Poslanička pitanja u junu

PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

29/1MJ/MJ16.10 – 16.20


(Posle pauze)

PREDSEDNIK: Poštovani narodni poslanici, pristupamo postavljanju poslaničkih pitanja u vremenu od 16.00 do 19.00 časova, saglasno članu 205. Poslovnika Narodne skupštine.
Pre nego što pređemo na postavljanje poslaničkih pitanja, dozvolite mi da vas još jednom podsetim na odredbe Poslovnika koje se odnose na način postavljanja pitanja, da izlaganje narodnog poslanika ne može da traje duže od tri minuta, da posle datog odgovora narodni poslanik ima pravo da u trajanju od najviše tri minuta komentariše odgovor na svoje pitanje ili da postavi dopunsko pitanje i da po dobijanju odgovora na dopunsko pitanje narodni poslanik ima prava da se izjasni o odgovoru u trajanju od najviše dva minuta.
Tokom postavljanja pitanja i davanja odgovora nisu dozvoljene replike i ukazivanja na povredu Poslovnika. U skladu sa tim, molim poslanike da podnesu prijave, a pošto su prijave po utvrđenoj praksi već na neki način i dostavljene, ja bih krenuo na postavljanje pitanja. 
Prvi se prijavio Vladan Glišić.
Izvolite.
VLADAN GLIŠIĆ: Poštovani predsedniče Vlade gospođo Brnabić, moje pitanje je – zašto Srbija do dan danas nema platformu za pregovore sa prištinskim institucijama, jer kako stvari stoje, mi uglavnom reagujemo na njihove predloge, a nismo uradili ono što naš Ustav obavezuje, a to je da donesemo ustavni zakon o suštinskoj autonomiji Kosova i Metohije i da na toj platformi nastupimo.
U našoj javnosti ja znam da Pokret za odbranu Kosova i Metohije ima jednu takvu platformu, znam da stranke gospođe Milice Đurđević takođe ima platformu i ne znam da SNS i da naša Vlada ima takvu platformu. Uglavnom se reaguje na predloge iz Prištine. U ponedeljak smo ovde imali, tj. utorak, imali priliku da predsednika Srbije čujemo kako reaguje na ono što Kurti od njega traži, a nikako da čujemo kao ovlašćeni predstavnici naroda koja je naša platforma koja bi morala da bude u skladu sa Ustavom.
Vi ste nedavno bili u Briselu na pregovorima oko otvaranja poglavlja, neki opozicioni glasovi kažu da nismo otvorili ništa novo, nego da je ono što je već do sada urađeno je samo uobličeno u formu novog klastera, ali to nije bitno. Ja inače se ovde ponašam kao, da ne bude primenjeno, ali ajte, kao Katon koji je govorio, svaki govor završavao: „Ali, Kartaginu trebamo uništiti“. 
Ja postavljam pitanje EU i našeg puta u EU – šta će se desiti ako manevar koji se sada dešava, a to je da Brisel i Vašington uspeju da slome kičmu kod pet zemalja EU i četiri zemlje NATO-a i da ih nateraju da priznaju Kosovo, ako dođemo u tu poziciju da li ćemo i dalje da idemo u EU bez alternative ili ćemo najzad da prestanemo da budemo u licemernom položaju, da s jedne strane imamo vojne vežbe sa Belorusijom, a s druge strane joj uvodimo sankcije pod pritiskom Brisela?
Znači, da li ćemo mi u jednom trenutku morati da se opredelimo da li smo riba ili devojka i da kažemo - ako EU u celini bude prihvatila da je Kosovo nezavisna država, ako to Kosovo uopšte ne interesuje mesto u UN, jer će tamo Kina i Rusija to da im zaustave, nego ih interesuje članstvo u NATO paktu i EU i ako dođemo u tu situaciju koja je vrlo neprijatna za nas kao državu, hoćemo li se jednom najzad opredeliti da se zahvalimo EU i da kažemo da mi sreću svog naroda moramo da tražimo na drugoj strani? Hvala vam.
29/2MJ/MJ

PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Reč ima predsednica Vlade Ana Brnabić.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Dakle, kao što vi znate, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je održao i konsultacije sa političkim strankama u vezi pitanja Kosova i Metohije i Izveštaja o tome šta se sve dešava u pregovorima u Briselu. Koliko razumem, vi niste mogli da prisustvujete tim konsultacijama kao samostalni poslanik, tako da mi je žao zbog toga, ali pored toga predsednik je bio i ovde u Narodnoj skupštini i odgovarao na sva pitanja, podneo Izveštaj o pregovorima, odnosno dijalogu sa Prištinom, ali ja ću pokušati još jednom da vam na najjasniji mogući način kažem našu poziciju.
Dakle, sve ono što se tiče razgovora i dijaloga sa privremenim institucijama u Prištini je sadržano pre svega kao prva premisa u našem Ustavu, Ustavu Republike Srbije i to je pozicija koju mi čuvamo i koju mi branimo, odnosno pre svega predsednik Aleksandar Vučić koji i vodi te pregovore.
Dakle, ponašamo se naravno i u skladu sa istinom, a to je da je Kosovo i Metohija Autonomna pokrajina u sklopu Republike Srbije. Pored ovoga, dok sam ja u Vladi, od 2016. kao ministar, a od 2017. godine kao predsednica Vlade, Aleksandar Vučić je bio u ovom poštovanom domu dva puta da podnese izveštaj, da odgovara na sva pitanja i da jasno kaže koje su naše pozicije, koje su naše crvene linije, u kakvoj smo situaciji, šta pokušavamo da izvučemo iz toga i šta je ono što na jedan ili na drugi način možemo da očekujemo. 
Svaki put je potpuno jasno rekao, što je za mene lako razumljivo, ne znam koliko je za nekog drugog ko stalno i stalno postavlja isto pitanje, a to je - koja je tačno naša platforma je to da u ovakvim razgovorima ne otvarate sve vaše karte zato što bi to bilo nerazumno, neracionalno. Znate šta su vam crvene linije, znate šta su vam premise od kojih polazite, znate da vam je u interesu i na prvom mestu bezbednost Srba na KiM i onda ulazite u te pregovore. 
Meni je zaista narodni poslaniče nejasno da neko stalno i stalno insistira da mi kažemo šta su tačno naše pozicije i time da izgubimo bilo kakvu mogućnost da te pozicije uspemo da osvojimo, odnosno da u tom dijalogu nešto i praktično dobijemo, što je za veliki broj zemalja na čitavom svetu već stavljeno ad akta. Ne znam kako drugačije da vam odgovorim na ovo pitanje. 
Ja svakako neću ovde otkrivati naše karte. Znam koje su nam pozicije, ali mislim da je za sve građane Republike Srbije, pre svega za ovaj dom dovoljno da vam kažem da se ti pregovori, odnosno razgovori dešavaju u skladu sa Ustavom Republike Srbije, da pokušavamo da zaštitimo mir, da pokušavamo da obezbedimo dugoročnu stabilnost i da pokušamo da spasimo što se spasti može. 
Nažalost u situaciji koju smo nasledili, u kojoj je sve što je moglo da se izgubi se izgubilo i time što je pušteno da se proglasi ilegalna tzv. nezavisnost Kosova i time što nije urađeno dovoljno da se to, ako se već nije moglo sprečiti, onda da se to pripremi pa da ne usledi nakon toga talas priznanja, pa čak i od naših izuzetno bliskih i prijateljskih država, te nepostojeće države. Pa onda sa nepromišljenim pitanjima Međunarodnom sudu pravde.

30/1BM/IĆ16.20 - 16.30

Pa onda sa izmeštanjem tog pitanja iz UN pod kapu i okrilje Evropske unije itd, postavljanjem granica između Srba i Srba, priznavanjem pečata njihovih, itd. Dakle, svim onim što je urađeno na taj način da u stvari to pitanje bude zatvoreno i da se time niko ne bavi do trenutka dolaska na vlast Aleksandra Vučića kao predsednika Vlade, prvo prvog potpredsednika Vlade, naravno, u saradnji sa našim koalicionim partnerima, pa i predsednik Narodne skupštine je na kraju krajeva učestvovao u razgovorima i Briselskom sporazumu pa zna to mnogo bolje od mene, i da se to pitanje oživi ponovo, da se vrati bukvalno iz mrtvih, stavi na sto i da danas svi razumeju širom sveta, uključujući i one koji su bili, pre svega, pobornici ne samo nezavisnosti, nego i otac i majka toj tzv. državi, da razumeju da to pitanje više nije zatvoreno, da je ono ponovo otvoreno i da to pitanje ne može da se reši bez saglasnosti Beograda.
Tako da je mnogo učinjeno, ali pametnim potezima i pametnom politikom. Da otkrijemo sada sve naše pozicije svakako ne bi bila pametna politika. Ja se nadam da ćete vi to sada ovaj put razumeti i nadam se da ćete se složiti sa mnom.
Ne znam ko ide u bilo kakve razgovore i pregovore tako što kaže - ovo je moja pozicija i to je sada to. Možda ste mogli da osvojite i nešto malo više od te vaše pozicije, a možda, u stvari sigurno je da ćete osvojiti mnogo manje ukoliko je kažete i pre početka razgovora. To je besmisleno.
Konačno, samo da vam kažem još jednu stvar, opet sam je, ponavljala sam je, sigurno ja lično u ovom domu nekoliko puta ali deluje mi kao da neki jednostavno to ne žele da čuju, što mi opet nije jasno zašto, zato što je to u interesu Republike Srbije.
Poštovani narodni poslaniče, EU ne prihvata nezavisnost Kosova. Evropska unija je statusno neutralna u odnosu na to, a posebno ne, kao što vi kažete, EU u celini prihvata da je tzv. Kosovo nezavisna država. Prvo, vi znate da to nije istina.
Drugo, to što ste vi rekli je suprotno interesima Srbije. Dakle, niste vi preterali u skladu sa našim interesima, vi ste ga preterali suprotno našim interesima.
Postoji pet država članica Evropske unije koje ne priznaju nezavisnost Kosova, a vi onda kažete ovde kao narodni poslanik, EU u celini prihvata da je Kosovo nezavisna država. Pa, kako možete to da kažete? Pa, vi znate bolje od toga, zašto govorite to?
To je zaista nezamislivo da poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije kaže takvu stvar. Prvo, nije istina. Drugo, istina je koliko god može u tim nesrećnim okolnostima ipak u tom smislu na našoj strani.
Dakle, EU u celini apsolutno ne prihvata nezavisnost Kosova, apsolutno ne prihvata. To jednostavno moram da vam kažem i da vas zamolim još jednom da ne pričate takve stvari zato što nisu istina i nisu u našem interesu.
To bi rekao poslanik u Prištini, a ne narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije. To je zaista stvar koju bi rekao poslanik u Prištini, da proba da tamo slaže i kaže evo EU je za nas, svi nas prihvataju, u celini nas prihvataju i to je to. Zašto radite to?
Tako da, eto, to su moji odgovori na platformu. Ako zaista još uvek ne razumete da je suprotno našim interesima da otkrivamo sve naše pozicije, onda ja ne znam kako drugačije to da vam objasnim.
Hvala vam.
PREDSEDNIK: Hvala. 
Reč ima narodni poslanik Glišić.


30/2BM/IĆ

VLADAN GLIŠIĆ: Pretpostavljam da ste bili u komunikacijama sa saradnicima pa niste razumeli šta sam rekao, ja nisam rekao da Evropska unija u celini određuje da je Kosovo nezavisna država, ali ono što svi mi znamo i ne možemo se praviti da to ne vidimo, jeste da to traži Nemačka, da u trenutku kada je Britanija izašla iz EU Nemačka je pretežni deo EU, da to traži Francuska koja je takođe pretežni deo EU i da zahvaljujući tome što se u EU još uvek konsenzusom donose glasovi imamo četiri države članice NATO-a i pet članica EU koje ne prihvataju KiM kao nezavisnu državu.
Upravo u ovom trenutku se dešava akcija od strane Berlina, Pariza, Vašingtona, pa možda i Londona da se vrši pritisak na te države da se slomi njihov otpor, i da dođemo u poziciju, moje pitanje bi bilo – šta mi radimo kada se desi to, ako se desi, jer ozbiljna i odgovorna Vlada mora da ima i scenario za neprijatne razvoje? Šta se dešava ako se taj scenario koji se upravo odvija ostvari? Jer, Grčka je pod velikim pritiskom, sve te države su pod velikim pritiskom i ono što jedini interesuje Prištinu jeste da dobije podršku iz Brisela i NATO-a da bi mogla da…
Tako da, u tom smislu ja ne pričam o tome šta je EU sad, mi zahvaljujući formalnom konsenzusu, koji se u EU još uvek poštuje, a Nemačka radi na tome da se to promeni, imamo mogućnost manevra i da još uvek kažemo kako sa EU možemo da pregovaramo. Ali, ako oni ostvare to što sada rade, da izvrše pritisak na te zemlje da one prihvate da je Kosovo nezavisna država, mi ćemo imati ozbiljan problem i onda ja se nadam, verujući u vaš patriotski potencijal, da ćete najzad reći ne EU. 
Mi ovde živimo ne samo zbog toga da mi imali veći BDP, već da bi nastavili misiju ovog naroda koja postoji već vekovima i za koju imamo odgovornost da ne ostavimo našim potomcima ono zemlje manje nego što su ostavili naši preci. 
Drugo, ako neko dođe u situaciju da na bilo koji način prihvati da je Kosovo nezavisno, ne kažem ni da ste to vi, ni da je predsednik Srbije, nemojte niko u Srbiji da bude siguran da se neće dalje razvijati raspračavanje Srbije, kao što se i planira, i da ćemo mi moći u bilo kojoj stranoj firmi da zaštitimo prava svojih građana u radnom odnosu ako smo dozvolili da nas gaze na pitanju našeg suvereniteta.
U svakom slučaju, koristeći ovaj vremenski period malo više zato što ste me malo prekidali, hoću da kažem da ja, da budem iskren, slušajući predsednika Srbije u ovoj sali, bilo je delova na kojima sam hteo da aplaudiram, a nisam zato što sam opozicioni poslanik, ali bilo je mnogo delova na kojim me je zeblo srce jer je bilo toliko defetističkih tonova koji nisu prihvatljivi za čoveka koji je predsednik Srbije.
S druge strane, mi u međuvremenu nismo doneli ustavni zakon o suštinskoj autonomiji KiM što je naša ustavna obaveza. Nije to otkrivanje crvenih linija i nismo nastavili proces od priznavanja na koji imamo potpuno moralno pravo posle Kurtijevog ponašanja u pregovorima. Znači, govor koji je gospodin Ivica Dačić izrekao u ovom parlamentu je bio mnogo hrabriji.
Opet govorim ono što sam rekao svojevremeno, mnogo je bolje da bude ministar spoljnih poslova i da nastavi priznavanje, nego ovde da održava kongres SNS.
PREDSEDNIK: Predsednica Vlade.
ANA BRNABIĆ: Da vam kažem iskreno, ja razumem da vi kao samostalni poslanik nemate naročitu potrebu i ne osećate naročitu odgovornost da stvari ozbiljno promišljate i da imate valjda pravo da ovde izbacujete prazne floskule koje će se nekom svideti ili se neće svideti, ali koje će možda mnogo ljudi podržati.



