Pojmovnik Narodne skupštine

Izaberite jedno od slova da biste videli pojmove.

ABCČĆDĐEFGHIJKLLjMNNjOPRSŠTUVZŽ


A

AGENDA

Raspored aktivnosti po vremenu i predmetu s imenom moderatora po određenoj temi, odnosno tački dnevnog reda, koji se primenjuje u radu nekog skupa, sednice, seminara ili tome slično.


AKREDITACIJA

Ovlašćenje predstavnika medija da prisustvuju nekom događaju, odnosno aktivnosti u Narodnoj skupštini. Akreditacija može biti dnevna ili godišnja.


AKTI EVROPSKE UNIJE

Najobimniji izvor prava Evropske unije, koji obuhvata akte koje donose institucije Evropske unije na osnovu ovlašćenja i u skladu s postupcima koji su propisani osnivačkim ugovorima. Postoji više vrsta takvih akata. Uredbe (regulative) su opšti akti, obavezujući u celini, koji se neposredno primenjuju u svim državama članicama. One stupaju na snagu i primenjuju se istovremeno i jednoobrazno u celoj Evropskoj uniji, tj. na teritoriji svake države članice. Stupanjem na snagu automatski proizvode pravna dejstva u pravnim sistemima država članica. Direktive su pravni akti koji obavezuju izvestan broj država članica, jednu od njih ili sve države članice u pogledu cilja koji treba postići, ali ostavljaju državama članicama slobodu u izboru načina unošenja direktiva u svoje pravne sisteme, što znači da nemaju neposrednu primenu već ih je potrebno uneti u domaći pravni sistem. Odluke su pojedinačni pravni akti koji u potpunosti obavezuju samo one kojima su upućene. Mogu biti upućene državama, fizičkim i pravnim licima i mogu imati neposredno dejstvo na one kojima su upućene. Preporuke i mišljenja nemaju obavezujuću pravnu snagu, ali imaju ogromnu vrednost jer predstavljaju sugestije i smernice za primenu ili dalji razvoj određene oblasti i često su kasnije pretočene u neki od pravno obavezujućih akata.

Pored ovih pravnih akata, propisanih u članu 288. Ugovora o funkcionisanju Evropske unije, institucije Evropske unije donose i druge akte npr. uputstva, pravilnike, deklaracije, rezolucije, strategije, akcione planove i mere.


AKTI NARODNE SKUPŠTINE

Narodna skupština donosi: Ustav, zakon, budžet, završni račun, plan razvoja, prostorni plan, poslovnik, strategiju, deklaraciju, rezoluciju, preporuku, odluku, zaključak i autentično tumačenje zakona.


AMANDMAN

Predlog za izmenu i dopunu predloga zakona, koji može podneti Ustavom ovlašćeni predlagač zakona (svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača; Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje nadležnosti), kao i nadležni odbor Narodne skupštine. Podnosi se predsedniku Narodne skupštine, u pisanom ili elektronskom obliku.


AMBLEM

Znak s heraldičkim sadržajem, koji se koristi na upotrebnim i ukrasnim predmetima. Izgled i način upotrebe svog amblema Narodna skupština utvrđuje na predlog nadležnog radnog tela.


AMNESTIJA

Akt kojim se određenom broju lica daje oslobođenje od gonjenja, potpuno ili delimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamenjuje izrečena kazna blažom, određuje brisanje osude ili se ukidaju pravne posledice osude. Amnestiju za krivična dela daje Narodna skupština.


ANKETNI ODBOR

Privremeno radno telo koje Narodna skupština obrazuje iz reda narodnih poslanika radi sagledavanja stanja u određenoj oblasti i utvrđivanja činjenica o pojedinim pojavama ili događajima. Prestaje s radom danom odlučivanja o njegovom izveštaju na sednici Narodne skupštine.


ARHIV

Javna ili privatna ustanova zaštite koja evidentira, preuzima, čuva, štiti, sređuje, obrađuje, objavljuje i daje na korišćenje arhivsku građu. Narodna skupština ima svoj arhiv.


AUTENTIČNO TUMAČENjE ZAKONA

Tumačenje pravne norme ili drugog pravila koje daje donosilac. Narodna skupština daje autentično tumačenje zakona ukoliko su pojedine odredbe nejasne, nerazumljive ili neprimenljive. Predlog za donošenje autentičnog tumačenja zakona može podneti Ustavom ovlašćeni predlagač zakona.


AUTONOMIJA NARODNE SKUPŠTINE

Pravo Narodne skupštine da samostalno uređuje svoju unutrašnju organizaciju i parlamentarne postupke u skladu sa Ustavom, kao i da samostalno utvrđuje skupštinski budžet u skladu sa zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine.


AUTONOMNA POKRAJINA

Jedinica teritorijalne autonomije u Republici Srbiji. Autonomne pokrajine su autonomne teritorijalne zajednice osnovane Ustavom, u kojima građani ostvaruju pravo na pokrajinsku autonomiju.

B

BIBLIOTEKA NARODNE SKUPŠTINE

Pripada grupi specijalizovanih parlamentarnih biblioteka zatvorenog tipa. Fond biblioteke mogu koristiti narodni poslanici, naučnici i svi zainteresovani čiji zahtev odobri generalni sekretar Narodne skupštine. Biblioteka priprema istraživanja i pregledne informacije u cilju pružanja podrške ostvarivanju funkcija Narodne skupštine.


BIKAMERIZAM

v. Dvodomost


BIRAČKO PRAVO

v. Izborno pravo


BUDžET

Svi prihodi i rashodi kojima se finansiraju nadležnosti Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave za određeni vremenski period. Narodna skupština donosi budžet Republike Srbije u formi zakona na predlog Vlade.

Č

ČLAN ODBORA

Narodni poslanik kojeg bira Narodna skupština na osnovu predloga poslaničkih grupa. Bira se većinom od ukupnog broja narodnih poslanika. Član odbora ima zamenika. Narodni poslanik može biti član više odbora.

D

DAN ZA GLASANjE

Posebno utvrđen datum i vreme kada Narodna skupština odlučuje (glasa) o predlozima akata koji su razmatrani na tekućoj sednici. Dan za glasanje određuje predsednik Narodne skupštine, po pravilu nakon obavljenog pretresa u načelu i u pojedinostima o svim tačkama dnevnog reda. U Danu za glasanje narodni poslanici izjašnjavaju se o svakom predlogu akta u načelu, o amandmanima (o svakom amandmanu posebno) i o predlogu zakona u celini.


DEKLARACIJA

Izjavni, načelni akt državnog organa, kojim se javno saopštava ili zauzima stav o važnom političkom, ekonomskom, međunarodnom ili nekom drugom pitanju ili događaju.


DELEGACIJA

Grupa od najmanje tri člana koju određuje državni ili neki drugi organ, organizacija ili institucija da predstavlja taj organ, organizaciju, instituciju ili državu pred drugim organom, organizacijom, institucijom ili državom.


DELOKRUG ODBORA

Poslovi odbora kao stalnih radnih tela Narodne skupštine koji su utvrđeni Poslovnikom Narodne skupštine. Odbori se obrazuju za: razmatranje predloga zakona i drugih akata podnetih Narodnoj skupštini; sagledavanje stanja vođenja politike od strane Vlade; praćenje izvršavanja zakona i drugih opštih akata od strane Vlade i drugih državnih organa i tela, kao i radi razmatranja drugih pitanja iz nadležnosti Narodne skupštine.


