39/1JJ/JG17.25 – 17.35
U svakom slučaju bilo bi dobro da narodni poslanici i da građani Republike Srbije znaju, da niko nije sakrio nikakvu inicijativu za zabranu iskopavanja bilo čega u Republici Srbiji pa, ni litijuma, da nikada nisu proveravani, jer nisu stigli potpisi, navodni potpisi koji su navodno sadržani u toj nepostojećoj inicijativi, a ako meni ne verujete, gospodine narodni poslaniče, vi kao narodni poslanik i kao građanin Republike Srbije u svakom trenutku možete da dođete u Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave i da proverite da li sam ja u pravu i da li je ikada ta vaša navodna inicijativa došla, odnosno stigla u Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave u cilju provere autentičnosti i navodnih potpisa koji su navodno sadržani u navodnoj inicijativi.
PREDSEDNIK: Hvala.
Dva minuta.
Reč ima Radomir Lazović. Izvolite.
RADOMIR LAZOVIĆ: Hvala.
Da zaključim, da probam nekako da sažmem i ovo što smo pričali o kanalizaciji, i ovo što smo pričali o vodi, i Bogami iznenadili ste me, i ovo što smo pričali o narodnoj inicijativi.
Dakle, kaže ministar, ja ne znam ništa o kanalizaciji, ja ne znam ništa o tim tenderima, ali ono što znam jeste da ste vi gospodine u vlasti po dvadeset i tri godine, a da građani nemaju vodu, da trećina Beograda nema kanalizaciju, da polovina Srbije nema kanalizaciju. Toliko znaju ljudi koji je ili imaju ili nemaju.
Kažete, ne znam ja ništa, Zrenjanin tamo se stvari dešavaju, naveli ste deset nekih zanimljivih, interesantnih činjenica, mi gradimo, mi završavamo, a ljudi dvadeset godina nemaju vodu, kada otvore česmu ide blato. Sada ja ne znam, ali vi znate, vi završavate. Pa, samo jedno pitanje koliko godina, koliko samo mi recite, koliko godina je vama potrebno da u 21. veku završite nešto što je pijaća voda? Da li je moguće da je to vaš odgovor.
Pazite na kraju šta smo došli, došli smo do toga da narodne inicijative koje su prikupljali građani nikada nije ni bilo. Ja gospodine nisam ni tvrdio da je ona do vas stigla, ja znam da nije, vi ste mi već odgovorili, ja sam vas pohvalio na tom odgovoru, sjajno što ste mi rekli istinu. Ako nije kriv gospodin Orlić, pa, mi smo podneli krivičnu prijavu, dajte kolega, iz policije, iz Ministarstva unutrašnjih poslova, malo učinite nešto, da se sazna gde je to nestalo?
Evo, podneli smo mi krivičnu prijavu protiv gospodina Orlića, ako nije on kriv, vrlo rado bi voleli da nije možda gospodin Dačić kriv, jer je on primio tu inicijativu? Ono što se zna i što smo utvrdili jeste, ta inicijativa je primljena na pisarnicu, do vas nije stigla, nije stigla do nadležnog Odbora, neko ju je sklonio, ja pretpostavljam da je taj neko ili gospodin Orlić ili gospodin Dačić, koji je tada bio predsednik Skupštine.
U svakom slučaju vama na odgovorima hvala, doprineli ste tome da se sazna koje sklonio inicijativu, a sada ja molim te nadležne organe na koje se često pozivate, da postupaju po našoj krivičnoj prijavi, pa, da saznamo gde je ona? Hvala.
PREDSEDNIK: To je bilo dva minuta. E, dobro.
Sada reč dobija sledeći narodni poslanik, koji se prijavio da postavi pitanje, pa, onda mogu da idu i odgovori.
Reč ima gospodin Akoš Ujhelji.
Imate tri minuta. Izvolite.
39/2JJ/JG
AKOŠ UJHELjI: Hvala lepo.
Poštovani predsedniče, predstavništvo, poštovana premijerko i članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, želeo bih da u prvom krugu postavim pitanje ministru infrastrukture, gospodinu Vesiću i ministarki za evropske integracije, Tanji Miščević.
Država se nalazi na glavnim transportnim pravcima koji povezuju Zapadnu i Centralnu Evropu, sa Jugoistočnom Evropom, Turskom i Bliskim Istokom, njen strateški i geografski položaj je od velikog značaja za formiranje saobraćajnih tokova u regionu, zbog toga je železnica ključni element infrastrukture i prevoza u našoj zemlji, ona bi mogla da nam omogući brz i efikasan prevoz robe i putnika, te da pruži mogućnost povezivanja različitih regija i gradova u Srbiji.
Savez Vojvođanskih Mađara smatra da je razvoj železničke infrastrukture ključan za dalji ekonomski razvoj i napredak naše zemlje, modernizacija i proširenje postojeće železničke mreže omogućava brži, sigurniji, efikasniji prevoz robe i ljudi. To će povećati konkurentnost Srbije na tržištu, te privući nove investitore i poslovne partnere.
Gospodine Vesiću, u januaru ste razgovarali sa predstavnikom naše poslaničke grupe, sa Balintom Pastorom o tome da je važno rešiti carinsku, odnosno graničnu kontrolu na brzoj pruzi između Beograda i Budimpešte i na pruzi Segedin-Subotica na takav način da putnici ne čekaju satima na graničnim prelazima. Pokretanje železničkog saobraćaja na linije Horgoš-Subotica preko Bačkih Vinograda, Hajdukova i Palića u što kraćem roku je od izuzetne važnosti.
O rešavanju problema koji će nastati u drumskom saobraćaju u centru Subotice zbog početka radova na izgradnji železničke pruge Beograd-Budimpešta i o početku radova na železničkoj pruzi Subotica-Baja. Pošto će voz između Subotice i Segedina krenuti još u ovoj godini prema planu u oktobru, da li će biti rešena granična kontrola na svakoj stanici gde voz stane i ako je odgovor potvrdan, molim vas kažite nam na koji način će se to rešiti. Da li se izgradnja deonice brze pruge između Novog Sada i Subotice odvija po dinamičkom planu? Da li ima napretka u vezi izgradnje železničke pruge Subotica-Baja? Hvala lepo.
PREDSEDAVAJUĆA (Snežana Paunović): Zahvaljujem.
Reč ima, ministar, Goran Vesić. Izvolite.
GORAN VESIĆ: Hvala na pitanjima.
Ova Vlada voli da govori o prugama zato što, kao što sami znate od 2012. godine do 2022. godine izgrađeno je novih 134,7 kilometara pruga, a od 1976. godine do 2012. godine nije izgrađen nijedan santimetar nove pruge u ovoj zemlji. Od 2012. godine do 2022. godine rekonstruisano je 754,9 kilometara pruga, a od 2000. godine do 2012. godine rekonstruisano je 31 kilometar pruga.
Prema tome, prvi put od 2012. godine, pruge postaju prioritet i za to je zaslužna ova Vlada i zaista pitanja koja ste vi pokrenuli su prava i životna pitanja. Nedavno sam imao, pre nekoliko nedelja sastanak sa svojim mađarskim kolegom, Janošom Lazarom i imali smo nekoliko otvorenih pitanja. Prva pitanja izgradnja pruge, brze pruge između Subotice i Novog Sada, njena dužina je 108 kilometara, već imamo izgrađenih 75 kilometara između Beograda i Novog Sada, a mi ćemo završiti tu prugu do kraja 2024. godine. Na sastanku koji je predsednik Vučić imao sa kompanijom koja gradi prugu, to je ista kineska kompanija koja gradi sa mađarske i sa srpske strane, pošto ne verujem da to svi znaju, ali vi sigurno znate, pomeren je rok sa avgusta 2025. godine na kraj 2024. godine.
39/3JJ/JG
Mađarska strana će završiti svoju prugu do polovine 2025. godine, ima negde oko 150 kilometara i mi ćemo pošto šest meseci imamo tesnu fazu, mi ćemo do kraja 2025. godine imati brzu prugu, odnosno brzu vezu između Beograda i Budimpešte, stizaće se za nešto manje od tri sata. Stizaće se između Beograda i Subotice za sat i 12 minuta.
Ono o čemu smo razgovarali i na tome sada rade naša mešovita grupa u koju su uključeni i carina i policija i sa jedne i druge strane i prevoznici, znači operateri i tako dalje, radimo na tome da mađarska carina i policija budu u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, na tim stanicama, srpska u Budimpešti. To znači kada uđete u voz nema stajanja na graničnim prelazima i to je nešto što je suština tog brzog voza.
Pomenuli ste prugu Subotica-Segedin. Razgovarao sam i o tome sa mađarskim kolegom, mi očekujemo u septembru, oktobru da krene putnički saobraćaj tom prugom. Zajednička stanica jedne i druge carine i policije biće u Segedinu. Znači, ne na teritoriji Srbije, već na teritoriji Mađarske. To znači, pošto ima nekoliko stanica u našoj zemlji, znate to i sami, kada uđete u Mađarsku, pasoški pregled će biti na stanici u Segedinu. Na isti način smo dogovorili zajedničku stanicu sa Makedoncima u Tabanovcima i ja ću 14. maja otvoriti sa Crnom Gorom zajedničku stanicu u Bjelom Polju. Tako da više između Crne Gore i Srbije neće biti stajanje voza na granici, već će tu biti i jedna i druga carina, jedna i druga policija i ubrzaće se prolaz.
40/1GD/IR17.35 – 17.45
Ono o čemu smo takođe razgovarali, to je Subotica – Baja. To je pruga koja treba da se gradi. Međutim, za tu prugu, osim što smo je stavili i mi i oni u prioritete, vi znate da je veći deo suštinski tu na teritoriji Mađarske, još uvek nemamo obezbeđena sredstva, s tim što je Mađarska strana preuzela na sebe da proba da obezbedi sredstva i mislim da ćemo imati veoma brzo rezultate u tome.
Razgovarali smo o još nekoliko stvari kada su u pitanju granični prelazi. Mi ćemo u narednih nekoliko meseci potpisati, Ministarstvo finansija, kada budu, naravno, završeni pregovori oko izgradnje brze saobraćajnice Bački breg - Nakovo. To je, inače, veza između Mađarske i Rumunije kroz sever Vojvodine. Ta saobraćajnica ide od Bačkog brega, Sombor, Kula, Vrbas, Srbobran, jedan Bečej, drugi Bečej, Kikinda i na kraju do Nakova.
