Nadležnost i ovlašćenja Narodne skupštine

Narodna skupština je najviše predstavničko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srbiji. Kao nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti, Narodna skupština:

  • donosi i menja Ustav;
  • odlučuje o promeni granice Republike Srbije;
  • raspisuje republički referendum;
  • potvrđuje međunarodne ugovore kad je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja;
  • odlučuje o ratu i miru i proglašava ratno i vanredno stanje;
  • nadzire rad službi bezbednosti;
  • donosi zakone i druge opšte akte iz nadležnosti Republike Srbije;
  • daje prethodnu saglasnost na statut autonomne pokrajine;
  • usvaja strategiju odbrane;
  • usvaja plan razvoja i prostorni plan;
  • usvaja budžet i završni račun Republike Srbije, na predlog Vlade;
  • daje amnestiju za krivična dela.

U ostvarivanju izborne funkcije, Narodna skupština:

  • bira Vladu;
  • bira sudije Ustavnog suda i odlučuje o njihovom razrešenju i prestanku mandata;
  • bira predsednika Vrhovnog kasacionog suda, predsednike sudova, Republičkog javnog tužioca i javne tužioce i odlučuje o prestanku njihove funkcije;
  • bira sudije i zamenike javnih tužilaca, u skladu sa Ustavom i zakonom;
  • bira i razrešava guvernera Narodne banke Srbije i Savet guvernera;
  • bira i razrešava Zaštitnika građana;
  • bira i razrešava druge funkcionere određene zakonom.

U ostvarivanju kontrolne funkcije, Narodna skupština vrši nadzor nad radom:

  • Vlade i odlučuje o prestanku mandata Vlade i ministara;
  • službi bezbednosti;
  • guvernera Narodne banke Srbije;
  • Zaštitnika građana;
  • drugih organa i tela u skladu sa zakonom.

U ostvarivanju predstavničke funkcije, Narodna skupština, odnosno narodni poslanici:

  • razmatraju predstavke i predloge građana;
  • održavaju sastanke sa građanima u Narodnoj skupštini i u kancelarijama Narodne skupštine van sedišta Narodne skupštine.

Postupanje Narodne skupštine u okviru nadležnosti, ovlašćenja i obaveza

Rad Narodne skupštine i radnih tela odvija se na sednicama.

Redovno zasedanje - Narodna skupština se sastaje u dva redovna zasedanja godišnje. Prvo redovno zasedanje počinje prvog radnog dana u martu, a drugo redovno zasedanje počinje prvog radnog dana u oktobru. Redovno zasedanje ne može trajati duže od 90 dana.

Vanredno zasedanje - Narodna skupština se sastaje u vanredno zasedanje na zahtev najmanje jedne trećine narodnih poslanika ili na zahtev Vlade, sa unapred utvrđenim dnevnim redom. Na vanredno zasedanje se primenjuju odredbe Poslovnika o redovnom zasedanju.

Bez poziva – Narodna skupština se bez poziva sastaje posle proglašenja ratnog ili vanrednog stanja.

Svečana sednica – Povodom državnih i međunarodnih praznika, predsednik Narodne skupštine može sazvati svečanu sednicu Narodne skupštine i pozvati predsednika Republike, predsednika Vlade, predstavnike drugih organa i organizacija iz zemlje i inostranstva da se obrate Narodnoj skupštini.

Posebna sednica – Posebna sednica se saziva radi usvajanja predloga ustava; proglašenja ustava i ustavnog zakona za sprovođenje ustava; radi polaganja zakletve predsednika Republike; kada kandidat za predsednika Vlade izlaže program i predlaže sastav Vlade, radi izbora Vlade i polaganja zakletve predsednika i članova Vlade; kao i radi polaganja zakletve izabranih lica koja, u skladu sa zakonom, zakletvu polažu pred Narodnom skupštinom. Predsednik Narodne skupštine može sazvati posebnu sednicu na kojoj se Narodnoj skupštini može obratiti predsednik Republike, predsednik ili predstavnik strane države, predstavnik parlamenta strane države ili predstavnik međunarodne organizacije.

Akti koje donosi Narodna skupština

Narodna skupština donosi: zakon, budžet, plan razvoja, prostorni plan, završni račun, poslovnik, strategije, deklaracije, rezolucije, preporuke, odluke, zaključke, i autentična tumačenja zakona.

Sednica Narodne skupštine u redovnom zasedanju

1. PRIPREMANjE I SAZIVANjE SEDNICE

Član 85.

Dnevni red sednice Narodne skupštine predlaže predsednik Narodne skupštine.

U predlog dnevnog reda sednice Narodne skupštine mogu se uvrstiti samo oni predlozi akata koji su podneti u skladu s Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

Član 86.

Sednicu Narodne skupštine saziva predsednik Narodne skupštine pisanim putem, po pravilu, najmanje sedam dana pre dana određenog za početak sednice.

Sednica Narodne skupštine može se sazvati i u roku kraćem od roka iz stava 1. ovog člana, pri čemu je predsednik Narodne skupštine dužan da na početku sednice obrazloži takav postupak.

Saziv za sednicu Narodne skupštine sadrži dan, čas i mesto održavanja sednice i predlog dnevnog reda.