DNEVNI RED

Redosled tačaka o kojima se raspravlja na sednici Narodne skupštine i njenih radnih tela. Dnevni red sednice utvrđuje Narodna skupština, odnosno njeno radno telo.


DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA

Najviši državni organ revizije trošenja javnih sredstava u Republici Srbiji. Državna revizorska institucija je nezavisan i samostalan organ, a nadzor nad njenim radom vrši Narodna skupština, koja bira Savet Državne revizorske institucije.


DVODOMOST

U širem smislu, parlament sastavljen od dva doma, nezavisno od toga kakav je odnos između domova. U užem, način odlučivanja u dvodomom parlamentu koji, strogo posmatrano, podrazumeva da nema odluke bez saglasnosti oba doma. Od principa stroge dvodomosti, tj. ravnopravnosti domova u odlučivanju, u modernim parlamentima se uglavnom odstupa, tako što se prednost daje prvom (opštepredstavničkom) domu koji, u krajnjem slučaju, može i sam doneti konačnu odluku. Dvodomost je svojstvena parlamentima u federalnim državama zbog njihove složene strukture, dok u unitarnim (prostim) državama preovlađuju jednodomi parlamenti.

E

E - PARLAMENT

Elektronsko upravljanje dokumentima u informacionom sistemu Narodne skupštine, njihovo kreiranje, pregledanje, menjanje, kao i zavođenje u elektronskoj pisarnici Narodne skupštine.


EVROPSKA UNIJA

Regionalna organizacija specifične institucionalne strukture i visokog stepena međuzavisnosti država članica, koja se, zbog širokog obima nadležnosti prenetih osnivačkim ugovorima na njene institucije, načina odlučivanja i obaveznosti odluka, smatra naddržavnom tvorevinom. Evropska unija je osnovana s ciljem uspostavljanja unutrašnjeg tržišta, ekonomske i monetarne unije, podržavanja privrednog i društvenog razvoja kroz izbalansiran ekonomski rast i promociju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije, zaštite prava i interesa građana država članica, promocije mira, bezbednosti, osnovnih vrednosti i zaštite ljudskih prava i sloboda, očuvanja i daljeg razvoja Unije kao prostora slobode, bezbednosti i pravde i očuvanje tekovina Zajednice. Osnovne institucije Evropske unije su: Evropski savet, Savet Evropske unije (Savet ministara), Evropska komisija, Evropski parlament, Sud pravde Evropske unije i Evropski finansijski sud. Važni organi Evropske unije su: Ekonomsko-socijalni savet, Komitet evropskih regiona, Evropska investiciona banka, Evropski investicioni fond, Evropska centralna banka, Ombudsman i Služba za spoljne poslove.

F

FUNKCIJE NARODNE SKUPŠTINE

Narodna skupština u okviru svojih nadležnosti vrši sledeće funkcije: predstavničku, zakonodavnu, izbornu i kontrolnu.

G

GENERALNI SEKRETAR NARODNE SKUPŠTINE

Lice koje imenuje Narodna skupština na predlog predsednika Narodne skupštine. Generalni sekretar pomaže predsedniku i potpredsednicima Narodne skupštine u pripremanju sednica Narodne skupštine, stara se o sprovođenju odluka i zaključaka Narodne skupštine, rukovodi Službom Narodne skupštine, finansijski je nalogodavac za korišćenje sredstava iz skupštinskog budžeta i vrši druge poslove uređene zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine.


GLASANjE

Narodna skupština odlučuje glasanjem narodnih poslanika. Glasanje može biti javno i tajno. Javno se glasa upotrebom elektronskog sistema za glasanje, dizanjem ruke ili prozivkom. Tajno se glasa upotrebom glasačkih listića.


GLASANjE O NEPOVERENjU VLADI ILI ČLANU VLADE

Jedan od instrumenata parlamentarne kontrole rada Vlade (kontrolna funkcija Narodne skupštine). Glasanje o nepoverenju Vladi ili pojedinom članu Vlade može zatražiti najmanje 60 narodnih poslanika. Narodna skupština je prihvatila predlog za izglasavanje nepoverenja Vladi ili članu Vlade ako je za njega glasalo više od polovine svih narodnih poslanika. Ako Narodna skupština izglasa nepoverenje Vladi, predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove vlade.


GLASANjE O POVERENjU VLADI

Vlada može zatražiti glasanje o poverenju. Narodna skupština je prihvatila predlog za izglasavanje poverenja Vladi ako je za njega glasalo više od polovine svih narodnih poslanika. Ako Narodna skupština ne izglasa poverenje Vladi, Vladi prestaje mandat, a predsednik Republike je dužan da pokrene postupak za izbor nove vlade.


GRAĐANI

Nosioci suverenosti, koji je vrše referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika.

H

HIJERARHIJA OPŠTIH PRAVNIH AKATA

Pravni princip koji uređuje odnos između opštih pravnih akata. Opšti pravni akt slabije pravne snage mora biti u skladu sa opštim pravnim aktom jače pravne snage.

Ustav Republike Srbije je najviši pravni akt Republike Srbije, a svi zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni Ustavu. Potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo su pravnog poretka Republike Srbije. Potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti s Ustavom. Zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti s potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.


HITAN POSTUPAK

Postupak za donošenje zakona koji se primenjuje izuzetno. Omogućava da se donese zakon, odnosno drugi akt:

1) kojim se uređuju pitanja i odnosi nastali usled okolnosti koje se nisu mogle predvideti, a nedonošenje zakona po hitnom postupku moglo bi da prouzrokuje štetne posledice po život i zdravlje ljudi, bezbednost zemlje i rad organa i organizacija;

2) radi ispunjenja međunarodnih obaveza i usklađivanja propisa s propisima Evropske unije.

Ovaj postupak se razlikuje od redovnog postupka po kraćim rokovima od propisanih za pojedine faze postupka donošenja zakona, odnosno drugog akta.

I

IMENOVANO LICE

Osoba koju u propisanom postupku nadležni organ imenuje za vršenje funkcije. Narodna skupština imenuje generalnog sekretara, zamenike generalnog sekretara i članove Republičke izborne komisije.


IMUNITET NARODNOG POSLANIKA

Neprikosnovenost narodnog poslanika u cilju nesmetanog vršenja poslaničke funkcije. Narodni poslanik ne može biti pozvan na krivičnu ili drugu odgovornost za izraženo mišljenje ili glasanje u vršenju svoje poslaničke funkcije (imunitet neodgovornosti, materijalno-pravni imunitet). Narodni poslanik koji se pozvao na imunitet ne može, bez odobrenja Narodne skupštine, biti pritvoren, niti se protiv njega može voditi krivični ili drugi postupak u kojem je moguće izricanje kazne zatvora (imunitet nepovredivosti, procesno-pravni imunitet). Pravilo je da ovaj imunitet ne štiti poslanike za teže flagrantne delikte. Narodni poslanik koji je zatečen u izvršenju krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina može biti pritvoren bez odobrenja Narodne skupštine.