Zajedno sa Mađarima utvrdili smo kako će oni izgraditi sa svoje strane saobraćajnice. Oni sada rade most kod Mohača na Dunavu i rade proširenje svoje strane da bi taj veći broj putnika, koji će dolaziti na Bački breg, koji inače sada ne dolazi, mogao da, naprosto, primi i Mađarska strana, i radimo, iako smo mi završili projekat našeg graničnog prelaza, preprojektovaćemo ga u zajednički granični prelaz, integrisani granični prelaz.
S druge strane, Mađarska strana sada radi kompletnu infrastrukturu do Kelebije, a mi treba da uradimo onu drugu polovinu Ipsilon kraka, pošto je on sada u polu profilu, to je nekih 28, 30 kilometara, ali oni rade još jedan granični prelaz koji je pored postojećeg graničnog prelaza, tako će imati dva granična prelaza na Kelebiji, odnosno jedan koji će biti za teretni saobraćaj, a drugi za putnički saobraćaj.
Radimo zajedno sa Mađarima na tome da uvedemo e-tovarne listove. To znači da više neće proveravati carin,e nego da će skenirati bar kod kada dolaze i na taj način ćemo ubrzati prolaz kamiona.
Što se tiče samih pruga, ono što je takođe važno i što želim da vam kažem, vi znate da smo mi potpisali ugovor sa EU i Evropskom investicionom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj o izgradnji ovih 230 kilometara do Niša. Nas čeka u budućnosti 135 kilometara do Preševa i razgovarali smo, moj mađarski kolega i ja ćemo sazvati sastanak u junu sa ministrima transporta Grčke, Turske, Severne Makedonije, Bugarske i Albanije i, naravno, EU, jer želimo da se ta pruga proširi i produži kroz Makedoniju prema Grčkoj i prema Turskoj i prema Albaniji, jer ona tako ima smisla.
Nedavno me je poljske ambasador obavestio da postoji inicijativa u višegradskoj pruzi, koja bi išla od Varšave, Prag, jedan deo, jedan krak prema Bratislavi i do Budimpešte, što onda znači da ljudi koji žive u Subotici, Novom Sadu i Beogradu mogu da idu sutra i do Varšave i do Praga brzom prugom.
Eto, to je suština kada su u pitanju brze pruge i samo da vam kažem, mi treba 14. maja ili 15, nisam siguran, da potpišemo zajedno sa transportnom zajednicom, proširenje evropske mreže pruga i da sve naše regionalne pruge uđu u evropsku mrežu pruga. Zašto to radimo? Zato što kada uđemo u evropsku mrežu pruga možemo da povlačimo grantove. To se odnosi na prugu Vrbas – Sombor, gde sada projektujemo, koja će biti rekonstruisana, to se odnosi na prugu Pančevo – Orlovac – Zrenjanin – Kumane – Banatsko Miloševo – Čoka – Kanjiža i ovamo prema Novom Kneževcu. To će biti kargo pruge i one će ući u tu mrežu. To se odnosi na Ruma – Šabac – Loznica, to se odnosi na na Stalać - Kraljevo – Rudnica. Znači, to se odnosi na tu mrežu regionalnih pruga koja treba da omogući da imamo skoro 600 kilometara novih pruga.
40/2GD/IR
Uspeli smo da ubacimo u evropsku mrežu transportnih puteva sve luke na Dunavu, što znači da sutra možemo kroz projekat koji je pokrenula premijerka Brnabić „Zaplovimo Srbijom“ da tražimo grantove za luke, za marine i u celu mrežu regionalnih pruga na teritoriji Republike Srbije. To ćemo potpisati 15. maja i tada se stvaraju uslovi da uđemo u onu fazu EU gde do 2030. godine finansiraju pruge.
I, kao što možete da vidite, dosta se radi. Zaboravio sam da kažem da imamo projekat, i time ću završiti, za rekonstrukcije pruge Valjevo – Vrbnica. To je poslednji deo pruge Beograd – Bar. Urađena je Valjevo – Resnik već odavno. Time ćemo završiti naš deo pruge Beograd – Bar i zaista, pričao sam sa bugarskim potpredsednikom Vlade o tome da od Vidina radimo prugu koja će povezati Zaječar i Negotin sa Vidinom, što je dobro i za Bor, dobro da povežemo sa lukom Prahovo koja se sada rekonstruiše, odnosno treba da počne čim dobijemo da ima saglasnost na izbor izvođača, tako da s te strane zaista mnogo će se ulagati u pruge i mislim da je to zaista važno i ne samo za sever Vojvodine. Desilo se tako da u Vojvodini se trenutno najviše ulaže, ali, kao što vidite, i za čitavu Srbiju.
PREDSEDAVAJUĆA: Hvala.
Kolega Ujhelji, plus tri minuta.
Izvolite.
AKOŠ UJHELjI: Hvala.
Moje drugo pitanje bih postavio ministarki za evropske integracije, a odnosi se na IPA III program prekogranične saradnje.
Prioriteti ovog programa su pružanje pomoći zemljama korisnicima u ispunjavanju političkih, ekonomskih i drugih kriterijuma koji se odnose na usvajanje pravih tekovina EU, izgradnju administrativnih kapaciteta i jačanje pravosuđa, kao i pomoć zemljama u procesu priprema za korišćenje strukturnih i kohezionih fondova nakon pristupanja EU.
Pomoć treba da, između ostalog, pruži podršku zemljama u njihovim naporima jačanja demokratskih institucija i vladavine prava, reformi državne uprave, privrede, poštovanju ljudskih i manjinskih prava, unapređenju regionalne saradnje, dostizanju održivog razvoja i smanjenju siromaštva.
Instrument za pretpristupnu pomoć predstavlja usmereni mehanizam koji je EU stvorila kako bi uspešno pružila pomoć zemljama jugoistočne Evrope i Turskoj.
IPA je osmišljena tako da usmeri podršku na reforme kroz jedinstveni i fleksibilni sistem od koga neposrednu korist ostvaruju građani, dok zemlje dobijaju dodatnu pomoć za postizanje evropskih standarda.
Pomoću kriterijuma za izdvajanje sredstava vodi se računa o kapacitetima svake zemlje da koristi fondove i da upravlja njima, kao i poštovanju uslova za pristupanje.
IPA pomaže da te zemlje ostvare standarde i vrednosti na kojima je izgrađena Unija. Na taj način IPA je prava investicija u budućnost za zemlje korisnice, ali i za samu EU.
Zahvaljujući IPA programima u proteklim periodima godinama uspešno smo ostvarili izuzetno važne projekte u Vojvodini, kao što je na primer izrada tehničke dokumentacije za prugu Subotica - Baja, revitalizacija navigacione infrastrukture kanala Begej, izgradnja Mađarskog doma kulture na Paliću, izgradnja više kilometara biciklističkih staza u Subotici i u Novom Kneževcu, izgradnja graničnog prelaza Rabe-Kibekhaza itd.
40/3GD/IR
Ako prevedemo gore navedena ulaganja na dinare, onda možemo reći da je EU na svaki naš dinar dodala još oko sedam dinara. To nijedna zemlja nije uradila, osim EU.
Prema predlogu Evropske komisije, EU bi do 2027. godine trebalo da obezbedi bespovratna sredstva u iznosu od 14,5 milijardi evra za IPA III jugoistočnoj Evropi i Turskoj, koja će se koristiti za finansiranje projekata koji doprinose sprovođenju političkih, ekonomskih i institucionalnih reformi i napretku procesu evropskih integracija.
U kojoj fazi se nalazi realizacija programa IPA III i da li imate informaciju kada će se raspisati konkurs i koje teme će finansijski podržati?
Hvala lepo.
PREDSEDAVAJUĆA: Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Tanja Miščević.
Izvolite.
TANjA MIŠČEVIĆ: Hvala vam najlepše.
Hvala vam, predsedavajuća.
Hvala vam na pitanju, poslaniče.
Odgovor na ovo pitanje je jako dug, opširan i sastoji se iz nekoliko elemenata.
Prvi i osnovni element jeste da mi danas govorimo o IPA III. To je, dakle, treća generacija instrumenta za pretpristupnu pomoć koja u velikoj meri menja svoj način korišćenja, odnosno način korišćenja od strane države kandidata kakva Srbija jeste. To zahteva posebnu akreditaciju sistema o kojoj sa Ministarstvom finansija i ministrom finansija vrlo ozbiljno razgovaramo, jer je ne samo potrebno imati dovoljan broj ljudi, već imati dovoljan broj obučenih ljudi koji mogu da prođu vrlo oštre zahteve potrebne akreditacije.
Naš plan ili plan je da do kraja maja meseca dobijemo posetu revizora koji bi trebao da pogleda naš prvi izgled strukture za korišćenje IPA III koja sada akcenat stavlja na direktno korišćenje, što podrazumeva da, zapravo, mi budemo oni koji će u najvećoj mogućoj meri, mi, institucije Republike Srbije, u najvećoj meri ih koristiti.
41/1BD/MJ17.45 – 17.55
Dakle, posle ove posete očekujemo ono što bi bile preporuke za usklađivanje i uređenje dodatno sistema mi se nadamo u drugoj polovini godine da će taj sistem u potpunosti moći da prihvati sve elemente IPA 3, odnosno korišćenja IPA 3.
Podsetiću vas, početkom decembra, ako se ne varam, upravo ovde u Narodnoj skupštini je usvojen, zapravo ratifikovan Okvirni sporazum o finansijskom partnerstvu za sedmogodišnju perspektivu 2021. do 2027. godine u iznosu od 1,4 milijarde koja je suma ili sredstva koja dobijamo kroz IPA 3. Ona se sastoji od nekoliko elemenata. Ona se sastoji od godišnjih programa. U ovom momentu uradili smo tri programa, programe za 2021, 2022. i 2023. godinu. Podsetiću vas, 2023. godina u potpunosti je otišla kao budžetska podrška 150 miliona, kao budžetska podrška za pomoć građanima i malim i srednjim preduzećima u oblasti energetike zbog poskupljenja cene energenata. To je vrlo ozbiljna objektivnost bila svih nas i svih iz institucija Vlade i odnosilo se najpre na obaveštavanje onih, a ima oko 190.000 građana koji su u potpunosti u mogućnosti da imaju korist od ove podrške, do činjenice da su ova sredstva u ovoj meri, dakle, 165 miliona direktno otišle u budžet kao pomoć u ovom smislu.