Predsednik Narodne skupštine može da odloži čas, odnosno dan početka sednice Narodne skupštine, o čemu blagovremeno obaveštava narodne poslanike, s tim što je dužan da na početku sednice obrazloži takav postupak.

Član 87.

Sednice Narodne skupštine, po pravilu, održavaju se utorkom, sredom i četvrtkom, od 10,00 do 18,00 časova s pauzom od jednog časa.

Predsednik Narodne skupštine može da odluči da se sednica Narodne skupštine održi i drugim danima, odnosno da Narodna skupština produži rad i posle 18,00 časova, ako za to postoje opravdani razlozi, koje predsednik Narodne skupštine saopštava narodnim poslanicima.

O produženju rada na sednici posle 18,00 časova, predsednik Narodne skupštine obaveštava Narodnu skupštinu najkasnije do 16,00 časova tog dana.

U roku iz stava 3. ovog člana, predsednik Narodne skupštine obaveštava Narodnu skupštinu i kada produžetak rada obuhvata mogućnost glasanja o završenim tačkama dnevnog reda.

Narodna skupština odlučuje u Danu za glasanje, koji određuje predsednik Narodne skupštine. Predsednik Narodne skupštine može da odredi da Dan za glasanje o predlogu zakona bude odmah po završetku pretresa tog predloga zakona.

U toku sednice, predsednik Narodne skupštine može da odluči da se deo sednice održi i na drugom mestu, o čemu obaveštava narodne poslanike, najkasnije 24 časa pre početka rada na tom mestu.

(Poslovnik Narodne skupštine)

2. OTVARANjE SEDNICE I UČEŠĆE NA SEDNICI

Član 88.

Predsednik Narodne skupštine otvara sednicu Narodne skupštine i, na osnovu službene evidencije o prisutnosti narodnih poslanika, konstatuje broj narodnih poslanika koji su prisutni u Narodnoj skupštini.

Ako predsednik konstatuje da na početku radnog dana, u sali za sednice, nisu prisutna najmanje 84 narodna poslanika, početak rada odlaže se za jedan sat.

Ako ni posle odlaganja ne postoje uslovi za početak rada na sednici Narodne skupštine, sednica se odlaže za naredni radni dan.

Pretres tačaka iz utvrđenog dnevnog reda sednice Narodne skupštine vodi se bez obzira na broj prisutnih poslanika u sali za sednice.

Kvorum za rad Narodne skupštine u Danu za glasanje, prilikom usvajanja zapisnika i utvrđivanja dnevnog reda, kao i na prvoj sednici Narodne skupštine, postoji ako je na sednici Narodne skupštine prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Postojanje kvoruma se utvrđuje primenom elektronskog sistema za glasanje, na taj način što je svaki narodni poslanik dužan da se identifikuje prilikom ulaska u salu, ubacivanjem identifikacione kartice u poslaničku jedinicu.

Ako predsednik, odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe izrazi sumnju u postojanje kvoruma utvrđenog primenom elektronskog sistema za glasanje, predsednik Narodne skupštine stavlja na uvid izvod o prisutnosti narodnih poslanika.

Ako sistem za elektronsko glasanje nije u funkciji, o čemu predsednik Narodne skupštine obaveštava narodne poslanike, kvorum se utvrđuje prebrojavanjem narodnih poslanika.

Predsednik Narodne skupštine može da odluči da se kvorum utvrđuje prebrojavanjem narodnih poslanika i u drugim slučajevima.

Ako predsednik, odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe izrazi sumnju u postojanje kvoruma utvrđenog prebrojavanjem narodnih poslanika, može da zatraži da se kvorum utvrdi prozivkom narodnih poslanika, o čemu Narodna skupština odlučuje bez pretresa.

Član 89.

U radu na sednici Narodne skupštine, pored narodnih poslanika, učestvuju predsednik i članovi Vlade, ovlašćeni predstavnici drugih predlagača zakona i direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo, kao i druga lica koja predsednik Narodne skupštine pozove.

Sednici Narodne skupštine mogu, na poziv predsednika Narodne skupštine, da prisustvuju predsednici stranih država, predsednici i članovi stranih vlada, delegacije predstavničkih tela stranih država, predstavnici međunarodnih organizacija, šefovi diplomatskih misija i drugi gosti.

Član 90.

Na početku rada na sednici Narodne skupštine, svakog dana kada Narodna skupština zaseda, predsednik Narodne skupštine obaveštava Narodnu skupštinu koji su narodni poslanici sprečeni da prisustvuju sednici Narodne skupštine, kao i o tome ko je pozvan na sednicu.

Istovremeno, predsednik Narodne skupštine daje potrebna objašnjenja u vezi s radom na sednici i drugim pitanjima.

(Poslovnik Narodne skupštine)

3. TOK SEDNICE

Član 91.

Zapisnik sa prethodne sednice Narodne skupštine usvaja se, po pravilu, do završetka naredne sednice Narodne skupštine.

Narodni poslanik može da predloži odlaganje usvajanja zapisnika, o čemu Narodna skupština odlučuje bez pretresa, većinom glasova prisutnih narodnih poslanika, ako sednici prisustvuje većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

Ako zapisnik prethodne sednice Narodne skupštine nije narodnim poslanicima dostavljen najkasnije 72 časa pre odlučivanja o njemu, usvajanje tog zapisnika odlaže se za narednu sednicu Narodne skupštine.