INTERPELACIJA

Instrument kontrolne funkcije Narodne skupštine nad radom Vlade, predviđen Ustavom. Pitanje koje najmanje 50 narodnih poslanika upućuje Vladi ili njenom članu, s ciljem da se dobije objašnjenje određene radnje preduzete u vođenju politike. O odgovoru Vlade odnosno člana Vlade na interpelaciju vodi se rasprava na sednici Narodne skupštine i na kraju se glasa o odgovoru. Ako Narodna skupština izglasa prihvatanje odgovora, nastavlja da radi po usvojenom dnevnom redu. Ako Narodna skupština glasanjem ne prihvati odgovor Vlade ili člana Vlade, pristupiće se glasanju o nepoverenju Vladi ili članu Vlade ukoliko prethodno, po neprihvatanju odgovora na interpelaciju, predsednik Vlade odnosno član Vlade ne podnese ostavku.


ISTRAŽIVAČKI RAD

Stručan, nepristrasan i politički neutralan analitičko-informativni materijal izrađen za potrebe narodnih poslanika i zaposlenih u Službi Narodne skupštine radi obavljanja poslova iz nadležnosti Narodne skupštine.


IZABRANO LICE

Osoba koju u propisanom postupku nadležni organ bira za vršenje određene funkcije.

Većinom glasova svih narodnih poslanika Narodna skupština bira: Vladu, sudije Ustavnog suda, predsednika Vrhovnog kasacionog suda i predsednike sudova; Republičkog javnog tužioca i javne tužioce; sudije i zamenike tužilaca koji se prvi put biraju; guvernera Narodne banke, viceguvernere, direktora Uprave za nadzor i Savet guvernera; Zaštitnika građana, Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, Savet državne revizorske institucije, članove Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, kao i druge funkcionere u skladu s Ustavom, zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine.


IZBORI

Demokratski mehanizam putem kojeg birači, na osnovu slobodno izražene volje, biraju svoje političke predstavnike. Osnov su legitimnosti državne vlasti u demokratskoj ustavnoj državi. Izbore za narodne poslanike raspisuje predsednik Republike, a izbore za predsednika Republike i odbornike raspisuje predsednik Narodne skupštine.


IZBORNA LISTA

Lista kandidata za narodne poslanike koju podnosi politička stranka, stranačka koalicija i grupa građana. Sadrži naziv liste, ime i prezime nosioca liste, kao i redni broj svakog kandidata, njegovo lično ime, matični broj, zanimanje, prebivalište i adresu stana, kao i stranačku pripadnost u slučaju koalicione liste. Izborna lista je utvrđena kad je svojim potpisima podrži najmanje 10.000 birača.


IZBORNI SISTEM

U širem smislu, skup pravnih pravila koja uređuju postupak izbora narodnih poslanika. U užem smislu, sistem raspodele mandata. Postoje dva osnovna sistema raspodele mandata: većinski i sistem srazmernog predstavništva. U Republici Srbiji, kao jednoj izbornoj jedinici, mandate za narodne poslanike Republička izborna komisija raspodeljuje srazmerno broju dobijenih glasova. Dobijeni mandati dodeljuju se kandidatima po redosledu na izbornoj listi, počev od prvog kandidata s liste. Svaki treći kandidat mora biti pripadnik manje zastupljenog pola.


IZBORNO PRAVO

Pravo svakog punoletnog, poslovno sposobnog državljanina Republike Srbije da bira i bude biran. Izborno pravo je opšte i jednako.


IZVESTILAC ODBORA

Predsednik odbora ili član kojeg odbor odredi da na sednici Narodne skupštine, odnosno nadležnog odbora dodatno obrazloži stav odbora sadržan u izveštaju odbora.


IZVEŠTAJ ODBORA

Dokument koji odbor podnosi Narodnoj skupštini nakon razmatranja predloga akta. Sadrži mišljenja i predloge odbora, kao i izdvojeno mišljenje člana odbora.


IZVEŠTAJ VLADE

Dokument kojim Vlada izveštava Narodnu skupštinu o svom radu (vođenju politike, izvršavanju zakona i drugih akata itd), najmanje jedanput godišnje, kad to zatraži Narodna skupština ili po sopstvenoj inicijativi.


IZVORNIK ZAKONA

Originalni tekst zakona koji je usvojen na sednici Narodne skupštine. U odnosu na njega vrši se ispravka teksta akta koji je objavljen u „Službenom glasniku Republike Srbije“. Izvornik zakona čuva se u Narodnoj skupštini i na njega se stavlja pečat.

J

JAVNO SLUŠANjE

Institut u organizaciji odbora Narodne skupštine, čija je svrha da članovi odbora i drugi narodni poslanici dobiju potrebne informacije, stručna mišljenja i komentare zainteresovanih subjekata o predlogu akta u skupštinskoj proceduri, sprovođenju zakona i pitanjima iz delokruga rada odbora.


JAVNO TUŽILAŠTVO

Jedinstven i samostalan državni organ koji goni učinioce krivičnih i drugih kažnjivih dela i vrši druge nadležnosti kojima se štiti javni interes određen zakonom. Vrhovnog javnog tužioca bira Narodna skupština, na šest godina, na predlog Visokog saveta tužilaštva posle javnog konkursa, glasovima tri petine svih narodnih poslanika, u skladu sa zakonom. 


JAVNOST RADA

Osnovno načelo rada parlamenta kojim se obezbeđuje uvid najšire javnosti u rad Narodne skupštine putem televizijskih i internet-prenosa sednica Narodne skupštine, konferencija za novinare i izdavanjem različitih saopštenja o aktivnostima i radu Narodne skupštine, omogućavanjem praćenja rada Narodne skupštine od strane predstavnika medija, posmatrača, domaćih i međunarodnih udruženja i organizacija i zainteresovanih građana uvidom u dokumentaciju i arhivu Narodne skupštine i stenografske beleške sa sednica Narodne skupštine, na internet-stranici Narodne skupštine i na druge načine u skladu sa zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine.


JEDINSTVENA METODOLOŠKA PRAVILA ZA IZRADU PROPISA

Akt nadležnog odbora kojim se utvrđuju pravila za izradu propisa koje donosi Narodna skupština (sadržaj, forma, jezik, stil i način pisanja propisa).


JEDNAKOST PRED ZAKONOM

Jedno od osnovnih načela modernog pravnog poretka. Svi građani su jednaki pred zakonom i svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu u ostvarivanju svojih prava.

K

KODEKS PONAŠANjA

Skup etičkih standarda ponašanja koje narodni poslanici poštuju i primenjuju u obavljanju poslaničke funkcije. Donosi ga Narodna skupština na predlog nadležnog odbora.


KOLEGIJUM NARODNE SKUPŠTINE

Savetodavno telo Narodne skupštine koje saziva predsednik Narodne skupštine radi koordinacije rada i obavljanja konsultacija u vezi s radom Narodne skupštine. Kolegijum čine predsednik Narodne skupštine, potpredsednici Narodne skupštine i predsednici poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini.


KOMISIJA NARODNE SKUPŠTINE

Radno telo Narodne skupštine privremenog karaktera, koje Narodna skupština obrazuje odlukom radi sagledavanja stanja u određenoj oblasti i utvrđivanja činjenica o pojedinim pojavama ili događajima. Komisiju čine narodni poslanici, predstavnici organa i organizacija, kao i naučnici i stručnjaci.


KONSTITUISANjE NARODNE SKUPŠTINE

Skup pravnih radnji koje treba preduzeti da bi Narodna skupština mogla da vrši svoje funkcije. Na prvoj sednici Narodne skupštine vrši se potvrđivanje mandata narodnih poslanika, izbor predsednika, izbor potpredsednika Narodne skupštine, imenovanje generalnog sekretara i, po pravilu, izbor članova radnih tela Narodne skupštine i izbor članova stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.