Kada je reč o ovim, trenutno pregovaramo, program za 2024. godinu, a od najznačajnijih projekata, ako mi ne zamerite, pomenula bih upravljanjem otpadom u Novom Sadu, upravljanje otpadnim vodama Zlatiborski okrug, budžetska podrška za reformu državne uprave, budžetska podrška za reformu pravosuđa. Sve su to veliki sistemi kao što ste rekli koji su neophodni za političku, ekonomsku, uopšte razvojnu komponentu.
Drugi instrument koji je deo IPA 3 su višegodišnji programi. Ovi višegodišnji programi se zapravo odnose na dva segmenta, jedno je Zelena agenda -održivi razvoj, koji je jedan od veoma važnih operativnih programa tzv, a drugi je pitanje zapošljavanja, naročito mladih i socijalnog stanovanja. Za period 2021/2027. godina iz IPA 3 za ove operativne programe smo dobili 340 miliona evra, a do sada smo, izvinjavam se, to sam propustila da kažem, isprogramirali 450 miliona godišnjih programa.
No, to nije sve. Veliki broj ovih projekata o kojima je ministar Vesić govorio, o kojima je ministar Martinović govorio na lokalnom nivou i naravno o kojima je pre svega govorila premijerka, jesu programi koji sada dolaze iz onoga što se naziva Investicioni okvir za Zapadni Balkan.
Dakle, najveći projekti, kao što je železnica upravo dolaze preko ovog okvira koji je vrlo obiman u smislu sredstava, ali svake godine se razlikuje i tu moram kažem da Srbija dobija iz ovog Investicionog okvira duplo više, dakle, 50% više, pardon, od svih ostalih sa Zapadnog Balkana? Zašto? Zato što dajemo, predstavljamo jako dobre, kvalitetne projekte koji su u poslednjoj završnoj fazi, dakle, zrele projekte za izvođenje.
Konačno, prekogranična saradnja ili kako se ona zapravo zove, programi evropske teritorijalne saradnje, za period 2021/2027. godina 715 miliona, za deset prekograničnih programa, dakle, pet regiona Zapadnog Balkana, četiri, pardon, ostali su države članice EU. Ono o čemu razgovaramo jesu pitanja kofinansiranja, kako pomoći, jer programi teritorijalne saradnje zapravo uključuju, kao što ste rekli, i male nevladine organizacije i lokalne samouprave i ti programi su neverovatno važni. Reč je o programima deinstitucionalizacije na lokalnom nivou. Reč je o programima koji se odnose na gerontološku pomoć do razvoja novih kapaciteta kada je reč o lokalnoj samoupravi.
Prema onome što smo mi nekako izračunali, za sada je više od 100.000 ljudi imalo konkretnu pomoć i podršku od ovih programa teritorijalne saradnje.
41/2BD/MJ
Ne treba zanemariti da je u ove programe uključeno svakako i ono što su markoregionalne strategija, dunavska, jadransko-jonska, vrlo važni elementi povezivanja, gde idu i ova pitanja rečnih plovnih puteva i povezivanja, jer to je poenta teritorijalne saradnje.
Od početka ove godine po prvi put Srbija može koristiti program URBACT koji podrazumeva razvoj lokalnih samouprava u segmentu koji se odnosi na jačanje njihovih struktura.
Ja se izvinjavam, učinilo mi se da je pitanje dosta važno da o njemu govorimo.
Dakle, vaše konkretno pitanje na kraju se odnosilo, prosto sam zbunjena činjenicom da se ne prepoznaje značaj prekogranične saradnje i projekata koji su zapravo korisnici svi naši građani, rekoh 100.000 ljudi, od toga veliki broj i penzionera i bolesnih, ali to je verovatno ovde manje važno.
Vaše konkretno pitanje se odnosilo na programiranje. Mi smo započeli sa programiranjem i ja se nadam naredne nedelje na sednici Vlade ćemo predstaviti i prvi od ovih programa koji smo zaključili, pardon, koji smo pripremili za zaključivanje. To je program sa Severnom Makedonijom, a onda idemo dalje. To ne zavisi samo od nas, zavisi i od druge strane preko granice. Hvala vam puno na pažnji.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Akoš Ujhelji ima pravo na dva minuta.
AKOŠ UJHELjI: Najpre bih želeo da se zahvalim na odgovorima.
Mislim da ste sve nas, barem sa ove strane, ubedili da će Vlada Republike Srbije učiniti sve da završi započete infrastrukturne projekte i u ovim teškim vremenima i na takav način doprineti rastu privrede, što direktno utiče na otvaranje novih radnih mesta, povećanje standarda i uređenje svih društvenih oblasti od ekonomije do kulture.
Ubedili ste nas da ne samo da imate jasan dugoročni plan, već preuzimate i konkretne mere. Poslanička grupa SVM smatra da je jako važno da negujemo dobre odnose sa susednim zemljama, jer na takav način možemo postići izuzetno dobre rezultate. Ovo potvrđuje i činjenica da su odnosi Srbije i Mađarske najbolji u istoriji. Posebno pozdravljamo dobru saradnju ministra Vesića sa ministrom Lazarom, jer to pokazuje da ako imate zajednički cilj sa komšijama, uvek možemo naći partnere koji će nam pomoći u rešavanju zadataka. Hvala na pažnji.
PREDSEDNIK: Hvala.
Sledeći prijavljeni je Hadži Milorad Stošić.
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Zahvaljujem, poštovani predsedavajući.
Uvažena predsednice Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra za brigu o selu, gospodina Milana Krkobabića.
Poštovani gospodine ministre, Narodna skupština na trenutnom zasedanju razmatra paket izmena i dopuna zakona iz više oblasti, između ostalih, i izmene i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se poboljšavaju uslovi života i rada na selu u delu poljoprivredne proizvodnje kroz razne subvencije i postupke za brzo ostvarivanje prava elektronskim putem.
42/1TĐ/MP17.55 – 18.05
Gospodine ministre, ja znam vaš stav, a to je stav poslaničke grupe PUPS - Solidarnost i pravda da poljoprivredna proizvodnja nije jedina aktivnost, odnosno potreba žitelja sela. Potrebe žitelja sela su i svi ostali segmenti iz života i rada, obrazovanje i kultura, infrastruktura i ostalo, kao i potrebe žitelja grada.
U prilog ovog bih naglasio da je veoma bitno i značajno za naše sugrađane, koji se bave poljoprivredom i žive na selu, a ima ih preko 40% stanovništva Srbije, i sama činjenica da Ministarstvo za brigu o selu realizacijom više projekata daje puni doprinos poboljšanju uslova života i rada ovog dela naših sugrađana kroz razne projekte koje ste planirali i realizovali: podrška zadrugarstvu, dodela kuća i okućnica za mlade bračne parove, obezbeđivanje prevoza za seoska područja, organizacija tradicionalnih kulturno-zabavnih aktivnosti kroz Miholjske susrete i obuhvaćen je veliki broj korisnika, odnosno podnosioca zahteva za te projekte. Znam da će ovi projekti i ove godine biti realizovani i obuhvatiti dobar broj zainteresovanih naših sugrađana.
Za vas imam dva pitanja. Moje prvo pitanje je da li Ministarstvo planira pokretanje novih projekata koji će upotpuniti i druge potrebe naših stanovnika sela, kao npr. pomoć u pokretanju privrednih aktivnosti za mlade kroz započinjanje sopstvenog biznisa na selu ili još neke druge projekte koji su veoma interesantni za naše sugrađane koji žive na selu, a imaju iste potrebe kao i ljudi koji žive u gradu. To je prvo pitanje, a drugo pitanje ću postaviti u drugom delu mog javljanja.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Reč ima ministar Milan Krkobabić.
MILAN KRKOBABIĆ: Gospodine Stošiću, uvaženi gospodine Orliću, gospođo Brnabić, poštovani narodni poslanici, građani Republike Srbije, vaš uvod je bio više nego inspirativan kada dolazi od čoveka koji je provereni patriota, borac, dokazani pregalac da se problemi običnih ljudi rešavaju na pravi način.
Vi ste postavili ovde jedno pitanje, a dozvolite mi da dam neko pojašnjenje.
Uvaženi narodni poslanici, poštovani građani Republike Srbije, ne treba stavljati znak jednakosti između sela i poljoprivrede. Sociološki fenomen - selo je pre svega zajednica ljudi, a poljoprivreda, složićemo se, je jedna od privrednih grana i to izuzetno bitna za jedan deo stanovništva Republike Srbije, ali sveli ste pitanje na ono ključno. To je ravnomerni regionalni razvoj i odnos urbanog i ruralnog.
Gde smo mi to danas u Srbiji, gde je Evropa ka kojoj hoćemo da idemo? Kada govorimo o potiranju tih razlika ili ispravljanju dugogodišnje, decenijske neravnoteže, ja bih pošao od tri osnovne stvari.
Prva je neosporna politička volja. Ovo je bitno za građane Republike Srbije, za žitelje sela. Politička volja znači da i ovaj parlament i ovi narodni poslanici od kojih su možda neki nestrpljivi moraju da imaju jasan stav o tome da li hoćemo da se opredelimo da Srbiju gradimo na jedinstven, ali ravnomerni način.
Politička volja je neophodna i zbog toga da bi ovaj parlament prihvatio budući budžet Republike Srbije u kome ćemo izdvojiti mnogo veća sredstva za ove namene. Znači, rekao sam, politička volja, dosta novca i, naravno, ne smemo da zaboravimo ono što je veoma nužno, to je znanje. Znanje, profesore Atlagiću, znanje, moramo da ponovimo tri puta.
Kada govorimo o ovom praktično radu Ministarstva na čijem sam čelu, moram sa ponosom da istaknem da imamo izuzetnu saradnju sa SANU, sa Odborom za selo, na čelu sa akademikom Škorićem i da smo, više oni nego mi, odradili kapitalno delo. Ja bih pozvao sve da to pročitaju. Oni koji nemaju, potrudiću se da dobiju. To je putokaz, pravi putokaz kako i na koji način pristupiti preporodu sela Srbije.
42/2TĐ/MP
Naravno da ne gajimo iluziju. Postoji 4.700 sela. Da li možemo spasiti sva sela? To je iluzija, naravno. Moramo da se orijentišemo na ona koja predstavljaju gravitacione, ključne tačke. Mi ćemo se time baviti.