30/3BM/IĆ

To sve što vi kažete, mislim sve, ne baš sve, ali ovo na kraju da je predsednik ovde bio, da smo čuli defetističke tonove koji njemu ne priliče itd, ja razumem da je to nekako politika koja je valjda do Aleksandra Vučića u ovoj zemlji bila jedina moguća i prihvatljiva, a to je, daj da kažemo šta god da kažemo, samo da dobro zvuči.
 

31/1MZ/CG16.30-16.40

Da li je istina ili nije istina, kakve će posledice toga biti, pa kakve veze to ima, ali to super zvuči. To je jedna odlika ovog vašeg izlaganja. Druga odlika vašeg izlaganja je – šta bi bilo kad bi bilo i šta će Vlada uraditi kada bi to možda se desilo. Evo, ako pet država članica EU koje ne priznaju nezavisnost Kosova, ako bi pod pritiskom priznale nezavisnost Kosova, šta će onda Vlada da uradi u tom slučaju? Mislim da Vlada treba da se bavi realnom situacijom, realpolitikom.
Pritom, jesmo Vlada i vladajuća koalicija koja je pokazala kako se odgovara na takve pritiske, koje nesumnjivo neke države sveta čine nad nekim drugim državama da bi prihvatile njihovu spoljnu politiku i u tom smislu priznavanje nezavisnosti tzv. republike Kosovo. Mi smo uticali na to da 18 ili 19 zemalja povuče svoje prethodno priznanje Kosova. Mislim da to dovoljno govori o tome da mi imamo plan i da znamo tačno šta bi radili i da znamo tačno šta ćemo da radimo, ne ukoliko jedna država članica EU prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, već bilo koja zemlja, u bilo kojoj tački na zemaljskoj kugli, ukoliko prizna tu ilegalno proglašenu nezavisnost šta ćemo mi uraditi. I na svaki akt ćemo odgovoriti istom merom.
Zbog čega po prvi put, po prvi put je neko suspendovao kampanju priznavanja lažne države Kosovo zato što se uplašio od kampanje otpriznavanja koju smo mi tako uspešno sproveli? Kamo sreće da su to radili Boris Tadić, Vuk Jeremić, Dragan Đilas, svi oni koji su tada bili na vlasti, mnogo bi drugačija situacija danas bila, nego je to tada bio talas priznanja lažne države, predsednik koji je brže-bolje odleteo iz zemlje, sakrio se iza neke zavesice u Rumuniji i odande iz Rumunije, iz Bukurešta, davao izjave za građane Srbije u takvom trenutku za zemlju.
Mi smo uspeli da izdejstvujemo da kažu – dobro, dobro, hajde ovako, suspendujmo jedno i drugo dok ne završite pregovore. Da li vi razumete koja je to politička pobeda? Sada mi pričamo šta bi bilo kada bi bilo. Šta bi bilo ako bi neko naterao Španiju da prizna Kosovo, šta bi onda vi radili? Gde ste došli dotle? Sigurna sam da ima zemalja koje će oni pre izvući iz šešira, a videćete onda našu reakciju, kao što ste mogli da vidite u svim ovim prethodnim godinama. Naravno, imamo plan. Mislila sam da se to pitanje ni ne postavlja, s obzirom da imamo takve rezultate u poslednjih nekoliko godina. 
Još jednom ću ponoviti. Ljudi, poštovani narodni poslaniče, to pitanje je bilo zatvoreno, i da se ne pravimo ludi, bilo je zatvoreno pre nego što je Aleksandar Vučić počeo da se bavi tim pitanjem sa pozicije vlasti u Republici Srbiji. Time se Nemačka, Francuska, SAD više nisu bavile, apsolutno se time nisu bavile više, a bogami nažalost ni naše vlasti se nisu bavile. Bavile su se toliko ili u tom smislu da kažu, da podsetim – hajde molim vas da ode Borko Stefanović u Ambasadu SAD, tada i danas Đilasov Borko, samo je u međuvremenu promenio ime, da ode u Ambasadu SAD i moli i preklinje ambasadora da samo malo pomere proglašenje nezavisnosti naše autonomne pokrajine, da bi oni mogli da pobede na predsedničkim izborima u Republici Srbiji. 
Eto, toliko je to pitanje bilo važno. Kako da ga nekako pomerimo, da mi ne bi izgubili vlast oko toga. Ako izgubimo Kosovo, pa šta da radimo? Nije to moja briga. Moja briga je kako da ostanem na vlasti, kako da nastavim da kradem. Nije moja briga kako da sačuvam Kosovo ili šta ću uraditi kada i ukoliko oni proglase nezavisnost. Tako da, imamo plan.
Još jednom da vam kažem, ja se apsolutno ne slažem sa vama da smo mi čuli defetističke tonove od strane predsednika Vučića. Mislim da smo čuli iskrenost, koja zahteva ogromnu političku hrabrost i ogromnu političku odgovornost, koju veliki broj političara u Republici Srbiji, očigledno uključujući i vas, poštovani narodni 
31/2MZ/CG

poslaniče, nisu navikli i nije im prirodno u politici. Ja mislim da je ta hrabrost, iskrenost, odgovornost, Srbiji i našem narodu donela toliko toga dobrog u poslednjih sedam ili osam godina, toliko toga dobrog. Zato što nije hteo da laže i vara narod, zato što nije hteo da bude neodgovoran i da kaže – ne, sve je odlično i sve je super i nema nikakvih problema i mi smo mnogo jaki i sve će biti dobro. Ne, govori stvari onakve kakve jesu, i u skladu sa tim i koliko je teška situacija, ali i u skladu sa tim uvek idemo i korak napred, uvek, uvek je rekao da je teško, uvek je rekao da ćemo nešto teško da dobijemo i uglavnom uvek smo uspevali da dobijemo makar nešto malo, da se pomerimo napred makar milimetar i u odnosima sa Prištinom i u postizanju toga da se to pitanje zaista vrati na sto, i za Vašington, i za Berlin, i za Pariz i za mnoge druge centre moći.
Ja se tom politikom ponosim, iza nje stojim i ona je nama donela, na kraju krajeva, ne samo mnogo toga dobrog za narod u Srbiji, već nam je donela mnogo ugleda i kredibiliteta u svetu, koji je davno, davno, davno bio izgubljen, a koji je Aleksandar Vučić povratio. Hvala vam.
PREDSEDNIK: Hvala.
Poslanik Glišić ima pravo na još dva minuta.
Samo se ponovo prijavite.
VLADAN GLIŠIĆ: Samo dve stvari. 
Našta ustavna obaveza je da donesemo ustavni zakon koji će definisati suštinsku autonomiju Kosova i Metohije u okviru Srbije. To nije urađeno. Ne da nije urađeno od vaše Vlade, ni od svih prethodnih vlada, ali vaša Vlada sada vlada. Znači, to nisu crvene linije i to nije otkrivanje pregovaračke strategije. To je obaveza prema Ustavu koja nije ispunjena.
Druga stvar, u periodu kada smo prekinuli kampanju otpriznavanja Država Izrael je priznala Kosovo i Metohiju. Ja pretpostavljam da vi ne nipodaštavate Državu Izrael i da znate koji je njen značaj u međunarodnim odnosima i da je to veliki poraz za državu Srbiju što se to desilo. Znači, u trenutku kada smo mi prekinuli otpriznavanje oni su prekinuli, nego su nastavili i postigli su jedan poen koji je vrlo problematičan za naš dalji razvoj i odnose sa Državom Izrael i uopšte za našu poziciju u međunarodnom poretku.
U tom smislu, mislim da mi nemamo nikakav razlog, pogotovo posle onoga što nam je predsednik rekao kako se Kurti, kao predstavnik albanske strane, u pregovorima ponaša, nemamo nikakav razlog da ne nastavimo kampanju otpriznavanja i u tom smislu ne vidim zašto bi mi dalje bili tako kooperativni u odnosu prema Prištini, ali još više u odnosu prema Vašingtonu i Briselu, Berlinu, Londonu, već ko je taj koji pritiska.  

32/1JJ/MT16.40 – 16.50

Tako da, u tom smislu te dve stvari ne stoje u odnosu ovoga što ste rekli. Neću insistirati na drugim stvarima, samo hoću da se jasno zna da ova Vlada nije ispunila svoju ustavnu obavezu da donese ustavni zakon o suštinskoj autonomiji Kosova i Metohije u okviru Republike Srbije i da je Strategija odustajanja od odpriznavanja pogrešna i da nemamo moralno pravo na to, jer druga strana em što nije ispunila obaveze iz Briselskog sporazuma, em što se ponaša drsko i neodgovorno, a to radi zato što ima podršku Brisela i Vašingtona, em što je u svemu tome dobila državu Izrael na svojoj strani. Hvala vam.
PREDSEDNIK: Hvala.
Idemo dalje. 
Reč ima narodni poslanik Samir Tandir. Izvolite. 
SAMIR TANDIR: Poštovani predsedniče Narodne skupštine, poštovani potpredsednici, koleginice i kolege narodni poslanici, poštovana predsednice Vlade Republike Srbije, poštovani ministri, moje prvo pitanje upućujem predsednici Vlade, Ani Brnabić.
U proteklih petnaestak dana imali ste jako živu diplomatsku aktivnost, proces saradnje jugoistočne Evrope u Antaliji, sastanak sa liderima regiona, sastanak sa predsednikom Republike Turske, onda Samit Austrija i zemlje zapadnog Balkana, sastanak sa Austrijskim kancelarom, sastanak sa drugim liderima regiona. Moje pitanje je – da li imate nekih novosti koje će biti interesantne za nas narodne poslanike, za građanke i građane Republike Srbije?
Delimično, pitanje se odnosi i na ministarku za evropske integracije, a i na vas, predsednice Vlade – kakva je naša evropska perspektiva? Da li će biti otvaranja novih poglavlja? Kakvi nas izazovi očekuju u ovim post kovid vremenima, i kada je region u pitanju i kada je Evropa i EU u pitanju? Kakva je sudbina „Mini Šegena“? Da li na tim samitima među liderima regiona je došlo do nekog konsezusa? Da li je napravljen korak unapred po tom pitanju. 
Drugo moje pitanje upućeno je Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu, ministarki Mariji Obradović.Ovih dana imali smo priliku da čitamo u medijima, dosta prostora je posvećeno izborima za savete mesnih zajednica. To su jako važne institucije. Na tim izborima izlaze građani u svojim naseljima, u svojim kvartovima, znači u svojim mesnim zajednicama i pobeđuje naravno onaj ko je bolji. Onaj ko gubi ima pravo da se ljudi. To je tako. 
Zaista, jako poštujem instituciju mesne zajednice, jer ono što je nevidljivo i za ovaj parlament i za Vladu i za opštinsko veće i za opštinu vidljivo je za instituciju mesne zajednice. Analizirajući prostor odakle ja dolazim, u Sandžaku, u sandžačkim opštinama, ni stariji od mene nisu uspeli da se sete kada su zadnji put bili izbori za savete mesnih zajednica u Novom Pazaru i u Sjenici. Što se tiče izbora u opštini Tutin, oni su toliko bili netransparentni da i dan danas su sudski postupci u toku. 
Znači, moje pitanje upućeno vama – šta ćete preduzeti? Da li vršite određenu kontrolu da bi se na neki način uticalo? Koje su zakonske mogućnosti da se održe izbori za savete mesnih zajednica, jer je to jedini način da ljudi iz naselja, iz kvartova utiču na sprovođenje te politike koja ja njima važna, a koja možda na tom gradskom nivou je nevidljiva?
Hvala vam.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima premijerka Brnabić. Izvolite. 