Primedbe na zapisnik se dostavljaju u pisanom obliku Odboru za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja, najkasnije 24 časa pre početka sednice Narodne skupštine na kojoj se zapisnik usvaja.

Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja razmatra dostavljene primedbe na zapisnik i Narodnoj skupštini dostavlja izveštaj sa predlogom da primedbe prihvati ili ne prihvati.

O primedbama na zapisnik Narodna skupština odlučuje bez pretresa.

Usvojene primedbe postaju sastavni deo zapisnika.

Narodna skupština o zapisniku odlučuje bez pretresa.

Član 92.

Dnevni red sednice utvrđuje Narodna skupština.

Narodni poslanik, Vlada i drugi ovlašćeni predlagači mogu da predlože povlačenje pojedinih tačaka iz predloženog dnevnog reda, dopunu predloženog dnevnog reda, spajanje rasprave, vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa pojedinog predloga zakona i promenu redosleda pojedinih tačaka predloženog dnevnog reda.

Narodni poslanik može da predloži skraćenje vremena za raspravu o predlogu pojedinog akta.

Predlozi iz st. 2. i 3. ovog člana se dostavljaju predsedniku Narodne skupštine u pisanom obliku, najkasnije 24 časa pre časa određenog za početak sednice Narodne skupštine.

Ako je predlog iz stava 2. ovog člana podnela grupa narodnih poslanika, u predlogu mora biti naznačen predstavnik predlagača. Ako to nije učinjeno, smatra se da je predstavnik predlagača prvi potpisani narodni poslanik.

Ako predlozi iz stava 2. ovog člana nisu podneti u skladu s odredbama ovog poslovnika, Narodna skupština ih neće razmatrati, niti će se o njima izjašnjavati.

O predloženim izmenama i dopunama dnevnog reda obavlja se pretres, u kome mogu učestvovati samo:

- predlagač promene dnevnog reda, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača;

- predlagač akta na koji se promena odnosi, odnosno ovlašćeni predstavnik predlagača akta, ako se predlaže povlačenje predloga akta iz predloženog dnevnog reda.

Učešće u pretresu o predloženim izmenama i dopunama dnevnog reda može trajati najduže tri minuta.

Član 93.

Prilikom utvrđivanja dnevnog reda, Narodna skupština odlučuje o svakom predlogu, bez pretresa, sledećim redosledom:

- za hitni postupak;

- za povlačenje pojedinih tačaka iz predloženog dnevnog reda;

- za dopunu predloženog dnevnog reda;

- za skraćenje vremena za raspravu (skraćeni postupak);

- za spajanje rasprave;

- za vođenje pretresa u pojedinostima odmah po završetku načelnog pretresa pojedinog predloga zakona i

- za promenu redosleda pojedinih tačaka.

Nove tačke koje su unete u dnevni red usvajanjem predloga za hitni postupak, odnosno za dopunu predloženog dnevnog reda, uvršćuju se u dnevni red po redosledu predlaganja, osim ako je predlagač predložio drugi redosled razmatranja, o čemu se Narodna skupština izjašnjava bez pretresa.

O dnevnom redu u celini Narodna skupština odlučuje bez pretresa.

Član 94.

Zakone i druge akte Narodna skupština donosi u:

- redovnom postupku i

- hitnom postupku.

Redovni i hitni postupak, s obzirom na dužinu trajanja pretresa na sednici Narodne skupštine, mogu da budu:

- osnovni i

- skraćeni.

Član 95.

Narodni poslanik može da predloži skraćenje vremena za raspravu o predlogu akta, ako se radi o:

- potvrđivanju međunarodnog ugovora;

- manjoj izmeni ili dopuni postojećih zakona kojima se bitno ne menjaju materijalna rešenja;

- prestanku važenja zakona;

- usklađivanju zakona s pravnim sistemom Republike Srbije i propisima Evropske unije;

- izmeni zakona koja je u vezi s odlukom Ustavnog suda;

- autentičnom tumačenju zakona;

- izboru i razrešenju lica koje u skladu s Ustavom i zakonom bira Narodna skupština, ako ovim poslovnikom nije drukčije uređeno.

Član 96.

U osnovnom postupku, po otvaranju načelnog pretresa svake tačke dnevnog reda sednice Narodne skupštine, pravo da govore, po sledećem redosledu i vremenskom trajanju, imaju:

- predlagač akta, odnosno ovlašćeni predstavnik grupe predlagača akta, koji dobija reč kad je zatraži i na njega se ne odnosi ograničenje u pogledu trajanja izlaganja;

- izvestilac nadležnog odbora, koji ima pravo da govori jednom, u trajanju do pet minuta;

- predsednik, odnosno predstavnik poslaničke grupe, koji ima pravo da govori do 20 minuta, s tim što ovo vreme može podeliti u dva dela;

- narodni poslanici, naizmenično, prema tome da li podržavaju ili osporavaju predlog, što navode u prijavi za reč. Ako u prijavi za reč nije navedeno da li narodni poslanici podržavaju ili osporavaju predlog, ti narodni poslanici govore na kraju redosleda prijava za reč.