Kada govorimo o partnerstvu, mislim na to partnerstvo urbanog i ruralnog, zasnovanog na zakonu. Šta to sad zapravo znači? Evo, građani Srbije da obrate pažnju, prati oni ovo, imamo i ministra Vesića ovde, tu je predsednik Vlade, tu sam ja, želimo da lokalna zajednica odlučuje o svim bitnim pitanjima, da dogovara, da planira, odlučuje, ali i da dobija adekvatna sredstva. U praksi to znači da bilo koji stanovnik bilo kog sela ili bilo kog kraja nema potrebe da ima svog ministra, svog direktora javnog preduzeća ili svog poslanika koji je vešt, snažan, retorički osposobljen da izboksuje neku stvar za njega. Hajde, napravi mi 10 kilometara puta, vodu ili nešto slično. Ne. Želimo da te lokalne samouprave, te lokalne zajedno same dogovaraju, planiraju i odlučuju, a da naša državna blagajna, ministar finansija to planski pokriva.
To je jedan koncept koji je evropski koncept i on je definisan tzv. Lajpciškom poveljom koja precizno, ali savršeno precizno pozicionira ruralni deo i dovodi ga u ravan sa onim urbanim delom.
Vaše konkretno pitanje, uvaženi narodni poslaniče, planiramo pokretanje novih privrednih aktivnosti. To je izuzetno bitno i reći ću vam okvirno, vrlo kratko, biće to iznos do 10.000 evra namenjen, ponavljam sada, svim građanima Republike Srbije u svim selima, podrazumeva se, koji imaju određena znanja i veštine da mogu da obavljaju određene delatnosti, a delatnosti će biti one koje su neophodne žiteljima tih sela. Da li je to apoteka, da li je možda stomatološka ordinacija? Tu je i ministarka zdravlja, bio sam u Crnoj Travi i nema stomatologa, možda su ga dobili. Servis za poljoprivredne mašine, vulkanizerska radnja, prodavnica? Znači, izaći ćemo u susret svima onima koji žele istinski da krenu u obavljanje delatnosti.
Još jedna stvar, biće interesantno uvaženim kolegama iz opozicije. Mantra njihova je stalno – Vučiću, daješ pare stranim investitorima. Dao im je pare, ali te pare su vraćene kroz budžet Republike Srbije. Mi sada iz tih, što bi rekli Vojvođani, novaca hoćemo da damo direktno stanovnicima Republike Srbije, žiteljima sela po 10.000 evra. Sad čekam da vidim ko će da ospori jednu takvu ideju. Ima li ih? Ne. Ne verujem. Opozicija je dobronamerna i kada iziđu sa nekim stavovima, izlaze zato što možda ne barataju pravim činjenicama. U pitanju su predrasude, a predrasude dolaze kad nemate činjenice. Zbog toga sam ovde spreman da uvek iznesem činjenice i neposredno, evo, recimo, idem sutra u Knić. Imamo porodicu sa četvoro dece, biće upriličeno venčanje, došli su iz Raške oblasti, dobili su kuću. Videćemo, evo, pozivam i predstavnike opozicionih partija da mi se pridruže i da vidimo kako izgleda taj novi život u tim novim kućama. Ne, potpuno sam otvoren za sve.
43/1DJ/CG18.05-18.15
Želimo i imamo želju, ponavljam još jednom, da što je moguće više naših sela osposobimo, da ih prilagodimo životu 21. veka. Jedan interesantan podatak u celoj ovoj priči o dodeli kuća, gotovo za ne verovati je, 20% mladih ljudi, prosek godina ispod 30, 20% je prešlo iz gradova da živi u selima Srbije. To je jedan dobar znak, ohrabrujući znak, ali moramo istovremeno svi, ponavljam, u ovom poslu nema pozicije i nema opozicije, postoji interes Republike Srbije, postoje ciljevi ekonomski, populacioni i vojno-bezbednosni.
Možda će ovde biti pitanja oko Kosova i Metohije, ja to očekujem sigurno. Evo čeka, već se čovek oštri. To pitanje ne bi se danas postavljalo da naši neki preci nisu napustili tu teritoriju. Otišli su i mi rešavamo te probleme. Zato sada hoćemo da rubne delove Srbije, recimo Kuršumlija, koja je dugačka 90 km, bude naseljena, da nemamo prazne kuće. Ali ne želimo opstrukciju, hoćemo punu podršku, ovako snažan aplauz za svaku ideju koja se tiče opstanka srpskih sela.
Bez sela, poštovana gospodo, građani Srbije, neće biti, nije patetika, neće biti ni Srbije. Zahvaljujem.
PREDSEDNIK: Gospodine Stošiću, izvolite.
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Zahvaljujem se gospodine ministre na ovako iscrpnim odgovorima.
Gospodine ministre, svi ovi projekti su više nego značajni za opstanak sela. Značajni su kao i drugi projekti koje ćete realizovati ili planirati kroz Ministarstvo za brigu o selu, u obnovi i oživljavanju sela. Meni je posebno drago što ste se obratili opoziciji i dobili ste ovakvu podršku za ovo što radite, što kažete ovakvim aplauzom.
Kada smo govorili o ravnomernom regionalnom razvoju, ideja je još pre više godina krenula da se ravnomerni regionalni razvoj podrazumeva da se jugu Srbije daju veći prioriteti. Međutim, sada je stav i vaš i Vlade Republike Srbije da cela Srbija konkuriše za ove projekte i da se projekti realizuju na čitavoj teritoriji Republike Srbije.
Moje drugo pitanje je upravo vezano, malopre ste napomenuli, za Kosovo i Metohiju. Već su se spremali da vam postave i pitanja, ali ću ja preduhitriti. Da li realizacija projekata postojećih i novih projekata koje osmišljavate, da li će se uključiti realizacija tih projekata i na našu južnu pokrajinu, odnosno na Kosovo i Metohiju? Ako jeste, u kom procentu smatrate da bi bilo potrebno da se odvoje sredstva za prostor Kosova i Metohije?
Da li planirate da obiđete sela na Kosovu i Metohiji, obzirom da se ništa ne može planirati ako se čovek lično ne uveri kakvo je stanje na određenom prostoru, to bi bilo moje sledeće pitanje? Da li će biti uključeno, u kom procentu će biti uključena sredstva i da li ćete vi lično obići neka sela i naselja na Kosovu i Metohiji?
PREDSEDNIK: Hvala vam.
Reč ima ministar Krkobabić.
MILAN KRKOBABIĆ: Gospodine Stošiću pitanje zahteva temeljan odgovor. Ja gledam na sat. Moj odgovor će trajati 45 minuta. Toliko sam u stanju da pričam. Dakle, strpljivo, 45 minuta je mojih, jedan školski čas. Mala šala, uvaženi narodni poslanici.
43/2DJ/CG
Gospodine Stošiću niste me do kraja dobro shvatili. Ja ne mislim da vi i ja i ova strana mnogo više voli Srbiju od ove strane ovde. Svi je mi podjednako volimo. Ja ne verujem da ovde postoje ljudi koji su protiv ove zemlje i protiv njenih ključnih interesa. Možemo da se razlikujemo u pristupu, u metodologiji, ali ciljevi su nam isti.
Sada konkretan odgovor na ovo pitanje. Hoćemo da sprovodimo ove programe i na Kosovu i Metohiji. Reći ću vam, postoji jedna zadruga u Zubinom Potoku, pomogli smo je finansijski i interesantan je podatak da ta zadruga prerađuje voće. Dobila je savremenu opremu i omogućila da tamo 39 ljudi radi, da prima platu, pazite na Kosovu, da ima 236 kooperanata. To su impresivne stvari. Hoću da idem i da vidim. Da svakih pet, šest ljudi formira po jednu zadrugu. To su domaćini, to su ljudi koji tu žive. Nisam ja uvek siguran da li sva pomoć njima stiže kako treba. Usput ta pomoć može i da se zagubi, slažete se sa mnom.
Na ovaj način, omogućićemo formiranje zadruga, omogućićemo da ta domaćinstva funkcionišu, a onda druga mera, evo radimo na pitanju rešavanja mobilnosti sa Saobraćajnim fakultetom. Konkurisaće i oni, dobiće besplatne minibuseve za prevoz seoskog stanovništva. Ja sam ubeđen da će koncept koji ova Vlada i predsednik Republike budu definisali, omogućiti pravi transfer sredstava da se pokrije i gorivo, plate za vozače i da ti ljudi tamo dobiju besplatan prevoz, da mogu ići iz sela u selo ili iz sela u opštinsko mesto.
Istovremeno, ono što je veoma bitno, a treba naglasiti, za šta su oni zainteresovani, a i ja sam razmišljao mnogo o toj stvari, mi ćemo imati snažene pritiske, ljudi, tu nema nikakve dileme i mnogi ljudi će se i odlučivati da napuste svoje domaćinstvo. Moramo da idemo u susret tome. Naš program za kupovinu seoskih kuća mora da bude primenjen i na Kosovu i Metohiji. Samo naravno, tamo cifra od 10.000 evra će biti mala. Moramo da razmišljamo. To je jedan potpuno legitiman način da pomognemo našim ljudima. Oni nas sad slušaju i gledaju da dođu do praznih kuća iz kojih su se iselile komšije i da im omogućimo krov nad glavom, ali i nekim ljudima kojima je Kosovo i Metohija na srcu, a otišli su da se vrate. To je ta ideja.
Ako budemo imali jaku zajednicu naših ljudi, koja samostalno odlučuje i bude snažno pomognuta iz Beograda i centralne blagajne, onda pitanje Srba, ne samo Srba nego i drugih naših građana na Kosovu i Metohiji možemo da kažemo da dani koji su pred nama možemo da gledamo sa optimizmom.
Gospodine Stošiću, nadam se da sam vas zadovoljio, ali i da je uvažena opozicija takođe zadovoljna. Hvala.
PREDSEDNIK: I vi imate pravo na zaključna dva minuta.
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Zahvaljujem se, gospodine ministre na svim ovim odgovorima i posebno mi je drago što ste iskazali želju da lično obiđete određene prostore na Kosovu i Metohiji i uverite se u stanje u tim selima ili opštinama. Evo, postoji jedna opština sa srpskom većinom Novo Brdo, koja ima izuzetno velike potrebe za dobijanjem, primera radi, jednog vozila koje bi, to je opština tipa brdsko-planinskog karaktera, koja bi imala potrebe za jedno vozilo, za jedan minibus koji bi, ako ništa drugo, bar vezivao škole određene koje su rasute po tom delu opština, a jedna je od najvećih teritorijalno na Kosovu i Metohiji, a srpska je većina.