32/2JJ/MT
ANA BRNABIĆ: Hvala. Da, u poslednje vreme su zaista bile intenzivne aktivnosti, kako u sklopu svih procesa u okviru regionalne saradnje, tako i, naravno, važni sastanci za naše dalje evropske integracije. Dodatni važni sastanci tek dolaze, tako da se ovaj tempo, ovakav, nastavlja. 
Kao što ste rekli, bio je jedan regionalni sastanak u Tirani, jedan u Antaliji u okviru procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi. Onda, sastanak, regionalni sastanak u Beču sa kancelarom Sebastijanom Kurcom. 
Tokom svih ovih sastanaka, mnogo bilateralnih sastanaka uključujući i sastanak sa predsednikom Turske, Redžepom Tajipom Erdoganom, kancelarom Sebastijanom Kurcom, sa visokim predstavnikom Džozefom Borelom i na marginama još nekoliko sastanaka na kojima sa razgovarala i o regionalnoj saradnji i o našim evropskim integracijama. 
Pored ovoga je bila u utorak međuvladina konferencija u Luksemburgu, gde je konstatovano otvaranje prvog klastera u skladu sa novom metodologijom i konstatovano da je Srbija ispunila sve uslove, preduslove da se otvore još dva dodatna klastera, klaster tri i klaster četiri. Od mnogih zemalja članica EU smo čuli da ukoliko Srbija nastavi sa reformama na ovaj način, pre svega u oblasti vladavine prava, da ne postoji apsolutno niti jedan razlog da se do kraja godine, a u vreme slovenačkog predsedavanja EU, ne otvori ili jedan ili oba ova klastera. To je ono što je naš cilj u ovom trenutku.  Jako kratko, jer sam dosta pričala o ovim stvarima. 
Što se tiče regionalne saradnje, ovo je godina koja bi trebala da bude jako dobra za regionalnu saradnju zato što nakon dugog niza godina mi zaista u ovoj godini imamo konkretne rezultate. Evo, na primer, najkonkretniji rezultat je ovaj regionalni roming sporazum koji je u implementaciji sada od 1. jula i po prvi put naši građani, svi građani regiona, svi oni koji žive u ovom regionu neće morati više da plaćaju roming tarife kada putuju po regionu, već će to biti pozivi po ceni kao kod kuće ili surfovanje internetom kao kod kuće. Zaista jedan veliki regionalni uspeh i čini me se konkretan benefit za sve one koji žive na ovim prostorima. 
Druga stvar, mi nastavljamo sa velikim brojem konkretnih regionalnih projekata. Tu su naravno, auto-put Beograd – Sarajevo i to iz oba pravca i od Sremske Rače i dole, od Užica preko Kotromana, ali tu je i železnički Koridor 10, dakle, kompletna modernizacija pruge, do granice sa Severnom Makedonijom. Onda idemo, u septembru krećemo sa auto-putem mira, sa auto-putem između Niša-Prištine-Tirana-luka Drač. Imamo gasni interkornektor do Bugarske i razne neke druge inicijative, ali je zaista ovo godina u kojoj se vidi da se ono što smo planirali prethodnih godina, ove godine ili već daje rezultate, kao što je slučaj sa regionalnim roming sporazumom ili ti projekti zaista građani mogu da vide da se na njima radi, da se oni konkretno grade. 
Umesto toga da nekako svi slavimo ove godine uspeh te regionalne saradnje i svih naših napora u svim proteklim godinama, nažalost, sa dolaskom novih privremenih institucija u Prištini, pre svega Aljbina Kurtija, ta čitava regionalna saradnja dobija potpuno drugačiji prizvuk, a to je da više nema nikakvih deklaracija, ne postoje nikakvi sporazumi, on ne prihvata ništa osim ako se u tim sporazumima ne pojavljuje republika Kosovo, što je naravno nama potpuno neprihvatljivo, ali ne samo nama. 
Opet da ponovim, dakle, nismo mi tu sami, tu je i Bosna i Hercegovina koja ne priznaje ilegalno proglašenu nezavisnost Kosova u okviru CEFTA sporazuma, tu je i Moldavija koja takođe ne priznaje tzv. republiku Kosovo. Tako da te stvari su zaista nemoguće, a onda pošto nisu čak ni za debatu, nisu čak ni za diskusiju, onda praktično se ti, sporazumi samo sklanjaju sa stola i više nemamo nijedan ni regionalni sporazum, ni regionalnu deklaraciju, ni zaključak. Ne postoji, dakle, više ništa. 

33/1JI/MĆ16.50 – 17.00

Imali smo u Antaliji, rekla bih jedan dobar signal ali tamo Prištinu je predstavljala Vljoso Osmani koja je pustila da se važni dokumenti usvoje kao što je Strategija održivog razvoja Jugoistočne Evrope do 2030. godine. 
U toj Strategiji se ne pojavljuje Kosovo sa zvezdicom, već tamo gde god stoji Kosovo, Kosovo je sa čitavom fus notom. 
Ona je ostala rezervisana, nije čak ni bila u tom smislu zvanično uzdržana i ti dokumenti su se usvojili. Tako da je tu, rekla bih i dalje nestabilnost oko toga šta može, šta ne može, šta je tačno i tamo njihova politika, ali nažalost, ja očekujem da na prvom sledećem važnom sastanku, a to je 5. jula sastanak Berlinskog procesa putem video linka, četiri sporazuma na kojima se jako dugo radilo, pa i više godina možda ne budu usvojena što je veliki udarac za regionalnu saradnju. 
Opet ću tu podvući jednu izuzetno važnu stvar, a to je da ne smatramo samo mi da je to loše, već svi u regionu i oni koji su priznali tzv. Kosovo i oni koji nisu. Svi smatraju da je to loše za region i regionalnu saradnju. 
Da se vratim na onu prethodnu raspravu. Srbija je to sve izvojevala teškom mukom, odgovornom i hrabrom politikom i vi znate koliko smo se trudili da prekinemo taj narativ obe strane, kao da smo mi jednaki, kao da smo jednako neozbiljni, jednako neodgovorni, pa hajde smirite se jedni i drugi. Nema više tog narativa. 
Kada bi radili kao što smo čuli ranije ili kao što savetuju ovde izvesni i neodgovorni političari onda bi mi za tili čas, bukvalno u dva minuta bi se vratili na taj narativ, izgubili bi time sve ono što smo izvojevali teškom mukom prethodnih godina i zato je važno da mi pokazujemo stalno tu odgovornu konstruktivnu politiku. 
Sve je manje, čini mi se i ljudi u EU koji ne vide tu razliku između politike koju vodi Beograd koja je odgovorna, hrabra, konstruktivna politika koja je zagledana u budućnost i politike koju u ovom trenutku vode privremene institucije u Prištini koja je, pre svega fokusirana na prošlost i kojoj kvalitet života svih ljudi koji žive na ovim prostorima nije naročito važan, jer šta ima veze što mi ne možemo da implementiramo regionalne projekte koji nemaju veze sa politikom ako ja kažem da moj je politički stav eto toliko snažan i ja ću time da ubiram neke jeftine poene kod kuće. Dakle, zaista besmisleno. 
Ali, zbog toga je opet jako važno da smo mi svaki put za tim stolom, i ako treba i da letimo od jedne zemlje do druge zemlje i da smo non-stop na sastancima i do dva ujutru samo da smo tamo i da pokazujemo koja je to naša politika. 
Tako da se ja nadam da će ipak ta regionalna saradnja svakako među nama, dakle, ostalima, ali na kraju krajeva i zapadni Balkan je pet država, pa mi taj format zovemo pet plus jedan, da će ta saradnja da se nastavlja. 
Čuli ste danas i predsednika Vučića tokom pres konferencije. On je pričao o izuzetno dobrim razgovorima sa predsednikom Vlade Severne Makedonije Zoranom Zajevim i sa predsednikom Vlade Republike Albanije Edijem Ramom i o tome koliko smo mi do sada uspeli da postignemo u toj regionalnoj saradnji i koliko će Srbija još dodatno resursa i vremena, strpljenja i pažnje uložiti u taj odnos. 
Tako da ja očekujem da ćemo mi ulaganjem dodatnih napora uspeti da izguramo i dalje jaku regionalnu saradnju. Oni koji žele sami da se isključe, nažalost, verovatno će izabrati da se isključe sami, ja to ne bih volela, ali hajde da vidimo.
Mi ćemo se boriti za našu poziciju, ali i za poziciju čitavog regiona, zato što još jednom nema uspešne stabilne prosperitetne Srbije ukoliko region je miran, bezbedan, siguran, stabilan i isto tako, ekonomski prosperitetan.


33/2JI/MĆ

Konačno, što se tiče evropskih integracija tu postoji mnogo razočaranja, mnogo frustracija, bez daljnjeg, koje mi jasno komuniciramo i našim evropskim partnerima, ali opet ono što je meni važno to je da mi nastavimo reforme i važno mi je ovo da kažem zbog građana Srbije, apsolutno nijednu reformu koju smo proveli na našem evropskom putu nismo proveli zato što je to bio zahtev ili ultimatum EU, već zato što je svaka od tih reformi dobra za naše građane, za našu zemlju i za naše društvo.
Ona nas svakako neophodno vodi ka EU, ali su te reforme dobre za nas i tu mi nikada nećemo imati kompromis. Dakle, mi nikada nećemo tu prihvati politiku ili-ili, iako se nama nikad ni ne servira politika ili-ili zato što je ponovo Aleksandar Vučić promenio poziciju Srbije i nama se ne serviraju ni zahtevi, a ne daj Bože, ultimatumi više.
Tako da, nastavljamo na našem evropskom putu i ja se zaista nadam da ću raditi na tome sa čitavim mojim timom da imamo još dva klastera do kraja ove godine. Ali, ako ne bude bilo tako, što je sve moguće, neće mi biti žao što smo toliko radili, zato što znam da će zahvaljujući tome naša javna uprava, državna administracija biti efikasnija, da ćemo pružati još bolje i brže usluge građanima da ćemo u oblasti vladavine prava imati efikasnije sudstvo, da će građani Republike Srbije doći brže do pravde, da će privreda biti sigurnija, samim tim investicije veće.
Mi imamo naš put i to je ono za nas najvažnije.
Hvala. 
PREDSEDNIK: Hvala, predsednice.
Reč ima ministarka Jadranka Joksimović.
Izvolite. 
JADRANKA JOKSIMOVIĆ: Zahvaljujem.
Predsednica Vlade je već dosta rekla, ja bih nekoliko stvari samo dodala.
Imajući u vidu da sam u poslednje vreme sa predsednicom Vlade bila na važnim skupovima, i u Beču, onda smo bili u Luksenburgu, ono što želim da znaju i naši građani, naravno i narodni poslanici, to je da postoje mnoge stvari koje se ne vide u javnosti i mi ne pričamo i njima, jer se ponašamo kao ozbiljna i odgovorna država, ozbiljna i odgovorna diplomatija, naše kongresne diplomatije su vrlo žive, vrlo uspešne, delo su timskog rada i dogovora i sa predsednikom i sa premijerkom, ja kao resorni ministar, svi drugi ministri, dakle, mi vrlo uspešno, timski radimo, međusobno koordiniramo i sve to rezultira nekim koracima koji možda nisu veliki, nisu od sedam milja, ali su i te kako važni i izdvajaju uspehe Srbije čije se reforme i reformski rezultati ne mogu ignorisati. 
Posledica toga jeste i održavanje političke međuvladine konferencije po novoj metodologiji, na kojoj smo potvrdili primenu nove metodologije, na kojoj smo uspeli, odmah da vam kažem, uz naše ozbiljne pripremne aktivnosti i traženje da potvrdimo defakto činjenicu da je klaster 1 otvoren, imajući u vidu da je to ključni klaster vladavine prava koji sadrži pet poglavlja koja su već otvorena, dakle kriterijumi za otvaranje su ispunjeni. 
Vrlo je bilo važno sa naše strane taj jedan razuman zahtev koji smo uputili, koji je deo jedne ozbiljne pregovaračke i pozicije sa naše strane, da se konstatuje da je primena nove metodologije zapravo znači i otvaranje klastera 1, jer kad je otvoren klaster 1 to znači da su jasniji kriterijumi i politički kriterijumi, instrumenti za merenje ukupnog napretka u odnosu na koje će države članica odlučivati o onome što je premijerka govorila, klasteru 3 - konkurentnosti uključivom rastu i klasteru 4 – zelenoj agendi i digitalizaciji. 