KVORUM

Najmanji broj narodnih poslanika koji mora biti prisutan u sali na početku radnog dana sednice Narodne skupštine (tzv. „radni“ ili „mali“ kvorum od najmanje 84 narodna poslanika). Najmanji broj narodnih poslanika u Danu za glasanje koji je neophodan za odlučivanje u skladu s Ustavom, zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine (najmanje 126 narodnih poslanika).

L

LEGALITET

Ustavnost i zakonitost. Usklađenost svih pravnih akata u pravnom poretku s najvišim pravnim aktima – Ustavom i zakonima, kao i samih zakona s Ustavom. Državna vlast je legalna kada je vezana objektivnim pravom, stavljena pod pravnu kontrolu. Rad državnih organa zasnovan je na Ustavu, zakonu i propisima donesenim na osnovu zakona.


LEGITIMITET

Opravdanost, uverenje u valjanost institucija vlasti, autoritet vlasti. Pristanak pripadnika političke zajednice na postojeće institucije vlasti i njihove vršioce jer su u saglasnosti s voljom naroda i višim načelima (jednakost, sloboda) ili su obrazovani po određenim pravilima postupka (na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasanjem).

M

MANDAT NARODNOG POSLANIKA

Odnos između birača i narodnog poslanika. Moderni ustavi predviđaju slobodni mandat. Slobodni mandat je faktički (nepravni) odnos između birača i narodnog poslanika. Narodni poslanik istupa i glasa po sopstvenom opredeljenju. Mandat narodnog poslanika počinje da teče danom potvrđivanja mandata u Narodnoj skupštini i traje četiri godine, odnosno do prestanka mandata narodnog poslanika u skladu sa zakonom.


MEĐUNARODNA SARADNjA NARODNE SKUPŠTINE

Saradnja Narodne skupštine s predstavničkim telima i institucijama drugih država; učešće predstavnika Narodne skupštine u radu pojedinih organizacija i misija i obrazovanje poslaničkih grupa prijateljstva s pojedinim državama.


MERE ZBOG POVREDE REDA NA SEDNICI

Predsednik Narodne skupštine, odnosno predsednik odbora u slučaju povrede reda na sednici može da izrekne narodnom poslaniku, odnosno drugom učesniku na sednici sledeće disciplinske mere: opomenu, oduzimanje reči i udaljenje sa sednice.

N

NACRT ZAKONA

Radni oblik akta koji se izrađuje u postupku pripreme predloga zakona.


NADLEŽNOST NARODNE SKUPŠTINE

Skup ovlašćenja i obaveza Narodne skupštine u vršenju poslova utvrđenih Ustavom i zakonom.

v. Funkcije Narodne skupštine


NARODNA INICIJATIVA

Zahtev birača za promenu Ustava, raspisivanje referenduma ili donošenje zakona. Predlog za promenu Ustava može podneti najmanje 150.000 birača, inicijativu za raspisivanje referenduma najmanje 100.000 birača, a predlog za donošenje zakona najmanje 30.000 birača.


NARODNA SKUPŠTINA

Najviše predstavničko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srbiji.


NARODNI POSLANIK

Predstavnik građana u Narodnoj skupštini, kojeg građani biraju na slobodnim i neposrednim izborima.


NESPOJIVOST FUNKCIJA

Zabrana narodnim poslanicima da istovremeno kumuliraju poslanički mandat s položajima koje su zauzimali pre izbora ili koje su stekli posle izbora (tzv. parlamentarni inkompatibilitet). Narodni poslanik ne može biti poslanik u skupštini autonomne pokrajine niti funkcioner u organima izvršne vlasti i pravosuđa, niti može obavljati poslove i dužnosti za koje je zakonom utvrđeno da predstavljaju sukob interesa.


NOVČANA KAZNA

Nadležni odbor donosi odluku o novčanoj kazni narodnom poslaniku kojem je izrečena opomena, oduzeta reč ili izrečena mera udaljenja sa sednice.

O

OBJAVLjIVANjE ZAKONA I DRUGIH OPŠTIH AKATA

Zakoni i drugi opšti akti objavljuju se pre stupanja na snagu. Ustav, zakoni i podzakonski opšti akti Republike Srbije objavljuju se u republičkom službenom glasilu, a statuti, odluke i drugi opšti akti autonomnih pokrajina objavljuju se u pokrajinskom službenom glasilu. Statuti i opšti akti jedinica lokalne samouprave objavljuju se u lokalnim službenim glasilima. Zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.


ODBOR NARODNE SKUPŠTINE

Stalno radno telo Narodne skupštine čiji je sastav, delokrug i način rada utvrđen Poslovnikom Narodne skupštine. Sastav odbora utvrđuje se srazmerno broju narodnih poslanika poslaničke grupe u odnosu na ukupan broj narodnih poslanika. Odbor radi na sednicama i može da organizuje javno slušanje.

v. Radna tela


ODGOVOR USTAVNOM SUDU

Odgovor, odnosno mišljenje na predlog, inicijativu i rešenje o pokretanju postupka za ocenu ustavnosti, odnosno zakonitosti zakona i drugog opšteg akta koje je donela Narodna skupština. Narodna skupština ga dostavlja na zahtev Ustavnog suda.


ODLAŽUĆI (SUSPENZIVNI) VETO PREDSEDNIKA REPUBLIKE

Ovlašćenje predsednika Republike da vrati, u Ustavom predviđenom roku, zakon usvojen u Narodnoj skupštini na ponovno odlučivanje kad smatra da je ovaj neustavan ili necelishodan, s tim da mora proglasiti zakon ako ga Narodna skupština ponovo izglasa potrebnom većinom.


ODLUKA

Opšti ili pojedinačni pravni akt kojim Narodna skupština, odnosno odbor odlučuje o pitanjima iz svoje nadležnosti, odnosno delokruga.


OSTAVKA NARODNOG POSLANIKA

Jedan od zakonskih osnova i razloga za prestanak mandata narodnog poslanika pre isteka vremena na koje je izabran. Ostavku, overenu kod organa nadležnog za overu potpisa, narodni poslanik podnosi lično predsedniku Narodne skupštine, preko pisarnice Narodne skupštine, u roku od tri dana od dana overe. Mandat narodnom poslaniku prestaje danom podnošenja ostavke.

P

PARLAMENT

Centralno predstavničko telo; narodno predstavništvo.

v. Narodna skupština


PARLAMENTARNA DELEGACIJA

Oblik parlamentarnog organizovanja koji se obrazuje radi obavljanja aktivnosti na međunarodnom planu. Parlamentarne delegacije mogu biti stalne delegacije u okviru multilateralne saradnje u međunarodnim organizacijama i institucijama i privremene (ad hoc) u okviru bilateralne saradnje. Narodna skupština obrazuje stalne parlamentarne delegacije, a nadležni odbor obrazuje privremene (ad hoc) delegacije. O svojim aktivnostima na međunarodnom planu delegacije Narodne skupštine podnose izveštaj Narodnoj skupštini.


PARLAMENTARNA POLITIČKA STRANKA

Politička stranka koja je na parlamentarnim izborima, sama ili u koaliciji, dobila dovoljan broj glasova za učešće u raspodeli poslaničkih mandata.