Ja lično želim da kada budete išli, nudim se da budem u sastavu tog tima, da budem neko ko može da vam pomogne, jer znam i poznajem teritoriju Kosova i Metohije. Verujem da će se još i određeni broj narodnih poslanika javiti i koji će biti u toj delegaciji da obiđu, evo i gospodina, našeg Vranjanca, prijatelja, već se prijavio, ali verujem da će i drugi.
43/3DJ/CG
To bi bila poruka našim ljudima da je jedan ministar koji se brine o ravnomernom regionalnom razvoju, o ruralnom području da bude u poseti Kosovu i Metohiji, sa određenim brojem poslanika da li su iz opozicije ili pozicije, nije bitno, ali svakako bi bila dobra poruka za naš narod tamo da nisu zaboravljeni i da Srbija misli o njima. Zahvaljujem.
PREDSEDNIK: Hvala.
Sada reč ima Boško Obradović. Tri minuta, izvolite.
44/1AL/SČ18.15-18.25
BOŠKO OBRADOVIĆ: Hvala predsedavajući.
Uvažene dame i gospodo ministri, uvažene kolege narodni poslanici, poštovani građani Srbije, ja bih želeo da u ovoj zaista retkoj prilici da su ministri ovde u Narodnoj skupštini da odgovaraju na pitanja poslanika želeo bih da postavim nekoliko pitanja o kojima se Vlada uglavnom nije izjasnila, a postavljenih i u ime, nećete to možda poverovati, birača SNS i stranaka vladajuće koalicije.
Prvo pitanje glasi - šta Vlada misli o francusko-nemačkom sporazumu o priznanju lažne države Kosovo, s obzirom da se do dana današnjeg nije izjasnila o tome, a znamo da je predsednik Vučić još u septembru prošle godine rekao da je francusko-nemački sporazum za nas potpuno neprihvatljiv, da je Savet za nacionalnu bezbednost prošle godine odbacio francusko-nemački sporazum kao apsolutno neprihvatljiv? Da bi predsednik Vučić promenio mišljenje za Jovanjdan i nakon sastanka sa zapadnom diplomatskog petorkom prihvatio primenu francusko-nemačkog sporazuma, to zvanično prihvatio u Briselu 27. februara i potvrdio prihvatanjem aneksa 18. marta u Ohridu, a s obzirom da ispod 10% građana Srbije zna po najnovijem današnjem istraživanju šta je sadržaj francusko-nemačkog sporazuma, dozvolite da obavestim građane Srbije a vi mi demantujte ako nešto od ovoga nije tačno.
Član 1. - stranke će međusobno razvijati normalne dobrosusedske odnose na bazi jednakih prava. Obe strane će međusobno priznati relevantna dokumenta i nacionalne simbole uključujući pasoše, diplome, tablice vozila i carinski pečat. Obe strane će rukovoditi svrhom i principima utvrđenim u Povelji UN, a posebno onim o suverenim pravima država o poštovanju njihovih nezavisnosti, autonomije, teritorijalnog integriteta i tako dalje. To je član 2. i član 4. - Srbija se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Poštovani građani Srbije, ovo je Aleksandar Vučić prihvatio u Briselu 27. februara.
Drugo pitanje za Vladu Srbije glasi - zašto je prekršen moratorijum na bilo koje zajedničke vojne vežbe sa bilo kojim partnerima sa istoka ili zapada? Zašto će od 16. do 30. juna u Srbiji biti organizovane zajedničke vojne vežbe sa vojskama NATO pakta koji nas je bombardovao? Da li ćemo Vidovdan dočekati tako što će NATO vojske da vežbaju u državi Srbiji na našoj teritoriji koju su bombardovali?
S obzirom da je i za to postojala odluka Saveta za nacionalnu bezbednost, ja onda postavljam opravdano pitanje. Prekršili ste odluku po pitanju KiM, prihvatili ste francusko-nemački sporazum, prekršili ste odluku Saveta za nacionalnu bezbednost po pitanju moratorijuma na zajedničke vojne vežbe, da li ćete na isti takav način prekršiti i odluku da nema sankcija Rusiji i zašto ste uveli sankcije prijateljskim zemljama Belorusiji i Siriji? Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima predsednica Vlade.
ANA BRNABIĆ: Hvala vam.
Meni je moram priznati relevantnije šta o francusko-nemačkom sporazumu i priznanju, kažete, nezavisnosti Kosova, sporazum baš nikakve veze nema sa priznanjem nezavisnosti Kosova, nigde se čak ni ne pominje, misli vaš najbolji prijatelj i koalicioni partner, francuski državljanin, gospodin Miloš Jovanović. Ipak se on tog francuskog državljanstva i uprkos tom sporazumu nije odrekao. Drži ga se on. Nije za EU, odnosno da obrazložim, on nije da naš narod i naši građani budu u EU, ali jeste da on i njegova porodica budu u EU.
Tako da, eto, baš da čujemo šta on misli o tom francusko-nemačkom sporazumu i zašto iz protesta jer je toliko strašan i on je toliko protiv toga ne vrati
44/2AL/SČ
svoje francusko državljanstvo upravo baš zato što nema belgijsko, nego ima francusko. Ovo je francusko-nemački sporazum.
Tako da to je čini mi se možda zanimljivije pitanje, a i za vas, što ne pitate vašeg najboljeg prijatelja, najbližeg koalicionog partnera - što ne vrati to francusko državljanstvo? Ali dobro. To je za vas.
Dobro je i pitanje - šta vi mislite, pošto se vi, koliko se sećam, još 2005. godine rekli - Kosovo je defakto nezavisno. Priština i Albanci u Prištini su 2008. godine jednostrano proglasili nezavisnost. Tri godine pre toga je Boško Obradović proglasio nezavisnost Kosova. Ovo je bilo 2005. godine.
Tako da je od 2005. ako se ne varam, ispravite me slobodno, jel niste 2005. pričali da je Kosovo defakto nezavisno, dobro.
PREDSEDNIK: Samo nemojte da dobacujete iz klupa.
ANA BRNABIĆ: Ne znam sada što se vi sada odjednom brinete pošto je za vas od 2005. godine Kosovo nezavisno pre nego što je i za Prištinu postalo nezavisno, a bogami se sećam i 2019. godine kada se potpisivali onaj veliki i važan dokument tog velikog i važnog naziva - sporazum sa narodom, to je bio februar 2019. godine. Tamo je bilo, ne znam, sedam, osam, 10, 12 tačaka važnih za to šta će oni uraditi kada dođu na vlast. Bilo je sve, ja mislim, od legalizacije do licitacije, ali nije bilo ni reč o KiM, ni reč.
Mogli su ti velike patriote iz Dveri tada da ubace i KiM, ali znate šta - nisu hteli zato što su potpisivali taj sporazum sa svojim koalicionim partnerima, a za koje je, i to nisu krili u kampanji, Kosovo nezavisno. Tako da bi pokvarili koaliciju i svoje šanse da dođu na vlast, ali čak i šansa da dođete na vlast je mnogo važnija od toga da se izjasnite u predizbornoj kampanji o KiM.
Dakle, ako vam spušta šansu da dođete nekako da se domognete vlasti u jednoj velikoj koaliciji i sa ovima koji su za NATO pakt i sa ovima koji kažu da je Srebrenica genocid i sa ovima koji kažu da je Kosovo nezavisno i da treba da priznamo to, vi ćete taj sporazum potpisati samo da bi imali veliku koaliciju da bi nekako mogli da skupite jedan glas više, da budete na vlasti, a KiM šta da radite, nije joj bilo mesta u sporazumu sa narodom sa KiM.
Tako da što se vas tiče to je nezavisno od 2005. godine. Rekli ste, ima snimak.
Ja bih vas molila ipak da ne govorite neistine koje su baš izuzetno lako proverljive i sada ste upravo i u vašem izlaganju u ovih dva minuta, tri minuta, izvinite, bilo je toliko zanimljivo, izgledalo je kao 30 sekundi…
PREDSEDNIK: Samo bez dobacivanja iz klupa.
ANA BRNABIĆ: .. U tom samom izlaganju ste već rekli potpuno otvorenu laž. Proverljivu. Tako da to samo utiče na vaš kredibilitet i to mogu da vide sve građanke i svi građani Republike Srbije.
Rekli ste ovako - Aleksandar Vučić je prihvatio, priznao i implementiraće taj sporazum, a onda ste rekli u nekom članu - Srbija se neće protiviti članstvu tzv. Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.
Srbija je glasala protiv. Srbija je glasala protiv za Savet Evrope. Izvinite, kako možete u istoj rečenici da kažete da je Aleksandar Vučić prihvatio, implementiraće i da onda Srbija nakon toga pre dva dana glasa protiv. Što lažete? Što govorite neistinu oko tako lako proverljivih stvari? Pritom je Aleksandar Vučić ovde bio dva puta, a pet puta podvukao koje su naše crvene linije. Nikada priznanje nezavisnosti Kosova, nikada Kosovo u UN, pa je onda rekao - hoćete ponovo, pa hoćete
44/3AL/SČ
ponovo. Sećam se zato što jedino vi niste tapšali na to. Nije tu bilo aplauza, jer to vam ipak kvari sreću da ćete nekada doći na vlast, jer kako da vam kažem, lagali ste da će potpisati.
Jel bilo pre nego što je trebao da ode Aleksandar Vučić u Brisel - potpisaće. Pa to je Francuz Miloš pričao. Potpisaće, evo potpisaće. Idemo ljudi na ulicu, potpisaće izdaju. Izdajnik će potpisati izdaju i kada nije potpisao šta ste onda rekli - nikada nismo ni rekli da će potpisati. Tako je bilo.
45/1MJ/MT18.25 – 18.35
E sad, pošto nije potpisao, nije prihvatio, rekao tačno šta su naše crvene linije, i to onda Republika Srbija pokazala na glasanju u vezi sa Savetom Evrope, a šta sada želite? Jel ne vidite da vam je ta teza propala? Kako je Srbija to prihvatila? Kako je Aleksandar Vučić to prihvatio, a glasao protiv? Kako? Nikako. Nema veze. Niste smislili nešto bolje, nego, eto, tako.