34/1GD/VZ17.00 – 17.10

Mi smo ta dva klastera, tri i četiri, koji ukupno imaju 12 poglavlja, klaster tri ima osam i klaster četiri ima četiri, za dva meseca, možda nešto malo više ili malo manje, sada već ne mogu da vremenski preciziram, ali mi smo paralelno radili na pripremi nekoliko pregovaračkih pozicija. Neka su poglavlja već bila u okviru tih klastera otvorena, neka smo pripremali, što nije ni malo jednostavan zadatak, to traži jasnu koordinaciju, političko vođenje procesa, jasne vremenske odrednice, uključenost svih. Mi smo izmenili naše pregovaračke strukture, uveli koordinatore za svih šest klastera, dakle, državne sekretare, pomoćnike ministara iz resornih ministarstava, koji će podići nivo odgovornosti za političku implementaciju.
Predsednik Vučić i premijerka Brnabić su na nedeljnom nivou sazivali sastanke svih aktera, posebno vezane za vladavine prava, prolazili tačku po tačku, videli gde su kašnjenja, gde su objektivna, gde su zaista potrebe nešto vremenski duže i hoću da vam kažem da su to rezultati koji se nisu mogli ignorisati, tako da nije to nikakva tehnikalija što smo otvorili klaster jedan, već je to deo delimičnog priznanja svih država članica koje su imale reči hvale za nas na ovoj međuvladinoj konferenciji. Dakle,  najveći broj članica je imao reči hvale za Srbiju i moram da vam kažem da je premijerka na jedan vrlo argumentovan način, faktografski precizan, predstavila sve naše aktivnosti, a kada odete na nivou delegacije, na nivou premijera i da razgovarate sa ministrima, time pokazujete spremnost da ste otvoreni, transparentni, da hoćete da čujete i kritiku, da ste spermini da odgovorite, da ste spremni da kao ravnopravni partner učestvujete u tom dijalogu.
Jesmo mi zemlja kandidat, ali nijednog trenutka se ne osećamo ni inferiorno, niti na bilo koji način manje važno i manje vredno. Mi smo važan partner EU. Postoje zahtevi koji se moraju ispuniti, takav je proces, ali niko sa nama ne razgovara bez uvažavanja, što mislim da je posledica jedne ozbiljne i odgovorne politike, koju godinama vodimo. 
Što se tiče regionalnih skupova, evo u Beču konkretno, to su takođe bile gotovo anegdotska dešavanja na ovim kongresima i konferencijama i skupovima, ali moram da vam kažem da, za razliku, ja sam bila na panelu ministara za evropske integracije zapadanog Balkana i ja sam to već rekla u javnosti, tako je provejavao neki duh bez entuzijazma prema evropskim integracijama. Niko nije pohvalio novu metodologiju, svi se osećaju zakočeno, posebno Severna Makedonija i Albanija, za koje smo mi iskazali više puta, a evo videla sam danas i predsednik Vučić javno da nam je zaista žao što nisu počeli pregovore, da ih potpuno podržavamo i da želimo da uđu u taj proces, jer je to dobro za sve. Znate, kada se uđe u taj proces, svi moraju da ispunjavaju određene obaveze i kriterijume, a to donosi i bolju saradnju. 
Moram da vam kažem da je samo Srbija bila i ja sam predstavila našu spremnost za novu metodologiju, da smo je pohvalili, jer nema smisla kuditi ono što ste prihvatili, nego videti kako možete na najbolji mogući način, pojačavajući dinamiku, ulažući što više energije da izvučete najbolje za zemlju i najbolje za građane i mislim da smo u tome pokazali odgovornost. Nismo se durili, nismo se bunili, nismo se ni hvalisali, ni busali u grudi, nego radimo svoj posao. To je evidentirano i ja verujem da ćemo uz ovakvu dinamiku reformi i uz političko vođstvo i predsednika i premijerke i svih nas koji radimo to zaista moći da ostvarimo dobre rezultate. Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala. 
Reč ima ministarka Marija Obradović.
Izvolite.


34/2GD/VZ

MARIJA OBRADOVIĆ: Hvala, predsedavajući.
Uvažene kolege poslanici, predstavnici Vlade, daću vam verovatno odgovor koji vas neće posebno zadovoljiti, ali to je istina. Samo nisam čula detaljno o kom gradu ste rekli da nisu održavani saveti. Pazar? Dobro. 
Ali, ima još mesta, poput ova dva o kojima ste govorili. U pravu ste. 
Zašto kažem daću vam odgovor koji vas neće zadovoljiti? Verovatno ste očekivali da možemo određenim aktom ministra da sankcionišemo takvo ponašanje. Nažalost, iako je ovo sve definisano Zakonom o lokalnoj samoupravi, taj sam akt o osnivanju mesne zajednice zapravo tačno propisuje kako teče proces izbora za savete mesnih zajednica i ceo taj proces izbora saveta se sprovodi u jedinici lokalne samouprave i njega pokreće predsednik skupštine opštine ili predsednik skupštine grada. Dakle, potpuno se dešava van Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, tako je propisano i definisano zakonom i to je taj administrativni odgovor normativni koji sam vam sad izložila. 
Sa druge strane, kao neko čija stranka, dakle SNS, jer ja sam potpredsednica GO Srpske napredne stranke, izuzetno su važni za nas i ozbiljno pratimo i postižemo rezultate na kojima nas niko ne može dostići do sada u Srbiji. Dakle, sada ne govorim kao ministar, nego kao potpredsednica SNS, čime možda i kršim neko pravilo u parlamentu, ali zaista želim da se zahvalim svim ljudima koji učestvuju u izborima za savete mesnih zajednica, svim ljudima koji pobeđuju i koji dobijaju te glasove, jer je to ono što ste vi rekli, suština, da se život odvija na lokalu i da su mesne zajednice zapravo prava lokacija na kojoj mi možemo da vidimo šta je to što boli građane na toj maloj teritorijalnoj organizaciji, koji su to problemi, ona svakodnevica.  
Svakako da ozbiljne  teme, poput evropskih integracija, poput Kosova i Metohije, poput ozbiljnih ekonomskih tema se vode na drugim mestima, ali ono što je svakodnevni život i što nas iritira svakodnevno, ako nije u standardu na koji smo navikli je zapravo život u mesnim zajednicama i te komunalne teme kojima možemo da se bavimo su nešto na čemu gradovi i opštine moraju malo više da porade. 
Ja ću se truditi da jednom vrstom dopisa koji izlazi iz moje nadležnosti, ali to će biti jedna dobronamerna sugestija gradovima i opštinama da budu ozbiljniji u samom postupku organizacije izbora za savete mesnih zajednica. Hvala vam na ovom pitanju. Mislim da parlament i služi ovome, da podsetite na različite probleme koji se dešavaju na teritoriji cele Srbije i na tome možemo da radimo zajedno. S druge strane, sada opet po malo izlazim iz cipela ministarke ili potpredsednice stranke, volela bih da i stranački sarađujemo na terenu, jer stranački imate ozbiljne resurse u gradovima koje ste spomenuli a koji imaju probleme sa organizacijom izbora za savete mesnih zajednica i svakako da će i vama i nama biti interes građana na prvom mestu, bolje uređenje života i funkcionisanje tih gradova i opština, tako da tu jesmo na zajedničkom zadatku. Tako sam i shvatila vaše pitanje, da treba obavestiti građane, da čuju da razmišljamo o svakom gradu i opštini u Srbiji, a sa strane Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave svakako ćemo poslati tu sugestiju i uraditi jednu malu reviziju. 
Hvala još jednom na pitanju. 
PREDSEDNIK: Hvala. 
Reč ima Samir Tandir. 
Izvolite. 



34/3GD/VZ

SAMIR TANDIR: Hvala predsednici Vlade, hvala ministrici Joksimović i ministrici Obradović na iscrpnim odgovorima. 
Šta je inspiracija bila ovog pitanja kod mesnih zajednica? Znači, tema je kada se održe izbori i neko pobedi. Pobediće onaj ko ima jaču stranku, ima podršku naroda, bolju organizaciju, a nije tema kada nema izbora. 
Hvala vam na tom dopisu. Mislim da je jako važno da tu demokratsku dinamiku probudimo na lokalu tamo gde je nema. 
Što se tiče sledećeg seta pitanja, znači pitanje ministru prosvete – da li ministarstvo ima mehanizme da deci koja su imala otežane uvjete za pohađanje onlajn nastave izađu u susret pri upisu željenih srednjih škola i fakulteta? Zašto? 
Znači, ne govorimo samo ovde o zakonskom rešenju, nego o pravednom rešenju. Kao i većina drugih narodnih poslanika, dolazim iz jednog od rubnih krajeva naše zemlje gde su objektivni problemi da nemate internet, da nemate dovoljno tablet uređaja, dobrih mobilnih aparata i sada ćemo doći na testove gde neće svi biti u istoj ravnopravnoj poziciji. Sada mene zanima da li možemo nekom akcijom, nekom uredbom da možda tretiramo tu decu i da im se izađe u susret, jer je ovo evidentan problem vama, vašem ministarstvu. 
Prosvetnim radnicima želim da čestitam. Način na koji ste menadžerisali ovu krizu usled pandemije je za svako poštovanje. Parlament je dao podršku, ali je ovo je jedan od izazova. Obratili su mi se roditelji i ja to pitanje delegiram Vladi i delegiram vama. 



35/1TĐ/MP17.10 – 17.20

Pitanje upućujem ministru zdravlja. Hvala Bogu da imamo konstantno popuštanje mera. Želim da svim zdravstvenim radnicima, predsedniku Republike Srbije, predsednici Vlade odam priznanje na način na koji su se borili protiv pandemije. Pokazali smo da smo jedna ozbiljna država koja je primer i mnogim zemljama u EU kako smo se izborili sa ovom pandemijom.
Moje pitanje je upućeno vama, ministre. Znači, imamo popuštanje mera, međutim još uvek nemamo dozvolu posete bolesnicima u bolnicama. Znači, da li se razmišlja o stepenastom možda popuštanju, a da ne ugrozimo sistem? Da li bi možda vakcinisani sa negativnim testom ljudi, članovi porodice mogli da obiđu svoje najmilije?
Treće pitanje upućujem Ministarstvu unutrašnjih poslova, ministru policije. On tu nije, možda predsednica ili neko može da odgovori. Znači, ulazimo u sezonu, prošle godine smo imali pandemiju i naša dijaspora nije mogla da dođe da poseti našu zemlju, naše krajeve. Imaćemo veliki val dolaska naših ljudi iz dijaspore. To je jako važno za našu privredu, dijasporu i treba odati priznanje. Bila je uz svoje građana, uz svoju matičnu zemlju u trenucima borbe protiv pandemije, uplaćivali su sredstva, pomagali porodice, donirali zdravstvenim ustanovama. Da li postoji mogućnost da se olakša ulazak u našu zemlju? Imaćemo kilometarske gužve koje mogu u stvari da budu rizično tlo za pandemiju, za prenos virusa. Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima ministar Branko Ružić.
Izvolite.
BRANKO RUŽIĆ: Zahvaljujem, predsedniče.
Poštovani poslaniče, mislim da je pitanje zaista, kao što ste rekli, ne samo vezano za institucionalni okvir ili za normu koju svakako primenjujemo. Drago mi je da ste pohvalili sve nastavnike, nastavno, vannastavno osoblje, naravno, i decu koja su pokazala veoma visok stepen odgovornosti u ovih praktično godinu i po dana vanrednih okolnosti.
Sa aspekta analize koju smo radili, dakle ne govorim sada o normama i naravno da postoje ta rubna područja, ne samo u kraju odakle vi dolazite, nego širom Republike Srbije, analize su pokazale, a referentni zavod je ta istraživanja radio, da 1,3% učenika u osnovnim školama nisu imali adekvatne alate ili uređaje za praćenje onlajn nastave. U srednjim školama je to malo manje, dakle 0,9%. 
Činjenica da je juče, na primer, u 1.247 osnovnih škola širom naše Republike pristupilo od 68.000 učenika 98,55% đaka ispitu za srpski ili maternji jezik i književnost govori u prilog tezi da su te cifre zaista pokazatelj da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Vlada Republike Srbije, interresorna saradnja sa Ministarstvom trgovine, telekomunikacija, na primer u nekom prethodnom periodu, dakle u nekom ranijem vremenu, u prethodnoj godini, izuzetno pomogla da dođemo upravo i do uređaja koje će omogućiti da deca prate nastavu u vanrednim okolnostima, ali na način koji će korespondirati i sa tim procesom sticanja znanja i savladavanja tih obrazovnih sadržaja, kako bi mogli da budu referentni, pripremljeni da izađu na te ispite 
U tom smislu, zaista ne vidim načina da bilo kakvom uredbom ili pravilnikom, nešto što je sada u toku, a u toku imamo i završne testove, juče, danas i sutra za male maturante, takođe upise na visokoškolske ustanove, odnosno prijemne za visokoškolske ustanove koji počinju na Vidovdan i traju negde do 3. jula, na neki način stavljamo u nepravičan ili nepravedan položaj onu ogromnu i dominantnu većinu u odnosu na one koji su eventualno imali tih problema. 
35/2TĐ/MP

Podsetiću vas da smo imali, takođe, i RTS planetu i sve ostale platforme koje su služile kao alat upravo za one u početku korona virusa, a koji nisu imali te digitalne uređaje, a takođe ću dodati da je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja pre izbijanja korona virusa osposobilo i opremilo 10.000 digitalnih učionica. Ove godine će to biti još 10.000 i, nadam se, do kraja kalendarske ili početkom iduće godine još 11.500 digitalnih učionica na čitavoj teritoriji Republike Srbije. 
Pomenuo sam Ministarstvo telekomunikacija koje je zaista pomoglo sa operaterima da imamo besplatan internet i da vaj-faj dođe praktično do nekih 85% škola širom naše Republike i u tom smislu razumem vaše pitanje i ukoliko je bilo nekih problema, svako onaj ko je imao problema sa našim stručnim uputstvima je imao mogućnost, bilo da se radi o deci ili o nastavnicima, da se preko školske uprave obrate na vreme i da ukažu na tu problematiku i da taj problem saniramo. Mnogo tih problema smo i sanirali u nekom prethodnom periodu. Ono što mogu zaista krajnje iskreno da vam kažem - promene pravila igre u vreme kada je igra već otpočela zaista nisu moguće. Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala. 
Reč ima Zlatibor Lončar.
ZLATIBOR LONČAR: Uvaženi poslaniče, prvo, mislim da treba da kažem vezano za ukupnu situaciju, vezano za koronu, za Srbiju. Mi se nalazimo u jednoj fazi situacije pod kontrolom, ali ta situacija ne može da podrazumeva da možemo da dođemo do potpunog opuštanja, jer stvarno nemamo valjane razloge za to. Obrazložiću i zašto. Krenuću od toga što ste pitali vezano za posete bolesnicima u bolnicama. 
Za sada to nije bezbedno. Nije bezbedno iz više razloga. Mi i dalje imamo, svaki dan registrujemo korona pozitivne. I dalje imamo pacijente koji leže trenutno u bolnicama koje su predviđene za to, korona bolnicama, ali imajte na umu da se pojavljuju pacijenti koji završe u nekoj drugoj bolnici i posle nekog vremena postanu korona pozitivni, odnosno dođu u bolnicu, a simptomi se ispolje posle dan, dva ili tri, onda se urade testovi i te pacijente moramo da premestimo u kovid bolnice. 
Znači, krajnje jednostavno, nije bezbedno ni za pacijente koji leže u bolnici, nije bezbedno ni za one koji bi došli u posetu. To je jedini razlog. To je bezbednost i jednih i drugih. Čim se bude stvorila pozicija, mi možemo da dođemo u tu fazu da dozvolimo posete. Ne postoji ni jedan drugi razlog. 
Da bi došli u tu poziciju, ja apelujem još jednom na sve, svi treba da shvate jednu činjenicu, a to je da mi nismo završili sa koronom, da svaki dan imamo manji ili veći broj pacijenata koje otkrijemo da su pozitivni. Imamo broj pacijenata koji odlazi na bolničko lečenje. Imamo pacijente koji su na respiratoru, koji su u teškom stanju i nažalost imamo pacijente koji umru. Prema tome, ako to nije dovoljna opomena da nije vreme za potpuno opuštanje, razmislite o sledećoj stvari. 
Preko 99% pacijenata koji se sada razboli od korone ili leži u bolnici nije vakcinisano, nisu vakcinisani i pored toga što je država Srbija obezbedila dovoljan broj vakcina i obezbedila različite vakcine da možete da birate. Znači, imamo jednu ozbiljnu ne odgovornost. Zamislite samo da smo u situaciji, kao što su neke druge zemlje da nemaju dovoljno vakcina i da ne mogu da biraju vakcine. Možete da zamislite kakav bi bio pritisak – kakva je to država koja nije obezbedila, koja ništa nije uradila, a mi bi se svi vakcinisali. 