PARLAMENTARNA VEĆINA/MANjINA

Parlamentarnu većinu čini parlamentarna stranka ili grupa parlamentarnih stranaka koja je na izborima osvojila dovoljan broj poslaničkih mandata da obrazuje Vladu. Parlamentarna manjina je parlamentarna stranka ili grupa parlamentarnih stranaka koja nema većinu (parlamentarna opozicija).


PLAN RAZVOJA

Dugoročni planski akt koji donosi Narodna skupština u formi zakona, koji se odnosi na ukupan razvoj Republike Srbije. Ovim planom se utvrđuju dugoročne osnove i podsticaji: ravnomernog regionalnog razvoja, uključujući i nedovoljno razvijena područja, poslovanje pravnih lica i preduzetnika u Republici Srbiji, konkurentnost i likvidnost privrede Republike Srbije, zapošljavanje, proizvodnja robe namenjene izvozu i razvoj infrastrukture.


PODELA VLASTI

Osnovno načelo organizacije državne vlasti u savremenoj državi. Postoje tri glavne funkcije državne vlasti: zakonodavna, čiji je nosilac parlament, izvršna, čiji je nosilac šef države (u predsedničkom sistemu), odnosno vlada i šef države (u parlamentarnom sistemu) i sudska funkcija, čiji su nosilac sudovi. Načelo je teorijski utemeljio francuski politički mislilac Šarl Monteskje u delu „O duhu zakona“ (1748), a danas ga mnogi ustavi, uključujući i Ustav Republike Srbije iz 2006, izričito formulišu. Ustav Republike Srbije kaže: „Uređenje vlasti počiva na podeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Odnos tri grane vlasti zasniva se na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Sudska vlast je nezavisna.“


PODODBOR

Radno telo koje skupštinski odbor može obrazovati iz reda svojih članova radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog delokruga i pripreme predloga u vezi s tim pitanjima. Pododbor ne može istupati samostalno.


POSEBNA SEDNICA NARODNE SKUPŠTINE

Sednica koju saziva predsednik Narodne skupštine radi usvajanja predloga Ustava; radi proglašenja Ustava i ustavnog zakona za sprovođenje Ustava; radi polaganja zakletve predsednika Republike; kada kandidat za predsednika Vlade izlaže program i predlaže sastav Vlade, radi izbora Vlade i polaganja zakletve predsednika i članova Vlade; kao i radi polaganja zakletve izabranih lica koja, u skladu sa zakonom, zakletvu polažu pred Narodnom skupštinom. Dnevni red posebne sednice utvrđuje predsednik Narodne skupštine.


POSLANIČKA GRUPA

Poseban organizacioni oblik rada Narodne skupštine od najmanje pet narodnih poslanika iz iste ili različitih političkih stranaka. Ima predsednika i zamenika predsednika. Narodni poslanik može da bude član samo jedne poslaničke grupe.


POSLANIČKA GRUPA PRIJATELjSTVA

Grupa narodnih poslanika koja se može obrazovati u Narodnoj skupštini radi unapređenja odnosa i saradnje Republike Srbije s predstavničkim telima pojedinih država, na principu dobrovoljnosti.


POSLANIČKO PITANjE

Jedan od načina sprovođenja kontrolne funkcije Narodne skupštine. Pitanje koje narodni poslanik, jedan ili više njih, postavlja, usmeno ili pisano, Vladi ili pojedinom ministru o temama iz njihove nadležnosti, a na koje su dužni da odgovore odmah, odnosno u roku od osam ili 30 dana.

Poslanička pitanja postavljaju se u prisustvu članova Vlade svakog poslednjeg četvrtka u mesecu na sednici koja je u toku, u vremenu od 16.00 do 19.00 časova, za koje vreme se prekida rad po dnevnom redu.

Posebna kategorija su poslanička pitanja u vezi s aktuelnom temom. Predsednik Narodne skupštine, na predlog poslaničke grupe, najmanje jedanput u toku meseca određuje dan kada će pojedini ministri u Vladi odgovarati na ova pitanja.


POSLOVNIK NARODNE SKUPŠTINE

Osnovni i najvažniji izvor parlamentarnog prava. Pravni izraz prava Parlamenta na samoorganizovanje. Pravni akt kojim se uređuju organizacija i rad Narodne skupštine i način ostvarivanja prava i dužnosti narodnih poslanika, u skladu s Ustavom i Zakonom o Narodnoj skupštini.

v. Autonomija Narodne skupštine


POTPREDSEDNIK NARODNE SKUPŠTINE

Funkcioner kojeg Narodna skupština bira iz reda narodnih poslanika i koji pomaže predsedniku Narodne skupštine u obavljanju poslova iz njegovog delokruga.


POTVRĐENI MEĐUNARODNI UGOVORI

Narodna skupština potvrđuje međunarodne ugovore kada je zakonom predviđena obaveza njihovog potvrđivanja. Ovi ugovori sastavni su deo pravnog poretka Republike Srbije i neposredno se primenjuju. Slabije su pravne snage od Ustava („potvrđeni međunarodni ugovori moraju biti u saglasnosti sa Ustavom”, „ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom”), a jače od zakona („zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima”).


POTVRĐIVANjE MANDATA NARODNOG POSLANIKA

Način proveravanja da li su izabrani narodni poslanici stvarno izabrani i potvrda ispravnosti poslaničkog mandata. Potvrđivanjem (verifikacijom) se utvrđuje da li su podaci iz izveštaja Republičke izborne komisije i izdatog uverenja o izboru narodnih poslanika istovetni, kao i da li su uverenja izdata od strane ovlašćenog organa. Potvrđivanjem mandata narodni poslanik stiče prava i dužnosti.


POVREDA POSLOVNIKA

Postupanje koje nije u skladu s odredbama Poslovnika Narodne skupštine. Narodni poslanik može ukazati predsedniku Narodne skupštine ili predsedavajućem da određeno postupanje nije u skladu s odredbama Poslovnika.


PRAVNE TEKOVINE EVROPSKE UNIJE (EU ACQUIS)

Pravne tekovine Evropske unije (fr. EU acquis) predstavljaju korpus pravnih akata Evropske unije i u najširem smislu obuhvataju: osnivačke ugovore evropskih zajednica i Evropske unije i revizije, međunarodne sporazume koje zaključuje Evropska unija s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, sporazume između država članica, opšta pravna načela, akte koje donose organi Evropske unije na osnovu ovlašćenja i u skladu s postupcima propisanim osnivačkim ugovorima (uredbe, direktive, odluke, preporuke, mišljenja, uputstva, pravilnike, deklaracije, rezolucije, strategije, akcione planove i mere) i sudsku praksu Suda pravde Evropske unije.


PREDLOG ZAKONA

Akt ovlašćenog predlagača čijim se podnošenjem u Narodnoj skupštini pokreće postupak za donošenje zakona, pod uslovom da je pripremljen u skladu s Poslovnikom Narodne skupštine. Ustavom ovlašćeni predlagači zakona su svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača (generalno ovlašćenje za predlaganje zakona). Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje nadležnosti (specijalno ovlašćenje za predlaganje zakona).


PREDSEDNIK NARODNE SKUPŠTINE

Najviši parlamentarni funkcioner. Bira se iz reda narodnih poslanika većinom glasova svih narodnih poslanika.