Što se tiče sankcija Rusiji, još jednom da vas podsetim, to su vaši potencijalni ili željeni koalicioni partneri i u predizbornoj kampanji, a, bogami, odmah dan, dva nakon izbora su…
U stvari, u predizbornoj kampanji nisu, tu grešim, lagali su narod u predizbornoj kampanji. U predizbornoj kampanji su svi lagali. Svi su u predizbornoj kampanji govorili da nikada ne bi uveli sankcije Rusiji, a ko će uvesti sankcije Rusiji - Aleksandar Vučić. To je govorio NATO general Ponoš, i to da će uvesti 4. aprila. On zna, iz svojih diplomatskih izvora. Nije još došao taj 4. april kada smo mi uveli sankcije Rusiji, ali vaši koalicioni partneri danas nas svakodnevno jure da uvedemo te sankcije Rusiji.
Tako da, vi morate da se odlučite, ipak, tačno koji su vaši principi za koje se zalažete i šta bi vi to radili kada bi to mogli i kada bi vi imali principe. Ali, pošto je jedini princip kako tako doći na vlast, kako tako uspeti da sakupimo makar jednog više poslanika u Narodnoj skupštini kako bi imali većinu, kakvu takvu, iako smo u koaliciji, mi veliki, kvazi patriote, sa onima koji su za NATO, sa onima kojima je Srebrenica genocid, sa onima koji se javno zalažu za priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda, jel, i Vlade Republike Srbije, i vi bi sa njima u koaliciji. Niste to krili ni nakon izbora. Ne znam zaista zašto nama postavljate to pitanje.
Mi smo, na čelu sa Aleksandrom Vučićem, jedini u Evropi izdržali sve pritiske, uključujući i pritiske vaših koalicionih partnera koji svaki dan idu po tajkunskim medijima i pričaju zašto još niste uveli, a zašto još niste uveli. Ugrožavate Srbiju. Zašto niste uveli? Tako da, ne znam što nama upućujete to pitanje. Mi ćemo se držati naše politike.
Što se tiče vojnih vežbi, mi taj moratorijum ukinuli nismo. Imamo jednu vojnu vežbu. Ta vojna vežba verujemo da je u interesu našeg naroda, da je u interesu stabilnosti, pre svega, Srba na KiM. Tako da je to naša politika. I u tome smo, takođe, principijelni.
Žao mi je ako vi ne razumete šta su principi, a razumete samo šta je vlast.
Hvala.
PREDSEDNIK: Naredna tri minuta Boško Obradović.
BOŠKO OBRADOVIĆ: Drago mi je da su građani Srbije imali priliku da vide kako izgleda kada vlast ne odgovori ni na jedno postavljeno pitanje i zato sledi set novih dodatnih pitanja koja se tiču, takođe, podjednako važnih tema.
Pre svega bih pitao ovde prisutnog ministra zdravlja – da li je normalno da ovako izgledaju obroci trudnica i porodilja u srpskim porodilištima?
Kao što vidite, dva parčeta hleba, dve salame sumnjivog kvaliteta i neki tragovi pavlake, nisam siguran ni da je to u pitanju.
Dakle, da li je normalno da tamo gde je početak borbe protiv bele kuge i demografskog nestajanja srpskog naroda imamo ovakav odnos prema trudnicama i porodiljama, a isti takav odnos je, nažalost, i kada su u pitanju higijena, materijalni uslovi, akušersko nasilje i sve ono što proživljavaju kao traume trudnice i porodilje u srpskim porodilištima, da određen ozbiljan procenat njih ne želi više da ostane u drugom stanju zbog svega onog negativnog što su doživeli u srpskim porodilištima.
45/2MJ/MT
Ovako izgledaju neki, recimo, obroci u drugim zemljama širom Evrope. Naveo sam samo neke primere iz Grčke, Švedske, Švajcarske, čisto da vidimo razliku kako izgleda odnos prema trudnicama i porodiljama.
Zato smo vam predali preporuke, Vladi Republike Srbije, da se uradi rebalans budžeta i da se sredstva od nacionalnog stadiona i drugih gubljenja vremena preusmere u renoviranje svih porodilišta u Srbiji, izgradnju nacionalnog centra za natalitet, da se humanizuje porodilište, da se na svaki način podrže upravo oni koji stvaraju i rađaju život u ovom narodu.
Drugo pitanje za gospođu ministra, koju izuzetno poštujem jeste – da li je tačno da je još 21. novembra, odlukom ministra za zdravlje, dr Danice Grujičić, doneta odluka o smeni direktora Klinike „dr Laza Lazarević“, Ivane Stašević Karličić, a da do dana današnjeg ona nije smenjena i to stoji negde u fioci Kadrovske komisije Vlade Republike Srbije uprkos višemesečnom štrajku i napuštanju ove klinike od strane više od 50 lekara i medicinskih sestara?
Takođe, pitanje za ministra Martinovića – da li je normalno gospodine ministre da će od 1. septembra samo u Beogradu biti besplatni udžbenici, besplatni vrtići, besplatni udžbenici za sve đake u osnovnim, srednjim škola i vrtićima? Kakva je to diskriminacija u odnosu na sve građane Srbije koji žive van Beograda?
Zašto deca van Beograda neće imati od prvog septembra besplatne udžbenike, besplatne užine, besplatne vrtiće i sve ono što će imati beogradska deca? Može li se tu šta učiniti?
Na kraju za ministra Vesića jedno veoma praktično matematičko pitanje. Ako metro košta 4,6 milijardi evra koji će plaćati svi građani Srbije, dozvolite da završim gospodine predsedavajući, kratko je, koji će plaćati svi građani Srbije, bez obzira što ne žive u Beogradu, dakle Srbija će izgradi beogradski metro, to je uredu. Ili nije u redu, možemo da diskutujemo. Dakle, 4,6 milijardi, za polovinu tih sredstava, ima nešto malo manje od pola, za 2,8 milijardi može da se izgradi u 100 opština u Srbiji 500 kilometara novog asfalta u svakoj od tih opština i da li je to tačno?
PREDSEDNIK: Hvala.
Da pružimo priliku da ministri odgovore, a vićete imati još dva minuta nakon toga.
Prvo ministar dr Darija Kisić.
DARIJA KISIĆ: Hvala vam predsedavajući.
Iako niste direktno uputili pitanje meni, našla sam se prozvana pa je shodno da kažem par rečenica. Pre dva dana imali smo Odbor za zdravlje i porodicu i tri sata smo pričali, diskutovali, odnosno pokušala sam da pričam i diskutujem, ali očigledno tako nešto nije bilo moguće, pošto su poslanici opozicionih stranki imali neke papire sa unapred napisanim pitanjima. Svejedno šta kažemo, svejedno šta ćemo reći šta planiramo da uradimo, šta smo uradili i kakva nam je vizija.
Isto tako je jako bitno da smo rekli, obzirom da tim istim poslanicima su puna usta reči koliko im je bitna porodica, koliko su im bitna deca. Rekli smo da sve sugestije apsolutno ćemo da saslušam. Ako postoje i određene kritike i primedbe. Međutim, očigledno da nismo bili ni slušani, čak se nije ni primetilo da sam prilikom svog izlaganja dva izveštajna perioda spojila u jedan, obzirom da su izveštaji detaljne svi dobili, htela sam da imamo što više vremena za diskusiju, za razmenu mišljenja po pitanju u kojem treba da budemo svi ujedinjeni, a to je pitanje nataliteta, pitanje porodica i pitanje dece.
45/3MJ/MT
Bez obzira šta smo govorili i šta sam ja konkretno pričala, pitana su pitanja sa papira, evo i sada se gleda na te slične papire. Istim tim povodom su pokazivane iste slike iz porodilišta, sa istim pitanjima. Obzirom da sam bila zainteresovana, naravno i pitala gospodina Obradovića da je to verovatno njegovo iskustvo kada se poslednji put porađao, jer je sa velikim ushićenjem pokazivao o čemu se radi.
46/1МЗ/ЛЖ18.35 – 18.45
Међутим, ако погледамо ове слике, ако погледамо слике са здравственог аспекта, могу да кажем да је то један избалансиран оброк, где се, колико год вама то не изгледало укусно, знате, то је нешто што се управо саветује у првим данима и сатима након рођења. Комад сира, знате, то је због калцијума, јаје због протеина, цвекла због потенцијалне анемије. Да, није баш много укусно, али у тим моментима ни не мислимо много на такве ствари, битно нам је да све физиолошки оно што следи после тога иде у оном правцу у коме желимо. То су најлепши дани, када на свет доносимо ново дете и желимо да будемо и здрави и добри и свом детету и својој околини.
Што се тиче услова хигијенско-санитарних које сте спомињали, и ви сте чули да је и лично наш председник Александар Вучић рекао да нам један од приоритет и јесте управо обнова тих породилишта. Тада смо причали о томе, и министарка Грујичић и ја, као ресорни министар за бригу о породици и демографију, желимо да заједно идемо у кампању где ћемо заиста учинити све да се побољшају и услови у породилиштима, тамо где заиста постоји потреба за то.
Ви сте и тада и том приликом рекли – па да, али шта ако се и тако уради? Вама је све – па шта ако. И ако се уради, рећи ћете да и то није битно. Посебно су вам болни подаци када се упоређујемо у односу на 2012. годину. Ви онда кажете – па добро, шта нам стално говорите и како је смањена стопа незапослености, и како су повећане плате, шта нам причате колико је путева изграђено, колико болница, шта нам то причате, као да је то битно, али постоји и ово и ово. Па да, вама ништа није битно. И када се реновирају та породилишта, и то вам неће бити битно. Да, знамо да може и треба и више и боље и управо ка томе и тежимо.
Том приликом када смо причали о извештајима, желећи да чујем ваше коментаре, желећи да чујем ваше сугестије, а опет нисам чула ништа, нисам вам напоменула оно што, ево, овом приликом ћу поново да кажем – подршка породици са децом је никада већа. Опет напомињем, да ли може боље, да ли хоће боље да буде? Да, хоће. Управо све што радимо, радимо због тога. Тако да, финансијска средства која су усмерена конкретно Министарству за бригу о породици су само један мали део средстава који је усмерен ка добробити породице и деце. Све што радимо, буџети свих министарстава, буџет читаве Владе је управо усмерен ка побољшању квалитета живота свих грађана, породица и пре свега деце.