Predsednik Vlade i članovi Vlade dobijaju reč kad je zatraže i na njih se ne odnosi ograničenje u pogledu trajanja izlaganja. Direktor Republičkog sekretarijata za zakonodavstvo ima ista prava kao članovi Vlade, ali samo kad Narodna skupština pretresa predlog zakona koji je za Vladu pripremio Republički sekretarijat za zakonodavstvo, o čemu Vlada posebno obaveštava Narodnu skupštinu.

Narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa, međusobnim dogovorom određuju najviše tri učesnika u raspravi, koji imaju pravo da govore svako po jednom, do pet minuta. Ako se ne postigne međusobni dogovor, pravo da govore po jednom, do pet minuta, imaju tri narodna poslanika koji se prvi prijave za reč.

Prijave za reč, s redosledom narodnih poslanika, podnose poslaničke grupe i narodni poslanici koji nisu članovi poslaničkih grupa u pisanom obliku do otvaranja pretresa, a ostali učesnici u raspravi, usmeno, po otvaranju pretresa.

Član 97.

U osnovnom postupku ukupno vreme rasprave u načelu za poslaničke grupe iznosi pet časova.

Vreme iz stava 1. ovog člana raspoređuje se na poslaničke grupe srazmerno broju narodnih poslanika članova te poslaničke grupe.

Predsednik, odnosno predstavnik poslaničke grupe, pre otvaranja pretresa, ima pravo da predloži duže vreme pretresa za poslaničke grupe od vremena utvrđenog u stavu 1. ovog člana. O tom predlogu Narodna skupština odlučuje većinom glasova narodnih poslanika, na sednici na kojoj je prisutna većina narodnih poslanika, bez pretresa.

Član 98.

Predsednik Narodne skupštine daje reč narodnim poslanicima prema redosledu koji je dostavila njihova poslanička grupa i do isteka ukupnog vremena rasprave utvrđenog za poslaničku grupu.

Ako su za raspravu prijavljeni narodni poslanici iz više poslaničkih grupa, predsednik Narodne skupštine daje im reč naizmenično, tako da prvo govori narodni poslanik koji je član brojčano najmanje poslaničke grupe, pa do brojčano najveće sve dok ima prijavljenih govornika.

Poslanička grupa ne mora da koristi vreme koje ima na raspolaganju, odnosno ne mora da ga u potpunosti iskoristi.

Kada utvrdi da nema više prijavljenih za učešće u pretresu, odnosno po isteku vremena utvrđenog za pretres, predsednik Narodne skupštine zaključuje pretres.

Član 99.

U skraćenom postupku ukupno vreme rasprave u načelnom pretresu iznosi 50% vremena utvrđenog za govornike u čl. 96. i 97. ovog poslovnika.

Član 100.

Predsednik Narodne skupštine, kada predsedava sednici Narodne skupštine, ako želi da učestvuje u pretresu, prepušta predsedavanje jednom od potpredsednika Narodne skupštine.

Član 101.

Predsednik Narodne skupštine može da prekine sednicu Narodne skupštine radi održavanja nove sednice Narodne skupštine, uz obavezu da obrazloži prekid.

Predsednik Narodne skupštine može da odredi pauzu u radu sednice Narodne skupštine da bi se izvršile potrebne konsultacije ili pribavilo mišljenje.

Predsednik Narodne skupštine prekida rad Narodne skupštine u Danu za glasanje kada utvrdi nedostatak propisanog kvoruma na sednici Narodne skupštine, dok se kvorum ne obezbedi.

Predsednik Narodne skupštine prekida rad Narodne skupštine i u drugim slučajevima, ako to Narodna skupština zaključi.

Predsednik Narodne skupštine obaveštava narodne poslanike o nastavku sednice.

Član 102.

Kada se obavi razmatranje svih tačaka dnevnog reda i odlučivanje o njima, predsednik Narodne skupštine zaključuje sednicu Narodne skupštine.

Član 103.

Narodni poslanik ima pravo da usmeno ukaže na povredu u postupanju predsednika Narodne skupštine, ako smatra da nije u skladu s odredbama novog poslovnika, a učinjeno je na sednici Narodne skupštine koja je u toku, i to neposredno po učinjenoj povredi.

Narodni poslanik ne može da ukaže na povredu u postupanju predsednika Narodne skupštine na koju je već ukazano.

Predsednik Narodne skupštine daje reč narodnom poslaniku koji ukazuje na povredu iz stava 1. ovog člana odmah po završenom izlaganju predhodnog govornika, s tim što predsednici poslaničkih grupa imaju prednost.

Narodni poslanik je dužan da navede koji je član ovog poslovnika povređen postupanjem predsednika Narodne skupštine i da obrazloži u čemu se sastoji ta povreda, s tim što može govoriti najduže do dva minuta.

Ako smatra da povreda nije učinjena, predsednik Narodne skupštine je dužan da da objašnjenje, a ukoliko smatra da je povreda učinjena, predsednik Narodne skupštine je dužan da učinjenu povredu otkloni.

Ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine narodni poslanik smatra da je povreda učinjena, može zahtevati, bez prava na obrazlaganje, da se Narodna skupština, bez pretresa, o tome izjasni u Danu za glasanje.