36/1AL/IR17.20 – 17.30

Sada kada je država sve to obezbedila imate jednu neozbiljnost da jednostavno zbog neke priče - rekla kazala bez ijednog dokaza, bez ijedne činjenice ili jednostavno - što ja da se vakcinišem, vakcinisaće se neko drugi, pa će to biti dovoljno da se zaštitim i ja i da zaštiti sve. 
Dragi građani, to apsolutno neće biti dovoljno i ako mislite da će to da prođe, a da se ne vakcinišemo, da se ne vakcinišu mladi, računajte na sledeći talas, ali onda nemojte molim vas da izađete i da kažete – e, ovo je kriva država, ne znam popustila je mere, uradila je ovo, uradila je ono. Država svakog dana prati situaciju, prati te brojeve i gleda šta može, iako mi ne izlazimo sad zvanično sa sednicama Kriznog štaba i da vi vidite koliko se radi, šta se radi, a svakog dana se radi procena i po kovid bolnicama i po ostalim bolnicama, da vidimo šta možemo da uradimo, jer tu situaciju ako ispustite iz kontrole u 24 časa, 48 sati teško ćete posle staviti pod kontrolom. 
Mi nismo neozbiljni ljudi. Ako ne pričamo o tome, ako ne izveštavaju novinari u koliko se sastavimo, šta radimo i analiziramo, nemojte da mislite da to ne radimo. 
Druga stvar, ljudi, setite se samo vaših prijatelja, rodbine, komšija koji su sve ovo vreme trpeli čekajući da idu na preventivne preglede, čekajući da idu na redovne preglede, čekajući da idu na procedure koje su mogle, koje nisu bile hitne. Ljudi, dajete da izađemo njima u susret. Mi moramo da se posvetimo njima. Morali smo da odmorimo zdravstvene radnike koji su radili u kovidu, da ih vratimo u ovaj sistem da pomažemo ljudima, jer ćemo imati ogroman broj oni koji će zbog neodlaska na preventivne preglede, na neke druge preglede, na dijagnostičke procedure, koji će zapustiti svoje zdravstveno stanje i doći će u stadijum kada ne možemo da im pomognemo, a osnova medicine je preventiva i da omogućimo što više kapaciteta od primene zdravstvene zaštite, domova zdravlja, ambulanti, sekundarnih bolnica da prime te pacijente, da ih na vreme dijagnostikujemo, da bi mogli da ih izlečimo i da reše svoj problem. Nije samo korona centar sveta. 
Prema tome, apel na sve. Naravno i kada budemo pustili posete, pa pustićemo prve zone koji su vakcinisani, koji imaju dokaz da su vakcinisani, da mogu da uđu, koji su zaštićeni i one koje imaju dokaz ili da su preležali skoro, da ima antitela ili sl. 
Ne možemo, svaka čast demokratiji, svaka čast sudskim pravima, svaka čast, ljudi, shvatite, mi bez dovoljno vakcinisanih ne možemo da izađemo iz ovog problema.
Rade se analize da li će biti treća doza, da li ćemo ići u kompletnu revakcinaciju. Početkom jula imaćemo prve rezultate oko te treće doze. Da ne ulazim ja sada preterano, mislim da će to ići. Sada ova istraživanja što su rađena, rađena su sa trećom dozom između sedmog i devetog meseca. Gledao sam te rezultate 100% zaštićenost. Ali, ljudi ako se ne vakcinišete nula posto je zaštićenost. Između 100% i nula, razmislite šta je. Mladi, okej, imamo ovu trenutnu situaciju, svi smo se uželeli života, ali ljudi šta je problem da se vakcinišemo kada je dokazano bezbedna je vakcina, nema nikakvih posledica, nema ničega, a daje rezultat da se ne razbolite ili ako se slučajno razbolite da su to minimalne posledice. 
Da li je moguće da nama odgovara ova situacija i ova agonija da traje što duže, sa neizvesnošću da čekamo sledeće mesece? 




36/2AL/IR

Moje mišljenje da vam ja kažem, znate vi gde je jesen, ako nastavimo ovako da se ponašamo da se ne vakcinišemo i da je ponašanje na nivou, kao da korona ne postoji, nemojte u nedeljama da nam dođe do pogoršanja stanja i da bude nekog iznenađenja – znate, pa što nam niste rekli. Pogledajte šta se dešava u Rusiji. Pogledajte šta se dešava u drugim zemljama. I tamo je leto. Pogledajte šta se dešava u zemljama koje su više od nas vakcinisali. Mi smo na 17% vakcinisanih do 30 godina. U Americi, možemo da mislimo šta god hoćemo, do 30 godina preko 30% je vakcinisanih. 
Krajnje je jednostavno. Upotrebite svoj uticaj, predstavnici ste naroda, razgovarajte sa ljudima. Tu smo da razjasnimo sve dileme koje postoje, ali nemojte samo da bude lenji, da nam je teško da objasnimo da iz problema ne može da se izađe dok se ne vakcinišemo i da nam stoje vakcine a da mi čekamo kada će nam se vratiti problem jer nas jednostavno mrzi ili nam prija priča rekla kazala i teorija zavere.
Još jednom apelujem na sve. Trenutno se nalazi u toj situaciju. Učinite ono što je do vas da nam situacija bude bolje da posle žalimo što nismo uradili ranije. Zahvaljujem svima.
PREDSEDNIK: Hvala.
Premijerka Brnabić.
ANA BRNABIĆ: Hvala vam.
Pošto ministar unutrašnjih poslova nije tu, ja ću se obratiti povodom pitanja dolaska naših ljudi iz dijaspore, ali bih želela da se nadovežem na sve ovo što je govorio ministar zdravlja Zlatibor Lončar. 
Zaista je ministar Lončar u potpunosti u pravu i ja ne znam više na koji način da utičemo, da apelujemo, da molimo pre svega mlađu populaciju da se vakciniše. Zaista se danas u Republici Srbiji ponašamo kao da korona više ne postoji, ali to nije tako i ako nastavimo ovako da se ponašamo, a da se više niko ne vakciniše zato što se manje više zaista danima već više niko ne vakciniše, vakcinišu se stranci u Republici Srbiji, onda je neizbežno da ćemo mi videti uskoro, plašim se, nadam se nešto kasnije nego što mislim, ponovo porast brojeva zato što mi u ovom trenutku i dalje imamo 48% punoletne populacije vakcinisane. Mi ne možemo da pređemo tih 48% i vi znate da ja o tome pričam već, mislim, preko nedelju dana.
Tu smo se zaglavili na 48%. Mi ne možemo da stignemo do dva miliona i 600 hiljada ljudi vakcinisanih i to je neverovatno i to je zaista neverovatno. Znači, 48% populacije vakcinisane ne može da štiti 100% populacije. Ne postoji način, ne postoji matematika. Ne može 48% ljudi da zaštiti čitavu populaciju. To je frustrirajuće i katastrofalno je i zaista molba svima nama još jednom ako možemo da pričamo sa ljudima koje znamo, sa rodbinom, sa komšijama da apelujemo, da kažemo – ljudi ako ponovo krene, onda je to propast za sve nas i za mentalno zdravlje nacije, za našu ekonomiju koja u ovom trenutku odlično raste i koja je zaista žilava i odlično se privreda bori. Da ne pominjem zdravstveni sistem, da ne pominjem zdravstveni sistem i kako i šta da kažemo tim ljudima ako ponovo treba da se vrate u kovid sistem.
Mi u ovom trenutku imamo samo 37 lokalnih samouprava koje su prešle 50% vakcinisanih od ukupne punoletne populacije u tim lokalnim samoupravama. Tu recimo imamo nekoliko gradskih opština u okviru Beograda, tako da i njih brojimo. Bez toga bi bilo dosta manje i imamo 7 lokalnih samouprava koje su blizu i koje očekujem da, nadam se, možemo za nekih 48 ili 72 sata da kažemo da su i one ušle u tu grupu od preko 50% vakcinisane punoletne populacije. To je ukupno 44%. 

37/1MJ/MJ17.30 – 17.40

Mi u ovom trenutku imamo 17 lokalnih samouprava u Srbiji koje su i dalje ispod ili oko 30% vakcinisanih. To je katastrofa. U tim lokalnim samoupravama je pitanje dana kada će početi da rastu ponovo brojevi. Ali, velika pohvala narodni poslaniče i za vaše Prijepolje. Prijepolje je u toj grupi preko 50% vakcinisanih. U prvih 10 po brojevima, odnosno procentima vakcinisanih, pored centralnih gradskih opština u Beogradu, tu je i Priboj, Niš, Bosilegrad. Fenomenalni premeri, zaista fenomenalni primeri. Užice je 11, pa je 12 Mali Zvornik. U Tutinu nismo dobacili ni do 14% vakcinisanih punoletne populacije, ni 14% u Tutinu. Novi Pazar stoji na nekih 22%, ali to vidite i po brojevima i ne samo hospitalizovanih, nego od ukupno zaraženih. Novi Pazar je i dalje lokalna samouprava sa uvek među najvećim brojem novozaraženih i po apsolutnim brojevima. 
Tako da ovde moramo nešto da uradimo i molim sve nas da pričamo, jer to više nije politička odgovornost, to je i građanska odgovornost za sve nas da pričamo, da apelujemo na ljude da pokušamo zaista da podignemo ovaj procenat i da imamo više ljudi koji će razumeti da njihova građanska dužnost ne samo da štite sami sebe, već da štite sve ostale i ovu zemlju i da ovde popravimo. S tim u vezi, nekako je i dolazak naših ljudi iz dijaspore.
Znate, uskoro će biti situacija da će većina zemalja, svakako Evrope, imati više vakcinisanih nego Srbija, pa tako da će i kod njih, iako mi imamo mnogo više vakcina, imali smo ih mnogo pre, možemo i strance da vakcinišemo, mogli smo i da doniramo regionu, što je sve super, zato što na kraju krajeva i dok svi nisu bezbedni niko nije bezbedan, tako da je velika verovatnoća da će naša dijaspora dolaziti iz zemalja koje bolje stoje od nas u tom smislu, i u tom smislu neće postojati opasnost kakva je nekada postojala. 
U ovom trenutku na snazi su takve mere da iz naše dijaspore, iz zemalja regiona, Severne Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i susedne Bugarske i Albanije može slobodno da uđe, da imamo potpisan ugovor sa velikim brojem zemalja odakle mogu takođe da uđu ili sa potvrdom o vakcini. Ukoliko nemaju potvrdu o vakcini, bilo da su tamo primili ili su došli ovde, pošto smo posebne programe vakcinacije za dijasporu organizovali da vide da nismo zaboravili na njih i da im i nekako matica na taj način pruža podršku posebno u vreme kada je Srbija imala vakcine, a skoro niko drugi nije. Dakle, dosta je njih došlo i vakcinisano, ali i oni koji su vakcinisani u inostranstvu mogu bez problema da uđu u Republiku Srbiju. Ostalima je potreban PCR test ili odnosno ukoliko dolazi iz SAD antigenski test pošto u Americi slabo rade PCR testove.
Ja verujem da ćemo u zavisnosti od toga kako će to ići mi to takođe dodatno relaksirati zato što ponovo kažem u nekim od tih zemalja će biti nažalost verovatno ako se mi malo ne uozbiljimo stabilnija situacija nego kod nas, ali videćemo. Mislim da ovo leto neće biti ni približno problem kakav je bio tokom korona virusa i čak i u ovom trenutku da se ništa ne promeni veliki deo njih može normalno da uđe u svoju zemlju. Hvala vam mnogo.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima narodni poslanik Tandir imate dva minuta.
SAMIR TANDIR: Hvala.
Hvala predsednici Vlade na odgovoru, hvala ministrima. Hoću da istaknem da je pre određenog vremena predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić i veći broj ministara poseti opštinu Prijepolje i da im se zahvalim. Hoću da istaknem predsednice Vlade, da su vaši ministri jako aktivni, da posećuju opštine. Ne mogu da se setim da je u tako kratkom vremenskom periodu toliko ministara dolazilo i posetilo 
37/2MJ/MJ