Оно што вам том приликом нисам рекла, а вероватно сам требала, јесте да када је у питању родитељски додатак и подршка родитељима, да је она највећа икада. Године 2012. била је 31.000 динара, сада је 11 пута већа, 345.000 динара. Друго дете била је 124.000, сада је 422.000, треће дете била је 223.000, сада је готово 2.000.000 динара, када је у питању четврто дете била је 298.000, сада је готово 3.000.000 динара.
Никада до сада није постојала и подршка, субвенције за мајке које се остваре као родитељи, субвенција за станове на мајке, без обзира на године мајке, без обзира на редослед рођења мајке, битно је само да мајка није имала до сада некретнину на подручју наше земље. Значи, читав низ мера које су усмерене на подршку породице, на подршку породица са децом, у укупном износу од 87 милијарди динара.
Међутим, очигледно да је питање деце и питање породице нешто што се јако често злоупотребљава, поготово представници одређених опозиционих партија ово питање, поготово питање деце где смо сви најосетљивији, користе због неких политичких обрачуна, а при томе износећи гнусне лажи. Пре свега, најчешће се злоупотребљавају у том смислу од стране опозиционих странака деца без родитељског старања. Играју се са судбинама деце која су најосетљивија и најугроженија. При томе се износе лажи, монструозне лажи, чак се монтирају и видео-снимци, значи, има се довољно времена да се монтирају видео-снимци и износе такве лажи, без иједног јединог конкретног доказа.
46/2МЗ/ЛЖ
Напоменула бих само један детаљ, а практично има их свакодневно. Ми немамо времена да се бавимо таквим стварима, ни да демантујемо такве ствари, јер радимо конкретан посао. Наши резултати су јасно видљиви. Али, рецимо, један од најупечатљивијих података јесте једна објава на „Твитеру“ Вука Јеремића, где је комплетно изрежиран један видео-снимак и представљен у потпуно другачијем контексту, када је у питању било потенцијално усвојење девојчице из Лознице, где су на снимку потпуно други усвојитељи, у питању је потпуно друго дете. Ко је одгледао читав видео-снимак и репортажу са шведске телевизије могао је да види о чему се ради. Међутим, то је комплетно монтирано, на начин да се пласирају лажи, апсолутно ни једна једина истина није изнесена, све је монтирано, изношене су гнусне лажи.
На тај начин се припадници опозиционих странака играју са дечјим судбинама, деце без родитељског старања, која нажалост нису имала срећу као већина нас да одраста у својој биолошкој породици и где држава улаже заиста велики труд и напоре да пронађе породицу која ће за њих да буде најбоље уточиште, да им пружи љубав, негу и да остваре своје пуне капацитете. То и успева. Оно што покушава да се пласира заиста је нешто што компромитује све ове активности, али на срећу, ова деца проналазе своје домове, проналазе добре хумане људе који им пружају љубав, дом, могућности за срећно и здраво одрастање.
Све друге приче и лажи које се износе, ја бих само рекла једно, сви који причају о томе нека дају конкретне доказе, нек се обрате свим надлежним правосудним органима да раде свој посао. Овако причају у празно, износе лажи, а оно, још једном помињем, чега су нам вероватно свима пуна уста када говоримо колико волимо децу и колико све радимо за добробит деце, ово јесте питање где треба и можемо да се ујединимо, пошто сам сигурна да је питање деце најзначајније.
Да ли можемо више? Да, можемо. Да ли може свако од нас више да се посвети и свом детету? Сигурно можемо. Али ово треба да буде питање над свим питањима и апсолутно осуђујем сваку врсту злоупотребе и изношења лажи.
ПРЕДСЕДНИК: Хвала.
Сада реч има министарка др Даница Грујичић.
ДАНИЦА ГРУЈИЧИЋ: Наравно да наше младе маме, па и старије маме треба да се порађају у најбољим могући условима, и ту није ништа спорно, и појединачне ексцесе који се дешавају, који нису правила, не можете правити да су заиста правила.
46/1MZ/LŽ18.35 – 18.45
Međutim, ako pogledamo ove slike, ako pogledamo slike sa zdravstvenog aspekta, mogu da kažem da je to jedan izbalansiran obrok, gde se, koliko god vama to ne izgledalo ukusno, znate, to je nešto što se upravo savetuje u prvim danima i satima nakon rođenja. Komad sira, znate, to je zbog kalcijuma, jaje zbog proteina, cvekla zbog potencijalne anemije. Da, nije baš mnogo ukusno, ali u tim momentima ni ne mislimo mnogo na takve stvari, bitno nam je da sve fiziološki ono što sledi posle toga ide u onom pravcu u kome želimo. To su najlepši dani, kada na svet donosimo novo dete i želimo da budemo i zdravi i dobri i svom detetu i svojoj okolini.
Što se tiče uslova higijensko-sanitarnih koje ste spominjali, i vi ste čuli da je i lično naš predsednik Aleksandar Vučić rekao da nam jedan od prioritet i jeste upravo obnova tih porodilišta. Tada smo pričali o tome, i ministarka Grujičić i ja, kao resorni ministar za brigu o porodici i demografiju, želimo da zajedno idemo u kampanju gde ćemo zaista učiniti sve da se poboljšaju i uslovi u porodilištima, tamo gde zaista postoji potreba za to.
Vi ste i tada i tom prilikom rekli – pa da, ali šta ako se i tako uradi? Vama je sve – pa šta ako. I ako se uradi, reći ćete da i to nije bitno. Posebno su vam bolni podaci kada se upoređujemo u odnosu na 2012. godinu. Vi onda kažete – pa dobro, šta nam stalno govorite i kako je smanjena stopa nezaposlenosti, i kako su povećane plate, šta nam pričate koliko je puteva izgrađeno, koliko bolnica, šta nam to pričate, kao da je to bitno, ali postoji i ovo i ovo. Pa da, vama ništa nije bitno. I kada se renoviraju ta porodilišta, i to vam neće biti bitno. Da, znamo da može i treba i više i bolje i upravo ka tome i težimo.
Tom prilikom kada smo pričali o izveštajima, želeći da čujem vaše komentare, želeći da čujem vaše sugestije, a opet nisam čula ništa, nisam vam napomenula ono što, evo, ovom prilikom ću ponovo da kažem – podrška porodici sa decom je nikada veća. Opet napominjem, da li može bolje, da li hoće bolje da bude? Da, hoće. Upravo sve što radimo, radimo zbog toga. Tako da, finansijska sredstva koja su usmerena konkretno Ministarstvu za brigu o porodici su samo jedan mali deo sredstava koji je usmeren ka dobrobiti porodice i dece. Sve što radimo, budžeti svih ministarstava, budžet čitave Vlade je upravo usmeren ka poboljšanju kvaliteta života svih građana, porodica i pre svega dece.
Ono što vam tom prilikom nisam rekla, a verovatno sam trebala, jeste da kada je u pitanju roditeljski dodatak i podrška roditeljima, da je ona najveća ikada. Godine 2012. bila je 31.000 dinara, sada je 11 puta veća, 345.000 dinara. Drugo dete bila je 124.000, sada je 422.000, treće dete bila je 223.000, sada je gotovo 2.000.000 dinara, kada je u pitanju četvrto dete bila je 298.000, sada je gotovo 3.000.000 dinara.
Nikada do sada nije postojala i podrška, subvencije za majke koje se ostvare kao roditelji, subvencija za stanove na majke, bez obzira na godine majke, bez obzira na redosled rođenja majke, bitno je samo da majka nije imala do sada nekretninu na području naše zemlje. Znači, čitav niz mera koje su usmerene na podršku porodice, na podršku porodica sa decom, u ukupnom iznosu od 87 milijardi dinara.
Međutim, očigledno da je pitanje dece i pitanje porodice nešto što se jako često zloupotrebljava, pogotovo predstavnici određenih opozicionih partija ovo pitanje, pogotovo pitanje dece gde smo svi najosetljiviji, koriste zbog nekih političkih obračuna, a pri tome iznoseći gnusne laži. Pre svega, najčešće se zloupotrebljavaju u tom smislu od strane opozicionih stranaka deca bez roditeljskog staranja. Igraju se sa sudbinama dece koja su najosetljivija i najugroženija. Pri tome se iznose laži, monstruozne laži, čak se montiraju i video-snimci, znači, ima se dovoljno vremena da se montiraju video-snimci i iznose takve laži, bez ijednog jedinog konkretnog dokaza.
46/2MZ/LŽ
Napomenula bih samo jedan detalj, a praktično ima ih svakodnevno. Mi nemamo vremena da se bavimo takvim stvarima, ni da demantujemo takve stvari, jer radimo konkretan posao. Naši rezultati su jasno vidljivi. Ali, recimo, jedan od najupečatljivijih podataka jeste jedna objava na „Tviteru“ Vuka Jeremića, gde je kompletno izrežiran jedan video-snimak i predstavljen u potpuno drugačijem kontekstu, kada je u pitanju bilo potencijalno usvojenje devojčice iz Loznice, gde su na snimku potpuno drugi usvojitelji, u pitanju je potpuno drugo dete. Ko je odgledao čitav video-snimak i reportažu sa švedske televizije mogao je da vidi o čemu se radi. Međutim, to je kompletno montirano, na način da se plasiraju laži, apsolutno ni jedna jedina istina nije iznesena, sve je montirano, iznošene su gnusne laži.
Na taj način se pripadnici opozicionih stranaka igraju sa dečjim sudbinama, dece bez roditeljskog staranja, koja nažalost nisu imala sreću kao većina nas da odrasta u svojoj biološkoj porodici i gde država ulaže zaista veliki trud i napore da pronađe porodicu koja će za njih da bude najbolje utočište, da im pruži ljubav, negu i da ostvare svoje pune kapacitete. To i uspeva. Ono što pokušava da se plasira zaista je nešto što kompromituje sve ove aktivnosti, ali na sreću, ova deca pronalaze svoje domove, pronalaze dobre humane ljude koji im pružaju ljubav, dom, mogućnosti za srećno i zdravo odrastanje.
Sve druge priče i laži koje se iznose, ja bih samo rekla jedno, svi koji pričaju o tome neka daju konkretne dokaze, nek se obrate svim nadležnim pravosudnim organima da rade svoj posao. Ovako pričaju u prazno, iznose laži, a ono, još jednom pominjem, čega su nam verovatno svima puna usta kada govorimo koliko volimo decu i koliko sve radimo za dobrobit dece, ovo jeste pitanje gde treba i možemo da se ujedinimo, pošto sam sigurna da je pitanje dece najznačajnije.