Predsednik Narodne skupštine je dužan da narodnom poslaniku koji se ne pridržava odredaba iz st. 1, 2, 4. i 6. ovog člana, ili na drugi očigledan način zloupotrebljava prava predviđena ovim članom, izrekne mere predviđene čl. 108. do 111. ovog poslovnika.

U slučaju iz stava 7. ovog člana, predsednik Narodne skupštine je dužan da vreme koje je narodni poslanik koristio zloupotrebljavajući pravo iz stava 1. ovog člana oduzme od ukupnog vremena koje pripada njegovoj poslaničkoj grupi u pretresu o tekućoj tački dnevnog reda, ako je njegovoj poslaničkoj grupi preostalo vremena za pretres

Ako narodni poslanik smatra da predsednik Narodne skupštine do početka sednice Narodne skupštine nije postupio u skladu s odredbama ovog poslovnika, ima pravo da na to ukaže predsedniku Narodne skupštine u pisanom obliku, o čemu predsednik Narodne skupštine, na sednici Narodne skupštine, obaveštava narodne poslanike i daje objašnjenje.

Ako i posle objašnjenja predsednika Narodne skupštine iz stava 9. ovog člana narodni poslanik smatra da je povreda učinjena, može zahtevati, bez prava na obrazlaganje, da se Narodna skupština, bez pretresa, o tome izjasni u Danu za glasanje.

Član 104.

Ako se narodni poslanik u svom izlaganju na sednici Narodne skupštine uvredljivo izrazi o narodnom poslaniku koji nije član iste poslaničke grupe, navodeći njegovo ime i prezime ili funkciju, odnosno pogrešno protumači njegovo izlaganje, narodni poslanik na koga se izlaganje odnosi ima pravo na repliku.

Ako se uvredljivi izrazi odnose na poslaničku grupu, odnosno političku stranku čiji narodni poslanici pripadaju toj poslaničkoj grupi, u ime poslaničke grupe, pravo na repliku ima predsednik poslaničke grupe.

O korišćenju prava iz st. 1. i 2. ovog člana odlučuje predsednik Narodne skupštine.

Replika ne može da traje duže od dva minuta.

(Poslovnik Narodne skupštine)

4. ODRŽAVANjE REDA NA SEDNICI

Član 105.

Niko ne može da govori na sednici Narodne skupštine pre nego što zatraži i dobije reč od predsednika Narodne skupštine.

Narodni poslanik govori s poslaničkog mesta u sali za sednice Narodne skupštine po dobijanju reči od predsednika Narodne skupštine, osim u slučajevima određenim ovim poslovnikom.

Sa govornice u sali za sednice Narodne skupštine može da govori: predsednik Republike, predsednik Vlade i druga lica, po odobrenju predsednika Narodne skupštine.

Niko ne sme da priđe govornici dok mu predsednik Narodne skupštine to ne odobri.

Član 106.

Govornik može da govori samo o tački dnevnog reda o kojoj se vodi pretres.

Niko ne može da prekida govornika niti da ga opominje, osim predsednika Narodne skupštine, u slučajevima predviđenim ovim poslovnikom.

Za vreme govora narodnih poslanika ili drugih učesnika u pretresu, nije dozvoljeno dobacivanje, odnosno ometanje govornika na drugi način, kao i svaki drugi postupak koji ugrožava slobodu govora.

Član 107.

Govornik na sednici Narodne skupštine je dužan da poštuje dostojanstvo Narodne skupštine.

Na sednici Narodne skupštine nije dozvoljeno neposredno obraćanje narodnog poslanika drugom narodnom poslaniku, korišćenje uvredljivih izraza, kao ni iznošenje činjenica i ocena koje se odnose na privatni život drugih lica.

Član 108.

O redu na sednici Narodne skupštine stara se predsednik Narodne skupštine.

Zbog povrede reda na sednici, predsednik Narodne skupštine može da izrekne mere: opomenu, oduzimanje reči ili udaljenje sa sednice.

Na osnovu mere iz stava 2. ovog člana, Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja izriče novčanu kaznu, u skladu s odredbama člana 114. ovog poslovnika.

Evidenciju o izrečenim merama iz stava 2. ovog člana vodi generalni sekretar Narodne skupštine.

Član 109.

Opomena se izriče narodnom poslaniku:

- koji je prišao govornici bez dozvole predsednika Narodne skupštine;

- koji govori pre nego što je zatražio i dobio reč;

- koji, i pored upozorenja predsednika Narodne skupštine, govori o pitanju koje nije na dnevnom redu;

- ako prekida govornika u izlaganju ili dobacuje, odnosno ometa govornika, ili na drugi način ugrožava slobodu govora;

- koji se neposredno obraća drugom narodnom poslaniku;

- ako upotrebljava psovke i uvredljive izraze;

- ako iznosi činjenice i ocene koje se odnose na privatni život drugih lica;

- ako drugim postupcima narušava red na sednici ili postupa protivno odredbama ovog poslovnika.

Član 110.

Mera oduzimanja reči izriče se narodnom poslaniku kome su prethodno izrečene dve mere opomene, a koji i posle toga narušava red na sednici ili postupa protivno odredbama ovog poslovnika.