razne opštine u tom regionu. Hoću da im odam priznanje, ali i da dam podršku da se tako nastavi. Ne samo kada je taj deo naše zemlje u pitanju, već kada su druge opštine naše zemlje u pitanju, jer samo taj direktni kontakt sa građanima može da nam pomogne da imamo jednu dobru politiku, da se ne otuđimo od građana, da vidimo šta su konkretni problemi. 
Nije kod nas na Balkanu vest da nešto ne funkcioniše, vest je da stvarno stvari počinju da funkcionišu, da se dogovori poštuju, da imamo realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, kao što ste i rekli, auto-put prema Crnoj Gori, prema Sarajevu, gasovod stiže do Tutina. To su neke velike stvari koje su deo naših političkih dogovora na koji smo mi ponosni. To je razlog zašto zaista u potpunosti podržavamo politiku i predsednika države i vaše Vlade.
Dobio sam dosta poziva iz Bih od pripadnika mog bošnjačkog naroda, da se zahvalim predsedniku države, vama na donaciji vakcina i na mogućnosti da se ti ljudi vakcinišu u našoj zemlji. Mislim da je to najbolji dokaz politike pomirenja u regionu, politike koja se između ostalog nalazi u nazivu naše stranke i koju promoviše i lider naše stranke akademik Muamer Zukorlić. Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala.
Pre nego što dam reč sledećoj poslanici, ja bih se izvinio svima i premijerki i članovima Vlade i vama narodnim poslanicima, zajedno sa Vesnom Marković idemo na put u Berlin zbog sastanka sutra sa predsednikom Bundestaga, tako da će potpredsednici nastaviti dalje da privedu ovu sednicu kraju.
Reč ima Nataša Mihajlović Vacić.
NATAŠA MIHAJLOVIĆ VACIĆ: Hvala predsedniče Narodne skupštine Republike Srbije.
Uvažena predsednice Vlade sa ministrima i ministarkama, imam pitanje za vas i za ministarku Joksimović, iako je ona donekle i odgovorila na ono što želim da pitam. Možda će dobiti ideju da dopuni, ukoliko je nešto propustila da kaže.
Naime, učestvovali ste na Međuvladinoj konferenciji Srbija-EU u Luksemburgu i doneli više nego dobre vesti o pristupnim pregovorima u procesu pridruživanja EU. 
Na toj konferenciji kao što znamo potvrđeno je da je praktično otvoren klaster 1 u okviru nove metodologije, mediji prenose da je reč o klasteru o osnovnim vrednostima koje obuhvata poglavlja koja se tiču vladavine prava, ekonomskih kriterijuma, funkcionisanja demokratskih institucija, reforme javne uprave, javnih nabavki, statistike, kao i finansijske kontrole. 
Reč je o poglavljima koje je Srbija otvorila još ranije, a koja u novoj metodologiji pripadaju istom klasteru. Mislim da je važno zbog građana i građanki Srbije da napomenem da je evropski komesar za proširenje na kraju konferencije rekao da postoji značajan napredak Srbije i da to stvara novi momentum i najavio ubrzanje procesa pristupa Srbije EU tokom slovenačkog predsedavanja.
Slažem se i sa onim što ste maločas rekli da mi reforme treba da sprovodimo i da ih sprovodimo pre svega zbog nas, a ne po nečijem nalogu, pa vas molim da nam pojasnite i date dodatne informacije o tome šta nova metodologija tačno znači i šta je ono što smo mi sebi zacrtali kao prioritete i ciljeve u narednom periodu i šta će biti naš fokus na putu daljih integracija Srbije u EU? Hvala.
PRESEDAVAJUĆI (Vladimir Orlić): Zahvaljujem.
Reč ima predsednica Vlade.  

38/1BM/IĆ17.40 – 17.50

ANA BRNABIĆ: Hvala vam. 
Dakle, to objašnjenje šta nova metodologija tačno znači ću prepustiti ministarki Joksimović, zaista, verujte, izuzetno kompleksno, ali znam da je Srbija ne samo prva zemlja koja je prihvatila novu metodologiju jasno i glasno, što su svi pozdravili na Međuvladinoj konferenciji već i pored toga Srbija je prva i u ovom trenutku jedina zemlja koja je uskladila svoju administraciju toj metodologiji, u smislu da smo mi na Vladi 15. aprila usvojili potpuno drugačiji koordinacioni tim, odnosno drugačiji mehanizam rada koordinacionog tima, gde imamo po jednu osobu zaduženu za svaki od šest klastera, gde je ministarka za evropske integracije takođe i glavni pregovarač. 
Ono što je, čini mi se, iznenadilo, naši partneri iz Evropske unije i države članice Evropske unije na toj međuvladinoj konferenciji, je da smo mi na tu konferenciju, da su u našoj delegaciji bili i ljudi koji vode te klastere, dakle, vode pregovore u okviru tih klastera. Pokazali smo da je Srbija ne samo deklarativno prihvatila, nego da smo je razumeli i da smo spremni u potpunosti za njenu implementaciju.
Pored toga, mi smo, to sam danas rekla i vidim da se mnogi sa tim šale i sprdaju, što mi je zanimljivo, kada kažem da smo uradili mnogo više nego što je EU očekivala od nas i da smo u tom smislu iznenadili EU. Neverovano mi je koliko neki ljudi i neki tajkunski mediji jednostavno ne mogu da prihvate da je Srbija danas drugačija zemlja i da i kada vam neko postavi neku lestvicu da vi preskočite tri puta više. Zaista, tako je izgledala ta vladina konferencija.
Mi smo u roku od nepunih dva meseca završili čitave pregovaračke pozicije za izuzetno izazovno poglavlje 16 – Poreska politika i to je završilo Ministarstvo finansija. Poglavlje 15 – Energetika to je završilo Ministarstvo rudarstva i energetike. Završili konsultacije ponovo uz ogromnu podršku vas narodnih poslanika i ovog parlamenta. Konsultacije sa Nacionalnim konventom, predali te pregovaračke pozicije i završili neke stvari koje su bile, u stvari, preduslovi za otvaranje tih klastera, kao što su izmene i dopune Zakona o akcizama, usvajanje Akcionog plana za razdvajanje ne samo „Srbijagasa“, nego čitavog gasnog sektora, Akcioni plan za obavezne rezerve nafte i naftne derivate.
Dakle, zaista smo se kolokvijalno ubili od posla. Sve to završili i mislim da to niko iz Evropske unije, Evropske komisije, njihove administracije nije verovao. Tako da smo mi nekako završili taj deo posla i mi sada možemo da čekamo da praktično do kraja godine oni odluče ili ne da otvore ta dva klastera, ali mi smo naš deo posla kompletno završili za čitava dva klastera.
To je neverovatan uspeh i pokazatelj koliko možemo i brzo i kvalitetno da radimo i u tom smislu nisam sigurna, nego sam videla svojim očima koliko smo ih iznenadili.
Što se tiče naših daljih prioriteta, apsolutni prioritet ostaje vladavina prava. Apsolutni prioritet. Dakle, sve ono što radimo i u oblasti pravosuđa, ustavnih amandmana, saradnje sa GREKO-m, Grupe zemalja u okviru Saveta Evrope za borbu protiv korupcije, slobode medija, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, saradnje sa nezavisnim institucijama, dijaloga sa organizacijama civilnog društva i pre svega kroz Nacionalni konvent, ne znam da li sam rekla sloboda medija, ako vam kažem dva puta reći ću i tri puta, privođenje kraju rada na Nacionalnoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina.


38/2BM/IĆ

Dakle, sve te stvari je ono, naravno izuzetno važni zakoni ponovo i u oblasti osnovnih prava kojima se pre svega na kraju krajeva bavi i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog i na zaista odličan način ministarka Gordana Čomić, ali izuzetno važni zakoni da donesemo i zakon o, odnosno izmene i dopune Zakona i o Ombudsmanu, Povereniku za zaštitu informacija od javnog značaja. Zakon koji moramo da donesemo do kraja godine je Zakon o elektronskim komunikacijama koji mnogo kasni.
To su sve neke stvari koje su nama, ali to ostaje naš apsolutni prioritet i nešto čime ćemo nastaviti da se bavimo, ne samo mi u Vladi, već znam da je zato izuzetno zainteresovan, kao što je ministarka Joksimović rekla, i predsednik Aleksandar Vučić, i da nas svako malo poziva na sastanke da ga izvestimo o tome šta smo kao Vlada uradili, šta je još ostalo da se radi. Tako da ja očekujem isti tempo ili nešto čak malo jači tempo do kraja godine. Hvala vam mnogo na pitanju.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Joksimović.
JADRANKA JOKSIMOVIĆ: Zahvaljujem na pitanju.
Više puta sam govorila o novoj metodologiji, ali razumem da to nije tako, hajde da kažem, možda ni zanimljiva za širu javnost tema, ali je vrlo važna. Zato što ona zaista uokviruje proceduralno i politički jedan proces koji je zapravo vodeći proces, dakle, strateški prioritet Vlade Republike Srbije, ne samo spoljnopolitički, već i u onom delu reformi koje su zaista deo naših najvažnijih unutrašnjih reformi.
Pokušaću ukratko da pojasnim. Nova metodologija je inicirana zbog toga što, odmah da se razumemo, ne zbog Srbije, ona je pre svega bila usmerena na one zemlje koje je trebalo da otpočnu pregovore, a evo još ih nisu otpočeli, a to su Severna Makedonija i Albanija.
Onda se postavilo pitanje, kako će biti primenjena na zemlje koje su već u procesu? Dakle, Srbija je u tom trenutku otvorila više od polovine poglavlja ukupnih, jer je tada postojao sistem 35 pojedinačnih poglavlja. Onda se postavilo pitanje, a pošto smo mi rekli i predsednik i premijerka, odmah prihvatili inicijativu, time pokazavši potpunu samouverenost i želju u smislu naše opredeljenosti za evropski put, pritom još uvek neznajući kako će ta metodologija da izgleda, jer smo hteli da pokažemo dobru volju i poverenje i rešenost da idemo u tom pravcu. Onda je izbila pandemija i sve prolongiralo, ništa se nije dešavalo cele prošle godine. 
Zemlje članice su morale zajedno sa komisijom da definišu kako će ta metodologija da se primeni na proces Srbije i donekle naravno i Crne Gore koja je takođe odmakla u pristupnom procesu.
Sve smo mi to definisali, ja neću da vas zamaram detaljima, ja sam samo za dva meseca, recimo novembar, decembar, imala preko pa možda i 100 sastanaka na temu nove metodologije sa svim predstavnicima i institucija evropskih, i zemalja članica, itd. Dobila sam odrešene ruke i puno poverenje predsednika i premijerke da uđem u taj proces da se odmah pripremimo za taj proces ovako kako je premijerka objasnila, administrativno, strukturno, da prilagodimo sve ono da bismo iz toga što je prilično zahtevna promena i zahtevna metodologija izvukli najbolje za našu zemlju i naše građane. Pokazali smo čvrstu odlučnost.
Mi smo to uradili i to uopšte nije lak posao odmah da vam kažem. Vi znate, vi ste ipak svi poslanici, menjati neke strukture, menjati neke ustaljene obrasce, to nije jednostavan posao. Imala sam punu političku podršku i zajedno smo se dogovarali i došli do najboljih rešenja. U tom smislu je Srbija jedina zemlja koja je to potpuno u svoj sistem unela, dakle u pregovaračke strukture. 
38/3BM/IĆ

Jedna, takođe važna novina, jeste da se traži političko vođenje procesa. Šta to znači? To znači da svi najviši zvaničnici, uključujući i predsednika i premijerku, a sreća je da mi radimo u sinergiji, sreća je da su naša Vlada i predsednik na istim linijama kada su u pitanju ključne reforme i ono što je važno za naš evropski put, da se zaista, posebno u domenu vladavine prava, u domenu koja je ključna i na osnovu koje se meri ukupan napredak zemlje i koja daje mogućnost ili ne daje da se ide u dalje pristupne korake. 
Mi smo sve to uradili, već sam to pojasnila, da su se i predsednik i premijerka zaista aktivno i čak i do detalja u nekim oblastima vladavine prava uključili što je i dalo rezultate i što je dalo jedan novi zamajac, jednu dinamiku u celom procesu. Sam proces proširenja, vi vrlo dobro znate, nije popularan, posebno među nekim zemljama članicama. Mislim da je premijerka o tome više puta govorila. To nije popularno ni reći javno i oni ne žele to javno da kažu, ali zaista pokazuju neku vrstu otpora za neke dalje korake. 