Raspolaže ovlašćenjima predsedavajućeg kolegijalnom organu i samostalnim ovlašćenjima koja vrši bez prethodne saglasnosti Narodne skupštine. Ovlašćenja predsedavajućeg su: predstavljanje Narodne skupštine, sazivanje sednica Narodne skupštine i utvrđivanje predloga dnevnog reda, predsedavanje sednicama Narodne skupštine, staranje o radu na sednicama Narodne skupštine i o primeni Poslovnika Narodne skupštine i druga ovlašćenja u skladu sa zakonom i Poslovnikom Narodne skupštine. Samostalna ovlašćenja su: raspisivanje izbora za predsednika Republike i raspisivanje izbora za odbornike.

Kada je predsednik Republike sprečen da obavlja dužnost ili mu mandat prestane pre isteka vremena na koje je biran, zamenjuje ga predsednik Narodne skupštine. Kad Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, predsednik Narodne skupštine, zajedno s predsednikom Republike i predsednikom Vlade, odlučuje o proglašenju ratnog ili vanrednog stanja.


PREDSEDNIK REPUBLIKE

Inokosni državni organ koji izražava državno jedinstvo Republike Srbije. Bira se na neposrednim izborima, tajnim glasanjem, u skladu sa zakonom. Mandat predsednika Republike traje pet godina i počinje da teče od dana polaganja zakletve pred Narodnom skupštinom.

Njegova najznačajnija ovlašćenja u odnosu na Narodnu skupštinu su da proglašava zakone, predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsednika Vlade, raspušta Narodnu skupštinu i raspisuje izbore za narodne poslanike.


PREDSEDNIK VLADE

Funkcioner izvršne vlasti koji vodi i usmerava rad Vlade, stara se o ujednačenom političkom delovanju Vlade, usklađuje rad članova Vlade i predstavlja Vladu. Kandidata za predsednika Vlade Narodnoj skupštini predlaže predsednik Republike, pošto sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista. Kandidat za predsednika Vlade Narodnoj skupštini iznosi svoj program i predlaže sastav Vlade. Narodna skupština istovremeno glasa o programu Vlade, predsedniku i članovima Vlade.


PREPORUKA

Akt Narodne skupštine kojim se ukazuje na pravilnost rada, odnosno preporučuje određeni način rada koji može da poboljša rad i ispravi nepravilnosti. Najčešće se koristi u ostvarivanju njene kontrolne funkcije prilikom razmatranja izveštaja o radu državnih organa, organizacija i tela.


PRETRES

Rasprava na sednici Narodne skupštine, odnosno radnog tela o pojedinom pitanju koje se nalazi na dnevnom redu sednice.

O svim predlozima zakona, osim o potvrđivanju međunarodnih ugovora, najpre se vodi načelni
pretres, a zatim i pretres u pojedinostima.

O ostalim predlozima akata vodi se jedinstven pretres.

Načelni pretres vodi se o celini predloga zakona koji je na dnevnom redu.

Pretres u pojedinostima obavlja se o članovima predloga zakona na koje su podneti amandmani i o amandmanima kojima se predlaže uvođenje novih odredaba.

Jedinstveni pretres vodi se tako što se istovremeno obavlja pretres i u načelu i u
pojedinostima.

Narodna skupština može da odluči da se pretres vodi kao:

1) zajednički načelni pretres, tako što se o više tačaka dnevnog reda, kod kojih su rešenja
međusobno povezana, rasprava spaja;

2) zajednički jedinstveni pretres, tako što se o više tačaka dnevnog reda istovremeno
obavlja pretres i u načelu i u pojedinostima;

3) zajednički načelni i jedinstveni pretres, tako što se rasprava spaja o više predloga
zakona i predloga drugih akata.


PRIVREMENO RADNO TELO

Radno telo Narodne skupštine (anketni odbor ili komisija) koje se obrazuje radi sagledavanja stanja u pojedinoj oblasti i utvrđivanja činjenica o pojedinim pojavama ili događajima. Prestaje s radom danom odlučivanja o njegovom izveštaju na sednici Narodne skupštine (ad hoc skupštinsko radno telo).


PROSTORNI PLAN

Akt prostornog dugoročnog planiranja, koji donosi Narodna skupština. Ovim planom utvrđuju se dugoročne osnove organizacije, uređenja, korišćenja i zaštite prostora Republike Srbije u cilju usaglašavanja ekonomskog i socijalnog razvoja s prirodnim, ekološkim i kulturnim potencijalima i ograničenjima na njenoj teritoriji. Pre pretresa na sednici Narodne skupštine plan razmatra nadležni odbor, o čemu dostavlja izveštaj Narodnoj skupštini.

R

RADNA GRUPA

Privremeni oblik radnog organizovanja narodnih poslanika, koji obrazuje predsednik odbora iz reda članova odbora radi obavljanja poslova za potrebe odbora. Radna grupa ne može istupati samostalno, osim ako nadležni odbor drukčije ne odluči.


RADNO TELO NARODNE SKUPŠTINE

Oblik unutrašnje organizacije Narodne skupštine. Radno telo može biti stalno i privremeno. Stalno radno telo je odbor, a privremena radna tela su anketni odbor i komisija. Za razmatranje pojedinih pitanja iz svog delokruga odbor može osnovati pododbor, a predsednik odbora može obrazovati posebnu radnu grupu.


RASPRAVA

v. Pretres


RASPUŠTANjE NARODNE SKUPŠTINE

Akt kojim se okončava vlast Parlamenta pre isteka mandata njegovih članova. Ustav Srbije predviđa dve vrste raspuštanja: raspuštanje Narodne skupštine po sili Ustava i raspuštanje odlukom predsednika Republike. Prva vrsta raspuštanja odnosi se na dužnost predsednika Republike da u slučajevima određenim Ustavom ukazom raspusti Skupštinu (npr. Narodna skupština se raspušta ako u roku od 90 dana od dana konstituisanja ne izabere novu vladu). Druga vrsta podrazumeva ovlašćenje predsednika Republike da raspusti Narodnu skupštinu na obrazloženi predlog Vlade. U obe varijante raspuštanja Narodne skupštine predsednik Republike donosi ukaz, koji sadrži i odluku o raspisivanju izbora za narodne poslanike (tzv. prevremeni parlamentarni izbori).

Narodna skupština koja je raspuštena vrši samo tekuće ili neodložne poslove, određene zakonom. U slučaju proglašenja ratnog ili vanrednog stanja ponovo se uspostavlja njena puna nadležnost, koja traje do okončanja ratnog odnosno vanrednog stanja.


RAZREŠENjE

Akt nadležnog tela, odnosno organa kojim se izabranom (imenovanom) licu oduzima ranije poverena funkcija, odnosno to lice se opoziva ili smenjuje s dužnosti. Po pravilu, sankcija (pravne) političke odgovornosti nosioca javne funkcije (npr. Narodna skupština razrešava predsednika Republike zbog povrede Ustava ili ministra na predlog predsednika Vlade).


REDOVNI POSTUPAK

Skup pravnih radnji za donošenje zakona i drugih akata koji se uređuje Poslovnikom Narodne skupštine. Izuzetno, zakon i drugi akt može se doneti i po hitnom postupku.


REFERENDUM

Neposredno izjašnjavanje birača putem glasanja o zakonima i drugim pitanjima od važnosti za političku zajednicu. Oblik izražavanja suverenosti građana u Republici Srbiji.