Narodni poslanik kome je izrečena mera oduzimanja reči, dužan je da prekine svoje izlaganje. U suprotnom, predsednik Narodne skupštine isključuje ozvučenje i, po potrebi, određuje pauzu.

Član 111.

Mera udaljenja sa sednice izriče se narodnom poslaniku koji i posle izrečene mere oduzimanja reči ometa ili sprečava rad na sednici, ne poštuje odluku predsednika Narodne skupštine o izricanju mere oduzimanja reči, ili nastavlja da čini druge prekršaje u smislu člana 109. ovog poslovnika, kao i u drugim slučajevima određenim ovim poslovnikom.

Mera udaljenja sa sednice može se izreći narodnom poslaniku i bez prethodno izrečenih mera, u slučaju fizičkog napada na drugo lice u zgradi Narodne skupštine.

Narodni poslanik kome je izrečena mera udaljenja sa sednice dužan je da se odmah udalji iz sale u kojoj se sednica održava.

Ako narodni poslanik odbije da se udalji sa sednice Narodne skupštine, predsednik Narodne skupštine će naložiti službi zaduženoj za održavanje reda u zgradi Narodne skupštine da tog narodnog poslanika udalji sa sednice i odrediti pauzu do izvršenja mere udaljenja.

Član 112.

Ako predsednik Narodne skupštine redovnim merama ne može da održi red na sednici, odrediće pauzu dok se ne uspostavi red.

Član 113.

Mere opomene i oduzimanja reči primenjuju se za dan kada su na sednici Narodne skupštine izrečene.

Mera udaljenja sa sednice primenjuje sa za narednih 20 dana zasedanja (rada) Narodne skupštine od dana udaljenja, odnosno za sednicu na kojoj je izrečena ova mera, ako sednica traje duže od 20 dana zasedanja (rada) Narodne skupštine.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, narodni poslanik koji je udaljen sa sednice Narodne skupštine ima pravo da prisustvuje sednici Narodne skupštine u Danu za glasanje.

Član 114.

Narodni poslanik kome je izrečena opomena, kažnjava se novčanom kaznom u visini od 10% osnovne plate narodnog poslanika.

Narodni poslanik kome su u toku iste sednice izrečene dve opomene, kažnjava se novčanom kaznom u visini od 20% osnovne plate narodnog poslanika.

Narodni poslanik kome je oduzeta reč, kažnjava se novčanom kaznom u visini od 40% osnovne plate narodnog poslanika.

Narodni poslanik kome je izrečena mera udaljenja sa sednice, kažnjava se novčanom kaznom u visini od 50% osnovne plate narodnog poslanika.

Ako je narodnom poslaniku izrečeno više mera za povredu reda na sednici Narodne skupštine, novčane kazne se ne sabiraju, već se primenjuje samo najviša novčana kazna.

Član 115.

Odluku o novčanoj kazni za narodnog poslanika donosi Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Narodnom poslaniku na stalnom radu iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja za tekući mesec, odnosno za tekući i naredni mesec,ako je udaljen sa sednice Narodne skupštine.

Narodnom poslaniku koji nije na stalnom radu u Narodnoj skupštini iznos novčane kazne se oduzima od njegovih primanja u Narodnoj skupštini (razlika između plate narodnog poslanika na stalnom radu u Narodnoj skupštini i zarade koju ostvaruje u radnom odnosu ili penzije, odnosno poslanički dodatak), za tekući mesec, odnosno i za naredne mesece, ako su mesečna primanja narodnog poslanika koja ostvaruje u Narodnoj skupštini manja od iznosa novčane kazne, dok se ne dostigne ukupna suma novčane kazne.

Narodni poslanik koji je novčano kažnjen zbog opomene ili oduzimanja reči, ima pravo na naknadu troškova za korišćenje automobila, za ishranu i hotelski smeštaj, a narodni poslanik koji je novčano kažnjen zbog udaljavanja sa sednice, ima pravo na naknadu troškova za korišćenje automobila, u skladu s aktom Odbora za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Član 116.

Odredbe ovog poslovnika o redu na sednici Narodne skupštine primenjuju se i na druge učesnike na sednici Narodne skupštine.

Član 117.

O redu na sednici odbora stara se predsednik odbora.

O izrečenoj meri na sednici odbora, predsednik odbora obaveštava predsednika Narodne skupštine.

Predsednik Narodne skupštine o izrečenoj meri obaveštava Odbor za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja.

Odredbe ovog poslovnika o redu na sednici Narodne skupštine shodno se primenjuju na sednicu odbora i drugog radnog tela Narodne skupštine.

(Poslovnik Narodne skupštine)

5. ZAPISNIK

Član 118.

O radu na sednici Narodne skupštine vodi se zapisnik.

Zapisnik obuhvata glavne podatke o radu na sednici, naročito o predlozima o kojima se raspravljalo, s imenima učesnika u raspravi i imenima narodnih poslanika koji su izlaganja dostavili u pisanom obliku, o zaključcima koji su na sednici prihvaćeni i o rezultatu glasanja o pojedinim pitanjima i o izrečenim merama.

Na sednici Narodne skupštine vode se stenografske beleške, u kojima se, u tekstu, svakih deset minuta obeležava kosim zagradama, a tok sednice snima se tonski. U stenografske beleške unosi se tekst u izrečenom obliku, bez ikakvog izostavljanja reči i izraza.