39/1MZ/CG17.50-18.00

Znate šta, ja se ne bih posebno žalila što se tiče našeg puta jer mi smo mnogo uradili i svi znaju da smo uradili i to ne može da se ignoriše. Možda nas frustrira po neki korak koji se ne učini, ali znate, Severna Makedonija koja je promenila ime zemlje, koja je promenila puno stvari politički teških, nažalost, još uvek nije otpočela pregovore, jer zaista postoje otpori ne samo nekih bilateralnih uslovljavanja, nego i otpori prema proširenju.
Što se tiče nas, kao što sam rekla, nismo napravili sada neki korak od sedam milja, ali važan korak koji pokazuje da se ne mogu ignorisati napori i uspesi i ono što je pre svega važno za naše građane, znači konkretne reforme koje smo sproveli. 
Premijerka je govorila oko klastera tri i četiri. Ako želite još detalja, uvek mogu da dođem i na Odbor za evropske integracije da predstavim detaljnije sve ovo, ali u svakom slučaju, ogroman posao je iza nas, ogroman posao je i pred nama, ali rešenost postoji i mislim da su to svi prepoznali. Mogu da vas uverim da na jednom dnevnom nivou timski radimo i volela bih da se i parlament još više uključi, a dosta je već uključen, zaista, dosta je i uključen, tako da mislim da u toj sinergiji mi radimo najbolje za našu zemlju.
Da li je uvek sve idealno, da li je onako kako želimo, daleko od toga, to je težak proces. Znate, potpuno je različit pregovarački proces danas od onoga kako su pregovarale Bugarska, Rumunija, pa i Hrvatska, hajde da kažem ove članice koje su relativno skoro. To je potpuno drugačiji proces. To nam svaki put kažu i predstavnici, da kažem, starih zemalja članica institucija, to je neuporedivo. Ali nije na nama da se žalimo nego da radimo i da odgovorno branimo naše interese i da znamo šta nam je put i naravno da ponekad pokažemo i strpljenje, ali i da jasno predočimo šta su i naša očekivanja od EU i od samog procesa. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Gospođo Mihailović Vacić, izvolite.
NATAŠA MIHAILOVIĆ VACIĆ: Hvala.
Hvala na odgovorima. Dobro je čuti eksplicitno sve što ste naveli da ćemo uraditi u narednom periodu. Mislim da je to važno i zbog toga što na taj način šaljemo upravo onu poruku o kojoj je govorila sada i ministarka Joksimović. Najvažnije je šta smo mi uradili, najvažnije je da mi znamo u kojoj meri smo u procesu, u kojoj meri još ima posla i izazova sa kojima treba da se suočimo pred nama, a šta će Evropa da uradi, kao što reče ministarka Joksimović, to svakako nije na nama. Naše je da zbog sebe uradimo sve što je do nas i da počnemo da primenjujemo i živimo prema tim standardima, a šta će druga strana da uradi…
Mi smo svedoci da je EU suočena i sa mnogobrojnim svojim unutrašnjim problemima, ali sve to na stranu, mnogo je važno da mi idemo napred i vodimo proces ka potpunom članstvu Srbije u EU, zato što to jeste šansa, zato što to otvara niz novih mogućnosti da građani kroz svoj svakodnevni život osete ono što jesu benefiti jedne velike evropske porodice.
Izuzetno je važno što ste naveli i zakone u okviru slobode medija. Mi imamo medijsku strategiju. Ja ne propuštam priliku da kada god o tome govorim ponovim da, prema oceni evropskih zvaničnika i medijskih eksperata iz Evrope, mi smo doneli više nego dobru medijsku strategiju. Ono što je pred nama, a vi ste svakako pomenuli, jeste sprovođenje Akcionog plana za realizaciju medijske strategije i u okviru nje izmena medijskih zakona nekih, kao što je Zakon o javnom informisanju već na kraju ove godine.


39/2MZ/CG

Pre mesec dana ili nešto manje postavila sam i pitanje u danu za poslanička pitanja Ministarstvu kulture i ministarki Gojković i dobila iscrpan odgovor i raduje me da su formirane radne grupe koje će početi da se čim pre bave izradom novih izmena i dopuna zakona, jer to je ono što takođe šalje poruku da radimo, i to radimo upravo na onome što je Evropska komisija u nekim prethodnim svojim izveštajima navodila kao mesta za poboljšanje i unapređenje.
Sada bih volela da vas pitam nešto, i vas i ministra Lončara. Mislim da je mnogo važno što iz dana u dan imamo sve manji broj zaraženih. Mislim da je važno da iz dana u dan imamo sve veći broj vakcinisanih. Verujem da ćemo što je pre moguće dostići taj broj od 50% vakcinisanih. Vi znate da Socijaldemokratska partija Srbije već jedno tri meseca, ako ne i više, sprovodi svakodnevnu i kontinuiranu kampanju u gradovima i opštinama širom Srbije „Vakcinu primi i ne brini“, u okviru koje razgovaramo sa građanima o značaju zaštite i o značaju imunizacije.
Mi smo pokrenuli i započeli kampanju i sa mladima, zato što mislimo da je, bar prema onome što stručnjaci najavljuju, vrlo važno u narednom periodu, bar do jeseni, osigurati i apelovati na što je moguće veći broj mladih da se vakcinišu, jer na jesen stručnjaci upozoravaju da može doći do novog soja virusa, od koga će u opasnosti biti mlađi od 40 godina.
Pitam, da li ima ideja, da li neka postoji, o široj kampanji u okviru Vlade ili u okviru Ministarstva zdravlja da se pokrene jedna šira akcija, da se što je moguće više apeluje i na mlade ljude? Ja ću vam samo reći da tokom naše kampanje „Vakcinu primi i ne brini“ mladi nisu imali ništa protiv vakcine, oni samo jednostavno čekaju taj poslednji trenutak i dok ne budu morali da se vakcinišu ne bi to ni uradili, ali generalno nemaju ništa protiv, pa me zanima da li je u planu neka šira kampanja. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima predsednica Vlade.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Što se tiče šire kampanje, vi znate da smo mi u saradnji sa najvećim festivalima u Republici Srbiji pokrenuli kampanju za vakcinaciju mladih. Ne deluje da ta kampanja u ovom trenutku iskreno daje rezultate koje smo mi očekivali, ali opet sa druge strane moram da pohvalim sve te festivale, i „Egzit“ i „Arsenal fest“ i „Lav fest“ u Vrnjačkoj Banji i mnoge druge festivale, zato što su oni sami preuzeli inicijativu da naprave jedan plan epidemioloških mera, kako bi bili odgovorni festivali prema zdravlju nacije i u skladu sa tim, jer će ti festivali zahtevati da za ulazak na festival ili budete vakcinisani ili morate da imate antigenski fest. Mi ćemo videti sada dalje šta ćemo uraditi sa tom kampanjom, tako da očekujem da kako se približavamo tim festivalima da će ipak da raste broj vakcinisanih. 
Ono što takođe razmišljamo i razmatramo je da čak pokrenemo lutriju, nešto nalik na „Uzmi račun i pobedi“, gde se borimo protiv sive ekonomije i koristimo to da edukujemo građane o važnosti borbe protiv sive ekonomije. Videćemo sad svakako da li tako nešto da uradimo i za vakcinaciju. Hvala mnogo.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Gospođo Mihailović Vacić, želite li komentar? 
NATAŠA MIHAILOVIĆ VACIĆ: Želim samo da se zahvalim na iscrpnim odgovorima i sigurna sam da su i građani zadovoljni onim što su čuli od vas danas. Sada bih prepustila vreme i ostalim kolegama pošto znam da za poslednji četvrtak u mesecu je uvek veliko interesovanje i nismo nikada sigurni da li ćemo svi doći na red da postavimo pitanje. Hvala vam još jednom.

40/1JI/MT18.00 – 18.10

PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima narodni poslanik Dragan D. Marković.
Izvolite. 
DRAGAN D. MARKOVIĆ: Poštovana predsednice Vlade, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, moje pitanja će biti vezana za sadašnje probleme. 
Pitanje koje je vama poznato, a to je da se javio problem kod proizvođača mleka. Da država ne određuje cenu mleka to veliki broj poljoprivrednih proizvođača ne zna, da najveću korist od toga imaju nakupci i prerađivači mleka i da je šest poslednjih godina ista cena mleka kakva je bila i pre šest godina, a da su imputi porasli nekoliko puta. 
Sa druge strane, ti koji govore kako država nije ništa uradila, zaboravljaju da nikada većih subvencija nije bilo za poljoprivredne proizvođače nego što je poslednjih godina. 
Isto tako, problem cene žita. Cenu žita određuje berza, a ne Vlada i država. Šta je savet poljoprivrednim proizvođačima, pošto je žetva počela šta da rade sa žitaricama koje trenutno treba da uberu sa svojih njiva, a nemaju skladišne kapacitete i svoje silose da mogu da smeste svu to količinu?
Pitanje za ministra zdravlja. Poznato je da vakcine koje su primili građani pre šest meseci, rečeno je da šest meseci deluju te vakcine, posle šest meseci treba ponovo građani da se vakcinišu. Od kada će to početi i da li će zavisiti od antitela tih građana koji su već primili vakcinu ili šta će biti kriterijum? 
To je veoma važno iz razloga ako bi se desilo da oni koji su primili vakcinu se ponovo zaraze, onda nisu ugrozili samo sebe, već i svoje porodice, kolege na radnim mestima, itd. 
Pitanje za ministarku kulture - da mi organizujemo i posvetimo malo veću pažnju srpskom kolu. Samo se govori o „Egzitu“. I ja volim „Egzit“, ali šta je sa srpskim kolom koje je priznato kod UNESKO-a kao međunarodna nematerijalna baština? Pa, da se organizuju takmičenja po okruzima, pa republičko takmičenje, pa da mi kao država čuvamo tu tradiciju, da tu učestvuju i Bošnjaci i Mađari sa svojim koreografijama, itd. 
Mislim da je to neophodno u ovom trenutku da Srbija ono što je njen identitet čuva i nikada ne sme da ga izgubi, ne da nam se nameću samo neke nove vrednosti, a ono od čega smo mi nastali i na čemu počivamo da se zaboravi. 
Pitanje imam i za ministarku za rad i socijalna pitanja. Sve veći broj maloletnih lica čini krivična dela. Zakon ne prepoznaje sankcije za maloletna lica koja čine krivična dela. Borite se, i cela Vlada i predsednica Vlade da mi vratimo nekada popravno-vaspitne domove, jer ta maloletna lica, možda 5%, 10% sama čine ta krivična dela. Imaju svoje gazde za koje rade i znaju da ako ih sutra neko uhvate da oni neće biti procesuirani, odnosno ta deca ili ta maloletna lica. 
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima prvo ministar Zlatibor Lončar. 
Izvolite. 
ZLATIBOR LONAČAR: Da podsetim sve vezano za vakcine. Po proizvođačima i uputstvima koja smo mi dobili od njih, znate i sami kako je to sve brzo išlo, oni su se ograničili da će vakcine davati zaštitu, imunitet za šest meseci. Međutim, kako je vreme prolazilo i kako oni ljude rade te analize i studije, pokazalo se da imunitet traje duže od šest meseci, ali još uvek oni ne mogu da izađu i da kažu koliko je to. Da li je to devet meseci, da li je to 12 meseci.
40/2JI/MT

Šta su sledeće oni uradili? Uradili su da su između sedmog i devetog meseca od druge doze vakcine davali treću dozu vakcine, i upravo se završava jedna od najvećih studija koja je tako urađena. 
Očekuje se da oni krajem ovog meseca, juna, podnesu zahtev regulatornim telima, agencijama koje se bave time, da prikažu svoje rezultate, šta se i kako se desilo, i da se početkom jula meseca donese odluka vezano kada će se primenjivati treća doza ili šta već budu rekli. 
Nije realno da očekujemo da će se tražiti od svih građana koji su vakcinisani da rade antitela, jer je naravno to i skupo i iziskuje još mnogo drugih stvari, da rade antitela, pa tek onda da se proceni da li će ići na sledeću dozu vakcine. To je jedan razlog. 
Drugi razlog je da nisu samo antitela ta koja daju tačan rezultat da li ste vi zaštićeni ili niste zaštićeni, postoje i neki drugi parametri. Oni se rade manje nego antitela, ali su izuzetno složeni  i izuzetno su skupi. Tako da nije realno da to uđe u takvu proceduru da svi mogu da urade. 
Ono što za sada postoje podaci, što je realno očekivati, a to je da se između devetog i dvanaestog meseca ide na na treću dozu vakcine ili će se posle dvanaestog meseca ići na nove dve doze vakcine. 
Kažem, ali to je sve pretpostavka na osnovu onih podataka koje imamo za sada. Moramo da budemo strpljivi, da sačekamo. To ne može da se radi napamet, to mora da bude potkovano činjenicama da ne uđemo u bilo kakav problem. Tako da, kako bude za celu Evropu, za ceo svet, kad se stane iza toga to ćemo isto i mi primeniti.
Ono što želim još jednom da pomenem, a vezano je za mlade, vezano je za njihova pitanja i za sve ono što se dešava. Ljudi, ne postoji ni jedan jedini dokaz da bilo koja vakcina utiče na sterilitet, utiče na trudnoću, utiče na bilo šta. Ni jedan jedini dokaz. 
Evo, koliko je miliona, stotina miliona vakcina dato, ne postoji, niti vakcine u svom sastavu imaju nešto što bi moglo da utiče na to. Znači, bukvalno se radi o praznoj priči, priči rekla-kazala i tih ljudi koji se iz nekog razloga bore da ne dođe do vakcinacije. 
I, ako je to pitanje za mlade, da se kod njih javlja neka dilema, ljudi, ne postoji ni jedan jedini dokaz, kao što su i alergije na neke ili lekove, na polen, prašinu ili bilo šta, da je to nešto što utiče, toga nema u vakcini da može. 
Ko god ima neku dilemu može da se obrati svom lekaru, može da se obrati svim onim ljudima koji su stručni, koji se bave time i da dobije objašnjenja i dobiju dokaze i da dobiju sve činjenice koje su urađene o tome.
Još jednom apelujem na sve, ljudi, mi ne možemo da izađemo iz ovoga dok se nas dovoljno ne vakciniše, posebno mladi. To je jedino rešenje. 
Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima ministarka Maja Gojković.
Izvolite. 
MAJA GOJKOVIĆ: Hvala na pitanju, samo mislim da ste pobrkali malo resore zato što se „Egzitom“, pre svega bavi poslednjih nekoliko godina Ministarstvo turizma, a ne toliko Ministarstvo kulture, jer Ministarstvo turizma izdvaja velika sredstva iz budžeta ne bi li pomogla održavanju manifestacija, festivala kao što je „Egzit“, koji mnogo znači, ne samo Novom Sadu, gradu iz koga dolazim i ja, nego izuzetno znači i za Republiku Srbiju, ne možemo to da ni najmanje potcenjujemo, jer „Egzit“ je nešto pozitivno što stvara dobru, modernu sliku o modernoj Srbiji.