Da li možemo više? Da, možemo. Da li može svako od nas više da se posveti i svom detetu? Sigurno možemo. Ali ovo treba da bude pitanje nad svim pitanjima i apsolutno osuđujem svaku vrstu zloupotrebe i iznošenja laži.
PREDSEDNIK: Hvala.
Sada reč ima ministarka dr Danica Grujičić.
DANICA GRUJIČIĆ: Naravno da naše mlade mame, pa i starije mame treba da se porađaju u najboljim mogući uslovima, i tu nije ništa sporno, i pojedinačne ekscese koji se dešavaju, koji nisu pravila, ne možete praviti da su zaista pravila.
47/1JJ/MĆ18.45 – 18.55
U februaru mesecu sam imala sastanak sa predsednikom Vučićem, bio je prisutan i gospodin Siniša Mali, dobio je direktno naređenje da se sva porodilišta u Srbiji moraju srediti. Ono gde postoje već odobrena sredstva to Ginekološko-akušerska klinika u Narodnog fronta. Sledeće godine u drugoj polovini počinje izgradnja nove bolnice „Narodni front“, 900 miliona dinara je procena i toliko je odobreno da se renovira pod hitno Ginekološko-akušerska klinika u Nišu i naravno postoje ginekološko-akušerske klinike, odnosno odeljenja koja su odlična kao što je u Aranđelovcu u novoj bolnici, kao što je u Kragujevcu, kao što je u pojedinim mestima i u opštim bolnicama.
Samo bih volela da vas podsetim da većina naših bolnica građena negde sedamdesetih godina, sve ostalo su bila samo puka održavanja. I evo, šta je urađeno u poslednjih deset godina. Znači, kompletna rekonstrukcija ili izgradnja, 86 objekata domova zdravlja i ambulanti na teritoriji 60 gradova i opština uključujući i ginekološka pojedina odeljenja. Završena je obnova i izgradnja 24 objekta ustanova sekundarne i tercijalne zdravstvene zaštite, znači bolnica i klinika. Nabavljena je medicinska oprema za 14 opštih bolnica i klinika, da vas samo podsetim da smo imali tri puta manje linearnih akceleratora pre samo sedam godina. Ukupno je realizovano do tada 124 ugovora, ukupna vrednost je 28,15 milijardi dinara. U toku je realizacija 13 ugovora čija je ukupna vrednost negde oko 23 milijarde, tri objekta primarne zdravstvene zaštite na tri grada i opštine gde ukupna ugovorena vrednost je oko 700 miliona. U toku je rekonstrukcija izgradnje objekata šest opštih bolnica, dva instituta, jedne klinike kao i objekta za Centar za radni razvoj dece i inkluziju. Nabavke koje su u toku, odnosno planirana i da su već opredeljena sredstva su četiri nabavke ukupne vrednosti od 2,21 milijarde dinara za rekonstrukciju i obnovu jednog doma zdravlja, jedne klinike.
Znači, molim vas, 40 godina radim u zdravstvu i znam koju sam opremu imala 2012. godine, a koju imam danas. Koliko su pacijenti čekali na određenu vrstu intervencije i tada i danas. Mnogo je urađeno, naravno, uvek je dobra kritika i uvek može bolje, ali pojedinačne slučajeve nekorektnog ponašanja prema trudnicama i pojedinačnih slučajeva kako izgledaju određena porodilišta nisu pravila, ne danas u Srbiji, možda su nekada bila, ali danas u Srbiji nisu.
Evo, prosto obećanje, jednostavno izvršenje naređenja da će bukvalno sva porodilišta biti sređena u najskorijem mogućem vremenu. Morate napraviti projekat, morate dobiti određene građevinske dozvole, ali to je nešto na čemu ćemo raditi i sigurno je da naše mame treba da budu u takvim uslovima porođene da požele da ponovo dođu u to isto porodilište.
Što se tiče Klinike „Laza Lazarević“, mislim da je to bio peti ili šesti dan mandata mog kao ministra zdravlja, ja sam otišla u „Lazu Lazarević“ i razgovarala i sa direktorkom i sa štrajkačkim odborom, odnosno sindikatima u toj bolnici. Zamolila sam ih da sačekaju jedno dve nedelje, desetak dana, da jednostavno vidimo, da pokušamo da nađemo neko rešenje bez velikih potresa da se stanje stabilizuje, kao što je za očekivati kada su u pitanju ljudi koji su ipak visoko obrazovani lekari, itd. Direktora Doma zdravlja je javila jedno veliko nestrpljenje i nastavila je da postupa po svome, pozivajući se na nekakva mišljenja ranije koja je dobila, da li od Ministarstva zdravlja, da li od Ministarstva za rad i socijalnu politiku.
U svakom slučaju videći njeno ponašanje i da nastavlja, najmanje rečeno nekorektan odnos prema zaposlenima, uz činjenicu da su 23 lekara od kada je ona postala direktor napustili tu ustanovu, negde oko pedesetak medicinskih sestara, ja sam dala predlog Vladi da se ona smeni i dogovorila se sa jednom profesorkom da privremeno zauzme mesto direktora da bismo smirili celu situaciju. Direktorka predložena se
47/2JJ/MĆ
povukla posle toga i ostalo je samo na Vladi razrešenje gospođe Stošić-Karličić. Skoro smo, 11. aprila, ja mislim, dali predlog za imenovanje opet privremeno nove direktorke koja je lekar u toj ustanovi koja je dobila otkaz i kao što ste rekli to je sad na Vladi. Ja sam svoje mišljenje kao ministar rekla, kadrovska komisija Vlade će doneti odluku, ja se nadam uskoro.
PREDSEDNIK: Hvala.
Pošto imamo još deset minuta orijentaciono, a ima više prijavljenih zamolio bih samo do tri minuta, ako bude moguće.
Ministar Goran Vesić. Izvolite.
GORAN VESIĆ: Kad smo kod matematika, pola od 4,6 milijardi je 2,3, a ne 2,8 milijardi, a 2,8 milijardi puta dva to vam iznosi 5,6, ali toliko o matematici.
Hajmo sad na politiku. Uradili ste jednu vrlo opasnu stvar, pokušavate da delite građane Srbije, da delite na Beograđane, da, upravo vi, na Beograđane i Beograđanke i oni koji nisu iz Beograda i to je nešto što nije u redu da radite.
Rekli ste da Vlada plaća metro u Beogradu. Tačno, ali ta ista Vlada iz tog istog budžeta je radila i auto-put Miloš Veliki do Čačka. Pa, šta treba da kažu iz Zaječara da nije trebao da se radi auto-put do Čačka. Evo, u subotu će predsednik otvoriti prvi deo Moravskog koridora do Makeša, a to je skoro do Kruševca, u oktobru do Koševa. Pa, šta treba da kažu iz Subotice, da ne treba da se radi auto-put do Kruševca. Pa, da li je rađen auto-put do Dimitrovgrada i Pirota. Pa, šta treba da kažu građani iz Leskovca, da nije trebalo da plate auto-put do Pirota. Da li se radi Sremska Rača-Kuzmin? Da li se radi Ruma-Šabac? Loznica? Da li se radi Fruškogorski koridor? Pa, šta treba da kažu ljudi iz Užica da ne treba da se radi Fruškogorski koridor, da Šabac ne treba da bude povezan sa Rumom. Da li se radi Iverak-Lajkova? Pa, šta treba da kažu ljudi koji nisu iz Valjeva, da ne treba da se plaća iz republičkog budžeta Iverak-Lajkovac. Da li se radi Niš-Beloljin? Da li se radi Požarevac-Veliko Gradište? Pa, šta treba da kažu ljudi iz Bora, da ne treba da se radi Požarevac-Veliko Gradište? Da li će se raditi Kraljevo-Novi Pazar, preko Raške? Pa, šta treba da kažu oni koji žive u Prijepolju, da ne treba ni Novi Pazar, ni Kraljevo da dobiju brzu saobraćajnicu.
Upravo ste to uradili i to što ste uradili nije u redu zato što se ulažu milijarde, mnogo više nego što se ulaže u metro u Beogradu, u brze pruge, u obnovu pruga i naravno u puteve. Do 2012. godine bilo je izgrađeno 596 kilometara puteva, od 2012. godine do danas izgrađeno je 381 kilometar, trenutno se gradi 412 kilometara, ne računajući smajli saobraćajnicu od Bačkog Brega do Nakova sa 175 kilometara i ne računajući ovo što ćemo raditi obilaznicu oko Kragujevca i vezu do Mrčajevaca, to je nekih 55 ili 56 kilometara. Ne računajući Kraljevo-Novi Pazar, ne računajući Beograd-Zrenjanin-Novi Sad. Šta treba da kažu ljudi iz drugih krajeva Srbije, pa da li treba da kažu ljudi iz Sombora da ne treba da se gradi brza pruga do Subotice, nego baš do Sombora.
To ste upravo uradili i to nije u redu što ste uradili. Nemate pravo da delite građane Srbije. Nemate pravo da huškate druge građane Srbije na Beograd, jer u Beogradu živi formalno milion i 600 hiljada ljudi, i vi, i ja, i mnogi ovde i u Beogradu imate skoro dva miliona ljudi. Beograd je 40% BDP zemlje i ne ulaže se više u Beograda nego u druge gradove Srbije, to je naprosto tako.
A što se tiče Beograda, ja ću vam reći, zahvaljujući Siniši Malom koji je bio tada ministar finansija, pre toga gradonačelnik Beograda, Beograd je dobio da se plati iz budžeta čitav metro, mnoge druge prestonice u svetu to nisu dobile. Kao što se iz budžeta plaća svaka brza saobraćajnica i svaki put. Hvala vam.
47/3JJ/MĆ
PREDSEDNIK: Hvala, gospodine ministre.
Reč ima, ministar doktor Aleksandar Martinović.
ALEKSANDAR MARTINOVIĆ: Zahvaljujem, gospodine predsedniče.
Da se nadovežem na diskusiju gospodina Vesića, narodni poslanik koji je postavio pitanje je u stvari imputirao Vladi Republike Srbije da diskriminiše građane Republike Srbije tako što odvaja građane iz Beograde, odnosno građane Republike Srbije koji žive u Beogradu od građana koji žive u drugim jedinicama lokalne samouprave.