Ustav Republike Srbije poznaje dva oblika republičkog referenduma: ustavotvorni (obavezni i fakultativni) i referendum koji, o pitanjima iz svoje nadležnosti, raspisuje Narodna skupština na zahtev većine svih narodnih poslanika ili najmanje 100.000. Obavezni ustavotvorni referendum podrazumeva da se akt o promeni u Ustavu navedenih odredaba mora izneti na potvrdu biračima, a fakultativni da Narodna skupština, u svim ostalim slučajevima, može odlučiti da akt o promeni Ustava potvrde i birači.


REPLIKA

Pravo narodnog poslanika na odgovor u toku parlamentarne rasprave u slučajevima predviđenim Poslovnikom Narodne skupštine.


REPUBLIČKA IZBORNA KOMISIJA

Organ za sprovođenje izbora koji obezbeđuje zaštitu izbornog prava i stara se o zakonitom sprovođenju izbora, organizuje tehničku pripremu za izbore i prati primenu izbornog procesa. Republičku izbornu komisiju u stalnom sastavu imenuje Narodna skupština na predlog poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini.


REZOLUCIJA

Akt Narodne skupštine koji sadrži političku odluku. Donosi se na kraju pretresa političkog pitanja. Ovim aktom Narodna skupština zauzima određeni stav ili saopštava važnu političku odluku o unutrašnjim, spoljnim, finansijskim i drugim političkim pitanjima.

S

SAMOSTALNI NARODNI POSLANIK

Narodni poslanik koji nije član poslaničke grupe.


SAZIV

Prema jednom značenju, period na koji je jedno predstavničko telo izabrano (legislaturni period). Prema drugom, akt pozivanja Parlamenta, odnosno njegovog radnog tela na sednicu.


SEDNICA

Oblik rada Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela na kojoj narodni poslanici, odnosno članovi radnog tela razmatraju pitanja koja se nalaze na dnevnom redu i o njima odlučuju.


SEDNICA ZATVORENA ZA JAVNOST

Sednica Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela na kojoj su isključeni svi oblici javnosti rada. Sednica se zatvara za javnost odlukom Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela.

Odluku o davanju informacije sa sednice zatvorene za javnost donosi Narodna skupština, odnosno radno telo. U tom slučaju predsednik Narodne skupštine, odnosno predsednik radnog tela daje saopštenje za javnost.


SKUPŠTINSKI BUDžET

Sredstva za rad Narodne skupštine koja ona samostalno utvrđuje i raspolaže njima. Skupštinski budžet sadrži rashode i izdatke za određeni period, kao i odredbe bitne za njegovo izvršavanje. Sastavni je deo budžeta Republike Srbije.


SLUŽBA NARODNE SKUPŠTINE

Služba koja obavlja stručne i druge poslove za potrebe Narodne skupštine, radnih tela Narodne skupštine, narodnih poslanika, predsednika i potpredsednika Narodne skupštine i poslaničkih grupa u Narodnoj skupštini. Službom Narodne skupštine rukovodi i za njen rad je odgovoran generalni sekretar Narodne skupštine.

Organizacija i rad Službe Narodne skupštine uređuje se odlukom Narodne skupštine, na predlog nadležnog odbora Narodne skupštine.


SLUŽBENI JEZIK

Službena upotreba jezika i pisama je upotreba jezika i pisama u radu državnih organa, organa autonomnih pokrajina, gradova i opština, ustanova, preduzeća i drugih organizacija kad vrše javna ovlašćenja. U Republici Srbiji u službenoj upotrebi je srpski jezik i ćiriličko pismo, a službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava. Službeni jezik u međunarodnom pravu je jezik zvanične komunikacije u međunarodnim institucijama.


STATUT AUTONOMNE POKRAJINE

Najviši pravni akt autonomne pokrajine, slabije pravne snage od zakona, koji donosi skupština autonomne pokrajine, uz prethodnu saglasnost Narodne skupštine.


STRATEGIJA

Planski akt najšireg opsega koji sadrži analizu postojećeg stanja i vremenski oročen plan akcije za postizanje određenih ciljeva. Prema opsegu vremena predviđenog za njihovo ostvarivanje, strategije se dele na karatkoročne, srednjоročne i dugoročne.


STRUKTURA PARLAMENTA

Parlament može biti jednodom ili dvodom. Jednodomi parlament je „jednostavna skupština“, a dvodomi se sastoji od dve organizacione celine koje zajednički odlučuju o pitanjima iz zajedničke nadležnosti. Narodna skupština Republike Srbije je jednodoma.

v. Dvodomost


STUPANjE ZAKONA NA SNAGU

Dan od kada zakon proizvodi pravno dejstvo. Zakon stupa na snagu po proteku određenog roka od njegovog objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“ („čekanje zakona” ili vacatio legis).

Ustav Republike Srbije utvrđuje da zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije (najranije danom objavljivanja) samo ako za to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog donošenja.


SVEČANA SEDNICA NARODNE SKUPŠTINE

Sednica koju predsednik Narodne skupštine može, povodom državnih i međunarodnih praznika, sazvati i pozvati predsednika Republike, predsednika Vlade, predstavnike drugih organa i organizacija iz zemlje i inostranstva da se obrate Narodnoj skupštini. Dnevni red svečane sednice utvrđuje predsednik Narodne skupštine.

U

UKAZ

Pravni akt predsednika Republike kojim proglašava zakon, raspušta Narodnu skupštinu, postavlja i opoziva ambasadore Republike Srbije, daje odlikovanja i postavlja, unapređuje i razrešava oficire Vojske Srbije.


USTAV

„Izvor svih izvora prava“. Pisani akt najveće pravne snage koji uređuje osnove državnog i društvenog uređenja jedne zemlje. Instrument ograničenja najviše državne vlasti.

U oblasti parlamentarnog prava, Ustav Republike Srbije iz 2006. definiše položaj, nadležnost i sastav Narodne skupštine, izbor narodnih poslanika i konstituisanje Narodne skupštine, mandat i imunitet narodnog poslanika, nespojivost funkcija, način odlučivanja u Narodnoj skupštini, zasedanja, najviše skupštinske funkcionere (predsednika i potpredsednike Narodne skupštine), pravo predlaganja zakona i raspuštanje Narodne skupštine. Ustav propisuje i obavezu donošenja zakona o Narodnoj skupštini.

Na republičkom referendumu, održanom 16. januara 2022. godine, potvrđen je Akt o promeni Ustava Republike Srbije, i proglašen u Narodnoj skupštini 9. februara 2022. godine. Promene Ustava odnose se na oblast pravosuđa.


USTAVNI SUD

Samostalan i nezavisan državni organ koji štiti ustavnost i zakonitost i ljudska i manjinska prava i slobode.

Pet sudija Ustavnog suda bira Narodna skupština, pet imenuje predsednik Republike, a pet opšta sednica Vrhovnog suda. Narodna skupština bira pet sudija Ustavnog suda između deset kandidata koje predloži predsednik Republike, predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda između deset kandidata koje predloži Narodna skupština, a opšta sednica Vrhovnog suda imenuje pet sudija između deset kandidata koje na zajedničkoj sednici predlože Visoki savet sudstva i Visoki savet tužilaštva.

Narodna skupština odlučuje o prestanku dužnosti sudije Ustavnog suda.