Pravo je svakog narodnog poslanika da ostvari uvid u stenografske beleške, odnosno tonski snimak, na svoj zahtev. Ako narodni poslanik želi da autorizuje tekst svog izlaganja, dužan je da to učini u roku od tri dana od dana održavanja sednice.

Stenografske beleške dostavljaju se poslaničkim grupama najkasnije narednog dana.

Sastavni deo stenografskih beležaka čini izlaganje narodnog poslanika dostavljeno u pisanom obliku.

Usvojeni zapisnik potpisuju predsednik i generalni sekretar Narodne skupštine.

Usvojenom zapisniku prilaže se materijal razmatran na sednici i stenografske beleške s te sednice.

O izradi i čuvanju zapisnika stara se generalni sekretar Narodne skupštine.

(Poslovnik Narodne skupštine)

6. ODLUČIVANjE

1. Opšte odredbe

Član 122.

Narodna skupština odlučuje glasanjem narodnih poslanika, u skladu s Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

Član 123.

Narodni poslanici glasaju za predlog, protiv predloga, ili se uzdržavaju od glasanja.

2. Javno glasanje

Član 124.

Narodna skupština i njena radna tela odlučuju javnim glasanjem: upotrebom elektronskog sistema za glasanje, dizanjem ruke ili prozivkom.

Član 125.

Javno glasanje upotrebom elektronskog sistema za glasanje vrši se na način određen ovim poslovnikom.

Dizanjem ruke glasa se ako elektronski sistem za glasanje nije u funkciji, ako se sednica održava u prostoriji u kojoj nema takvog sistema ili ako Narodna skupština prethodno o tome odluči.

Na zahtev narodnog poslanika, Narodna skupština može, bez pretresa, odlučiti da se glasa prozivkom, na način određen ovim poslovnikom.

Član 126.

Glasanje upotrebom elektronskog sistema vrši se pritiskanjem određenih tastera, uz prethodnu identifikaciju narodnih poslanika.

Vreme za glasanje upotrebom elektronskog sistema iznosi 15 sekundi.

Po isteku vremena iz stava 2. ovog člana, predsednik Narodne skupštine zaključuje glasanje i saopštava rezultat glasanja.

Odluka se smatra donetom ako je za nju glasalo više od polovine identifikovanih narodnih poslanika, odnosno Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom predviđena većina.

Rezultat svakog glasanja prikazuje se na monitorima.

Izvod svakog glasanja dostavlja se poslaničkim grupama, na njihov zahtev, i stavlja na uvid predstavnicima sredstava javnog informisanja.

Član 127.

Narodni poslanici dužni su da koriste isključivo svoje identifikacione kartice, kao i da se identifikuju pri ulasku u salu ubacivanjem kartice u poslaničku jedinicu, odnosno, da se odjave prilikom napuštanja sale.

Za narodnog poslanika koji koristi identifikacionu karticu drugog narodnog poslanika, odnosno na drugi način zloupotrebljava elektronski sistem za glasanje, predsednik Narodne skupštine izriče meru udaljenja sa sednice, a glasanje u kojem je zloupotreba izvršena biće poništeno i odmah će se pristupiti identifikaciji i ponovnom glasanju.

Narodni poslanik koji se nije identifikovao na način iz stava 1. ovog člana nema pravo da dobije reč.

Član 128.

Narodni poslanici su dužni da identifikacione kartice nose sa sobom pri izlasku iz sale Narodne skupštine.

Ako narodni poslanik napusti salu Narodne skupštine i ostavi u poslaničkoj jedinici, odnosno pored nje, svoju identifikacionu karticu, Služba Narodne skupštine će odmah tu karticu dostaviti generalnom sekretaru Narodne skupštine. Kartica će biti vraćena narodnom poslaniku po ulasku u salu.

Član 129.

Narodni poslanik je dužan da nestanak svoje identifikacione kartice odmah prijavi generalnom sekretaru Narodne skupštine.

Narodnom poslaniku koji ne donese identifikacionu karticu, ili je izgubi u toku trajanja sednice Narodne skupštine, generalni sekretar Narodne skupštine izdaće privremenu karticu, o čemu će obavestiti predsednika Narodne skupštine.

Privremenu karticu narodni poslanik vraća generalnom sekretaru Narodne skupštine odmah posle završetka sednice za koju mu je privremena kartica data na korišćenje.

Član 130.

Ako se glasa dizanjem ruke, narodni poslanici se prvo izjašnjavaju - ko je za predlog, zatim - ko je protiv predloga, i na kraju - ko se uzdržava od glasanja.

Poslanička grupa može odrediti jednog svog člana za kontrolu prebrojavanja glasova.

Nakon obavljenog glasanja, predsednik Narodne skupštine zaključuje glasanje i saopštava rezultat glasanja.

Odluka se smatra donetom kada predsednik Narodne skupštine konstatuje da je za nju glasala većina propisana Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

Član 131.

Ako Narodna skupština odluči da se glasa prozivkom, generalni sekretar Narodne skupštine proziva narodne poslanike po azbučnom redu prezimena, a svaki prozvani narodni poslanik izgovara reč "za", "protiv" ili "uzdržan". Predsednik Narodne skupštine ponavlja ime i prezime narodnog poslanika koji je glasao i njegovu izjavu, odnosno utvrđuje da je odsutan ili da ne želi da glasa.