USTAVNI ZAKON ZA SPROVOĐENjE USTAVA

Sprovedbeni zakon. Donosi se radi sprovođenja promene Ustava, dvotrećinskom većinom od ukupnog broja narodnih poslanika.

V

VEĆINA ZA ODLUČIVANjE

Narodna skupština odlučuje većinom glasova narodnih poslanika na sednici na kojoj je prisutna većina od ukupnog broja narodnih poslanika (tzv. relativna većina – najmanje 64). O pitanjima posebno određenim Ustavom Narodna skupština odlučuje većinom glasova svih narodnih poslanika (tzv. apsolutna većina – najmanje 126). O promeni Ustava, promeni granica i razrešenju predsednika Republike zbog povrede Ustava Narodna skupština odlučuje dvotrećinskom većinom od ukupnog broja narodnih poslanika (najmanje 167).


VISOKI SAVET SUDSTVA

Nezavisan i samostalan organ koji obezbeđuje i garantuje nezavisnost i samostalnost sudova i sudija. Ima 11 članova, od kojih su tri člana po položaju (predsednik Vrhovnog kasacionog suda, ministar nadležan za pravosuđe i predsednik nadležnog odbora Narodne skupštine) i osam izbornih članova koje bira Narodna skupština, u skladu sa zakonom.


VISOKI SAVET TUŽILAŠTVA

Samostalan državni organ koji obezbeđuje i jemči samostalnost javnog tužilaštva, Vrhovnog javnog tužioca, glavnih javnih tužilaca i javnih tužilaca. Visoki savet tužilaštva čini 11 članova: pet javnih tužilaca koje biraju glavni javni tužioci i javni tužioci, četiri istaknuta pravnika koje bira Narodna skupština, Vrhovni javni tužilac i ministar nadležan za pravosuđe.


VLADA

Državni organ efektivne izvršne vlasti u parlamentarnom sistemu. U Republici Srbiji Vlada je nosilac izvršne vlasti. Vladu bira Narodna skupština većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika.


VLADAVINA PRAVA

Osnovno načelo Ustava. Ostvaruje se slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podelom vlasti, nezavisnom sudskom vlašću i povinovanjem vlasti Ustavu i zakonu.

Z

ZABRANA SUKOBA INTERESA

Jedno od načela Ustava. Niko ne može vršiti državnu ili javnu funkciju koja je u sukobu s njegovim drugim funkcijama, poslovima ili privatnim interesima.

v. Nespojivost funkcija


ZAHTEV ZA OBAVEŠTENjE I OBJAŠNjENjE

Zahtev koji narodni poslanik upućuje pisanim putem inokosnim funkcionerima republičkih institucija tražeći obaveštenja i objašnjenja iz okvira njihovih ovlašćenja i stručnih pitanja iz nadležnosti organa na čijem čelu se nalaze. Izuzetno, predsednik odnosno ovlašćeni predstavnik poslaničke grupe zahtev može uputiti i usmeno, na sednici Narodne skupštine utorkom i četvrtkom. Zahtev se ne postavlja Vladi kao kolektivnom organu, niti pokrajinskim i lokalnim funkcionerima, a odgovor narodnom poslaniku dostavlja se u roku od 15 dana.


ZAKLETVA NARODNOG POSLANIKA

Svečana formalna izjava kojom se narodni poslanik moralno obavezuje da će izvršavati svoje ustavne i zakonske dužnosti. Narodni poslanik polaže zakletvu nakon potvrđivanja mandata.

Tekst zakletve glasi: „Zaklinjem se da ću dužnost narodnog poslanika obavljati predano, pošteno, savesno i verno Ustavu, braniti ljudska i manjinska prava i građanske slobode i po najboljem znanju i umeću služiti građanima Srbije, istini i pravdi!“


ZAKLjUČAK

Akt Narodne skupštine ili njenih radnih tela, koji se donosi povodom razmatranja i odlučivanja o pojedinim pitanjima u procesu skupštinskog rada. Odnosi se na izvršavanje konkretnih zadataka i poslova, a posebno u vezi s pripremom zakona i razmatranjem drugih pitanja u Narodnoj skupštini.

Obavezuje donosioca (Narodnu skupštinu ili njeno radno telo), kao i nadležna ministarstva i posebne organizacije.


ZAKON

Pisani opšti pravni akt slabije pravne snage od Ustava, koji donosi Narodna skupština po posebnom postupku. Izuzetno, zakon može biti potvrđen na referendumu. Tada ga zajednički donose Narodna skupština i građani.

Ovim pravnim aktom, koji je glavni proizvod skupštinske aktivnosti, uređuju se posle Ustava, najvažniji društveni odnosi.


ZAKON O NARODNOJ SKUPŠTINI

„Zakon o zakonodavnom telu”; „opšti pravni akt koji Skupština donosi o sebi samoj”.

Ovim zakonom utvrđuju se položaj, nadležnost, organizacija i način rada i odlučivanja Narodne skupštine, položaj, prava i dužnosti narodnih poslanika, amblemi, simboli i obeležja Narodne skupštine, odnos Narodne skupštine prema drugim državnim organima, međunarodna saradnja, upravljanje imovinom koju koristi Narodna skupština, finansiranje Narodne skupštine, položaj Službe Narodne skupštine, kao i druga pitanja od značaja za rad Narodne skupštine.


ZAKONIK

Obiman zakon koji obuhvata celu pravnu granu ili oblast (ili njihov značajan deo) i obrađuje je celovito i sistematično tako da omogućava jednostavnost i preglednost u primeni prava.


ZAMENIK ČLANA ODBORA

Narodni poslanik koji zamenjuje člana odbora u slučaju njegovog odsustva ili prestanka dužnosti člana odbora, do izbora novog člana.


ZAPISNIK

Kratak prikaz rada sednice Narodne skupštine, odnosno njenog radnog tela. Zapisnik se usvaja na sednici Narodne skupštine, odnosno na sednici radnog tela Narodne skupštine.


ZASEDANjE NARODNE SKUPŠTINE (REDOVNO I VANREDNO)

Period u kom se Narodna skupština sastaje i radi na sednicama. Zasedanja mogu biti redovna i vanredna. Narodna skupština sastaje se u dva redovna zasedanja godišnje. Prvo redovno zasedanje počinje prvog radnog dana u martu, a drugo redovno zasedanje počinje prvog radnog dana u oktobru. Redovno zasedanje ne može trajati duže od 90 dana. Vanredno zasedanje je zasedanje Narodne skupštine u periodu kada se ne održava redovno zasedanje. Narodna skupština sastaje se u vanredno zasedanje na zahtev najmanje jedne trećine narodnih poslanika ili na zahtev Vlade, s unapred određenim dnevnim redom.


ZAŠTITNIK GRAĐANA

Nezavisan državni organ koji štiti prava građana i kontroliše rad organa državne uprave, organa nadležnog za pravnu zaštitu imovinskih prava i interesa Republike Srbije, kao i drugih organa i organizacija, preduzeća i ustanova kojima su poverena javna ovlašćenja. Bira ga i razrešava Narodna skupština, u skladu s Ustavom i zakonom. Za svoj rad odgovara Narodnoj skupštini.


ZAVRŠNI RAČUN BUDžETA REPUBLIKE SRBIJE

Ukupno ostvareni prihodi, primanja, rashodi i izdaci, kao i finansijski rezultat budžeta Republike Srbije i račun finansiranja za svaku budžetsku godinu.