Generalni sekretar Narodne skupštine zapisuje izjavu narodnog poslanika ili njegovu odsutnost, uz njegovo ime i prezime na spisku.

Odluka se smatra donetom kada predsednik Narodne skupštine konstatuje da je za nju glasala većina propisana Ustavom, zakonom i ovim poslovnikom.

Ako Narodna skupština odluči da se glasa prozivkom u postupku izbora u kome su predložena dva ili više kandidata, narodni poslanici koji pristupaju glasanju izgovaraju puno ime i prezime kandidata za koje glasaju.

3. Tajno glasanje

Član 132.

Narodna skupština odlučuje tajnim glasanjem kada je to predviđeno zakonom, ovim poslovnikom ili posebnom odlukom Narodne skupštine.

Tajno se glasa upotrebom glasačkih listića.

Štampa se 250 glasačkih listića, koji su iste veličine, oblika i boje, a overeni su pečatom Narodne skupštine.

Za svako ponovljeno glasanje, glasački listići štampaju se u drugoj boji.

Član 133.

Za štampanje i pečaćenje glasačkih listića obrazuje se posebna komisija, koju čini po jedan predstavnik svake poslaničke grupe, a dok se ne obrazuju poslaničke grupe, komisiju čini po jedan, najmlađi, narodni poslanik sa četiri izborne liste koje su dobile najveći broj poslaničkih mandata. Predsednik komisije je najstariji narodni poslanik iz reda članova komisije.

Komisija sastavlja zapisnik, koji potpisuju svi članovi komisije.

Rad komisije završava se predajom glasačkih listića i potpisanog zapisnika rukovodiocu glasanja.

Glasački listić sadrži predlog o kome se odlučuje i opredeljenje "za" i "protiv". Na dnu glasačkog listića, reč "za" je na levoj, a reč "protiv" na desnoj strani. Narodni poslanik glasa tako što zaokružuje reč "za" ili reč "protiv".

Član 134.

Prilikom izbora i imenovanja, na glasačkim listićima kandidati se navode redosledom utvrđenim na listi kandidata. Ispred imena svakog kandidata stavlja se redni broj.

Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena kandidata za koga narodni poslanik glasa.

Glasati se može za najviše onoliko kandidata koliko se bira, i to između kandidata čija su imena navedena na glasačkom listiću.

Član 135.

Tajnim glasanjem rukovodi predsednik Narodne skupštine, kome u radu pomažu potpredsednici Narodne skupštine i generalni sekretar Narodne skupštine (u daljem tekstu: komisija za glasanje).

Član 136.

Narodnom poslaniku se uručuje glasački listić tako što prilazi stolu predsednika, pošto je prethodno prozvan. Predsednik Narodne skupštine uručuje narodnom poslaniku glasački listić, a generalni sekretar Narodne skupštine označava, kod imena i prezimena narodnog poslanika u spisku, da mu je glasački listić uručen. Predsednik Narodne skupštine, pre početka glasanja, određuje vreme trajanja glasanja.

Glasačka kutija mora biti prazna i od providnog materijala.

Kad narodni poslanik popuni glasački listić, prilazi mestu gde se nalazi glasačka kutija i ubacuje u nju glasački listić, a generalni sekretar Narodne skupštine, kod imena i prezimena narodnog poslanika u spisku, označava da je narodni poslanik glasao.

Po isteku vremena glasanja, predsednik Narodne skupštine zaključuje glasanje.

Član 137.

Pošto je glasanje završeno, komisija za glasanje utvrđuje rezultat glasanja u istoj prostoriji u kojoj je glasanje i obavljeno.

Pre otvaranja glasačke kutije, prebrojaće se neuručeni glasački listići i staviti u poseban koverat, koji će biti zapečaćen.

Član 138.

Utvrđivanje rezultata glasanja obuhvata podatke o broju:

- uručenih glasačkih listića;

- upotrebljenih glasačkih listića;

- neupotrebljenih glasačkih listića;

- nevažećih glasačkih listića;

- važećih glasačkih listića;

- glasova "za" i glasova "protiv", odnosno, ako se prilikom izbora ili imenovanja glasa o više kandidata za istu funkciju, glasova koje su dobili pojedini kandidati.

Utvrđivanje rezultata glasanja obuhvata i konstataciju da je predlog izglasan ili da nije izglasan, odnosno kad se u izboru i imenovanju glasa o dva ili više kandidata za istu funkciju, koji kandidat je izabran, odnosno imenovan.

Član 139.

Nevažećim glasačkim listićem se smatra nepopunjeni glasački listić i glasački listić iz koga se ne može sa sigurnošću utvrditi za koji je predlog narodni poslanik glasao.

Prilikom glasanja o izboru i imenovanju, nevažećim glasačkim listićem smatra se glasački listić na kome je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Član 140.

O utvrđivanju rezultata glasanja sastavlja se zapisnik, koji potpisuju svi članovi komisije za glasanje.

Predsednik Narodne skupštine objavljuje rezultat glasanja na sednici Narodne skupštine.

(Poslovnik Narodne skupštine)

Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31