41/1GD/MĆ18.10 – 18.20

S druge strane, ne treba da zaboravimo, mi i treba da budemo ponosni što smo država koja u isto vreme ima i „Egzit“ i „Guču“ i kako se određeni deo našeg društva ponosi „Egzitom“, koji je eto traje od 2000. godine, kada je bio nulti festival pa do dana današnjeg, tako smo mi ponosni i na „Guču“. Jednako su turističke manifestacije postale nego što je, recimo, „Guča“, koju treba malo da vratimo korenima. „Guča“ predstavlja nešto što čuva kulturnu baštinu Srbije, zbog čega je festival i počeo. 
Ja sam zagovornik da „Guču“ malo više vratimo nekim vrednostima iz kojih je i nastao, a to je podsticanje našeg muzičkog stvaralaštva, onako izvornog, ali opet ne možemo ako hoćemo da pridobijemo neku i novu publiku za ovaj tradicionalni festival u „Guči“. Moramo, dakle, da nađemo pravi balans, pa da imamo i jedne i druge sadržaje. 
Ministarstvo kulture i informisanja podržava obe manifestacije, koje su svakako dobre i za naš imidž prema svetu, znamo koliko stranaca dolazi i posećuje festival i „Egzit“ i „Guču“, tako sigurno i za razvoj turizma, a ne treba da zaboravimo koliko to lokalnim samoupravama znači što se tiče finansijske strane, a ubeđena sam da ste svi svesni toga koliko to znači i za budžet Srbije i da oni davno više samo muzički festivali ili neka puka zabava. 
Ministarstvo kulture i informisanja se bavi zaštitom kulturnog nasleđa u našoj državi. Evo, sada se nalazimo i završili smo javnu raspravu o Nacrtu zakona o zaštiti kulturnog nasleđa. Verovali ili ne, mi mnogo svi pričamo o tome, ali naša zaštita kulturnog nasleđa se bazira na zakonu iz 1984. godine kao Zakon o kulturnim dobrima. Znači, mi čak ni zakon u našoj državi nemamo. Srećom, imaćemo ga uskoro.
Mnogo mi pomažemo razvoj kulturnog nasleđa, kako vi kažete, i igranje kola, ako ćemo da pričamo običnim našim jezikom, što ponekad i zaboravljamo, da nas razume ovaj običan svet koji nas gleda. Imamo godišnje nekoliko desetina konkursa. Jedan od najbitnijih je svakako „Gradovi u fokusu“. Ove godine imamo istorijski iznos novca koji smo izdvojili u budžetu kulture za to. To je 350 miliona dinara. Izuzetno mnogo gradova je konkurisalo, a u okviru toga mnoga udruženja koja se bave očuvanjem kulturnog nasleđa naše države, kakve su svakako naše tradicionalne igre. 
Ne znam koliko, vi ste naveli tu nekoliko nacionalnih manjina, da li se uklapaju u igranje kola, ali što se mene tiče dobro došli su svi da učestvuju na ovim konkursima, pa možda jedni druge da naučimo da igramo različite narodne igre. 
Ja sam dosta dobra u tom kolu, tako da obratili ste se pravoj osobi koja kako-tako voli da ustane i da zaigra povremeno kolo, iako me viđaju i na „Egzitu“. Znači, ja sam taman na pravom mestu da spojim i „Egzit“ i „Guču“, jer imamo oba. 
Kažem, ne brinite ništa, nisu tu ništa favorizovani Beograd i Novi Sad, Naprotiv, isključeni su iz ovog važnog konkursa. Hoću da kažem, evo da dam ideju svima da razmisle o tome i da se od 1. avgusta jave na konkurs predstavnice kulture Srbije i time ćemo mnogo pomoći razvoj manjih gradova i opština. Znači, opet Beograd i Novi Sad ne mogu da konkurišu i u okviru toga ćemo pomoći jednoj lokalnoj opštini ili gradu u Srbiji da dobije svoje pravo mesto na kulturnoj mapi Republike Srbije. Time ćemo pomoći privredni i turistički razvoj. 
Evo, toliko od mene za sada, da ne bih suviše dužila, jer imamo još nešto malo vremena, da stignu i ostali da postave pitanje. 
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima predsednica Vlade. 
ANA BRNABIĆ: Poštovani narodni poslaniče, samo da ne ostane da nismo adresirali ni malo vaše pitanje o poljoprivredi. Ministar Nedimović je na terenu, obilazi sela, tako da ću ga ja zamoliti da vam napismeno odgovori na sva vaša pitanja. 
41/2GD/MĆ

Znam za problem sa mlekom i ja sam tu, gledam sa ministrom. Ako bude potrebno da primim mlekare, svakako tu sam. Hvala. 
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima ministarka Darija Kisić Tepavčević. 
DARIJA KISIĆ TEPAVČEVIĆ: Gospodine Markoviću, mislim da nisam ni ja prava adresa za postavljeno pitanje. Način procesuiranja i mogućnosti procesuiranja maloletnih lica koje počine krivična dela, tu ministarka pravde nam može pomoći. 
Ono što je u nadležnosti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja jesu zavodi za vaspitanje dece i omladine i oni funkcionišu po principu zbrinjavanja, smeštaja, edukacije i profesionalnog osposobljavanja maloletnih lica koja su u sukobu sa zakonom, kojima su izrečene vaspitne mere i koja imaju poremećaj ponašanja. 
Ovaj smeštaj u vaspitnu ustanovu može da traje od šest meseci do dve godine i mi imamo jako dobra iskustva u radu ovih zavoda. 
Kada je u pitanju Zavod za smeštaj dece i omladine u Beogradu, početkom ove godine on je najvećim delom i renoviran. Značajna finansijska sredstva smo uložili. 
Moram da pohvalim i ove mlade ljude koji se trenutno nalaze u ovom zavodu, da su svi stariji korisnici ovog zavoda stariji od 16 godina vakcinisani tokom prošle nedelje. Dobili su i drugu dozu vakcine i pokazali su se, bez obzira što imaju čak i kao maloletna lica određene prekršajne mere, da izrastaju u jedne mlade, odgovorne osobe, tako da ova mesta su se pokazala kao zaista dobra prilika, gde se njima daje šansa za zdravo odrastanje. 
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem. 
Gospodine Markoviću, izvolite. 
DRAGAN D. MARKOVIĆ PALMA: Poštovana ministarko Majo, mi se nismo razumeli. Ja poštujem i „Egzit“ i „Guču“, ali samo da znate da kada nam dođu strane delegacije mi nemamo koreografiju brejkdens, nego „Igrale se delije na sred zemlje Srbije“. Razumete? I, ne trebaju pare za to, već samo da ih neko uvaži, da se napravi neki kalendar takmičenja i da kažu – evo, prvo ste vi imali takmičenje u vašem okrugu, pet najboljih folklornih društava, takmičiće se u Beogradu itd. 
Znate šta? Na selu uveče u 22.00, kada se smrkne, u 21.00 staje život do ujutru, dok ne svane. Ja sam napravio 42 doma kulture i imam 40 kulturno-umetničkih društava. Ima i u drugim gradovima, ne samo u Jagodini. Mi treba da uvažimo te momke, devojke, da se pojave na nekoj televiziji da se takmiče itd. 
Kada sam rekao za mađarsku koreografiju i koreografiju Bošnjaka itd, da ne bude da se mi tu sada nešto šalimo, ozbiljno mislio. Dakle, da poštujemo sve, ali i ono što se zove srpsko kolo, srpski opanak, srpsku narodnu nošnju i da mlade ljude preusmerimo. Ako smo stvorili uslove da se nešto radi, zašto da ih ne promovišemo, da kažemo – evo, vi idete tri puta nedeljno na probu itd? To je vezano za to. 
Imam još jedno pitanje, odnosno predlog za ministarku pravde i premijerku. Da li vi vidite pretnju jedne političke ludačke organizacije, koja se zove Sloboda i pravda, da će da padne krv na ulice Beograda, da će oni da seku glave? To je izrekla ona Marinika Tepić. 
Da će da odrubi glavu je termin Dragana Đilasa koji je pretio svojoj supruzi kada je upao u stan gde je ona živela sa decom, majkom i ocem. Znate šta, postoji krivično delo koje se zove podstrekivanje u pravu. Sada treba da ćutimo? Svakog dana oni neka govore, da počnemo da se ubijamo zbog laži i politike koja samo šteti građanima Srbije, a ništa ne doprinosi. 

42/1TĐ/VZ18.20 – 18.30

Ko je prvi rekao da srpski parlament i Srbi treba da kažu da je bio genocid u Srebrenici? Upravo ta politička grupacija, onaj koji je primao pare, Vuk Jeremić, sa nekih adresa bez otpremnice, bez profakture, bez fakture. Vi to znate, pravnik ste i predsednica Vlade i ostali ministri. Kako može neko da ti prebaci tolike pare i ništa? Šta si ti odradio za njega? 
Mi ne smemo da dozvolimo, neka taj ima imunitet, ako poziva na krvoproliće, da seku glave i da ćutimo, da kažemo to je u žaru političke borbe, jer šta će da nam kaže EU. Koja bre EU? Zapamtite, mi nećemo da dočekamo da uđemo u EU zato što izmišljaju svakoga dana nešto, da Srbija nije odradila, ono obećanje koje je dala nije ispoštovala. Sve je to laž. Sve što je Srbija trebala da uradi prema EU, mi smo uradili - doneli evropske zakone, isporučili su oni pre nas sve one koji su bili optuženi na listi Haškog tribunala. Šta to više treba da odradimo? 
Mogu slobodno da kažem da se u politici javio politički terorizam u Srbiji. Nije to samo ratni terorizam, nego politički terorizam mora da se kazni, a ne hajde pustite ih, oni lupaju. Tako puštamo isto muževe koji prete ženama i u poslednjih 20 dana četiri žene su ubijene od strane muževa i deca. Imamo isto jednog muža koji je tukao tasta i ženu. Ko je? Dragan Đilas. Iva Đilas je to potpisala, nije to napisao ministar Lončar, Dragan Marković Palma ili Života Starčević, i dala prijavu i po službenoj dužnosti mora da se procesuira neko ko vrši nasilje u porodici.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Reč ima ministarka Popović.
MAJA POPOVIĆ: Mogu da vam potvrdim da će biti procesuirani svi oni koji vrše krivična dela, za sva ona dela za koja se gone po službenoj dužnosti. Tačno ste rekli da postoji podstrekavanje na krivično delo. Takođe je i ono kažnjivo po zakonu i u tom smislu tužilaštvo će odraditi svoj posao. U to budite sigurni i neće biti krvoprolića i ova država će zaustaviti svaki takav trend i u ponašanju, a na kraju krajeva biće sankcionisani na određeni način i ljudi koji stupaju sa tim rečnikom, u smislu naknade materijalne štete i nematerijalne štete koju trpe svi oni zbog njihovih takvih istupanja, zbog laži koje izgovaraju, zbog neistina koje izgovaraju. Na kraju krajeva, širenjem tih lažnih vesti stvara se panika, u određenim slučajevima je ugrožena sigurnost određenim ljudima. Mi smo već više puta govorili na temu Marinike Tepić. Budite sigurni da će tužilaštvo odraditi na adekvatan način svoj posao. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima predsednica Vlade.
ANA BRNABIĆ: Hvala.
Ja ću samo kratko. Svašta smo do sada već čuli i svašta doživeli. U poslednjih nedelju dana su nešto malo više osioni u tim pretnjama da će padati glave, da će da nas hapse, da će da nas zabranjuju. Pre toga je bilo od strane novinara koji govore da su ugledni, objektivni, profesionalni da će da nas stavljaju u logore. Svašta čujete. 
Šta ćete kada ljudi nemaju ni jednu drugu ideju, kada nemaju nikakav plan, nikakav program, kada nemaju šta da ponude građanima, osim pretnji, uvreda, ali najbrutalnijih uvreda i na račun nas političara, bilo da su muškarci ili žene? U tome su rodno ravnopravni. Isto nas vređaju. Nekada žene u stvari malo više i malo gore, ali takva je politika i Dragana Đilasa, Marinike Tepić, Vuka Jeremića, svih njihovih.
Vi na to morate da odgovorite radom, upravo onako kao što mi to radimo poslednjih 7-8 godina, samo radom, i radom, i radom, i rezultatima. Oni mogu da nastave da prete. Ovo je slobodna država. U jednom trenutku ja mislim da će nadležni organi morati da reaguju. Ja u to ne mogu da se mešam, ne mogu više ni da ih pozivam, kako god 
42/2TĐ/VZ

oni misle da treba, a valjda na kraju ako krenu da nas ubijaju, valjda će onda da reaguju, ali i tada će ostati još mnogo ljudi koji će se boriti i koji će u tom trenutku verovati u to da Srbija ponovo može da bude pobednička, kao što je danas, i ne samo u sportu, nego i u ekonomiji, kulturi i u nekim političkim obračunima, da je Srbija ponovo pobednik.
Oni će sigurno izgubiti, pa i ako krenu da nas fizički likvidiraju. Ima tu ljudi koji će raditi dalje, a oni samo nek prete, nek mrze. To pokazuje njihovu jačinu i to kakvi su, tako da se mi bavimo nekim stvarima koje su važne za građane. Njima na čast sve što pričaju i sve na šta pozivaju i sve uvrede na naše račune, račune naših porodica, mi radimo dalje. To im je najveća kazna. 
Nažalost, svaki naš rezultat, svaki rezultat Srbije je njima kao da ste im opalili šamar. Šta god da kažu, motivacija je još veća. Hvala vam. 
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala. 
Reč ima ministarka Gojković. 
MAJA GOJKOVIĆ: Hvala vam puno. 
Nadovezaću se na prethodno pitanje ili vašu konstataciju. Nisam se uopšte šalila ni oko kola, ni oko drugog narodnog stvaralaštva, ni što se tiče srpskog naroda, ni nacionalnih manjina. Mogu da konstatujem da su veoma aktivni bili svi na konkursima, pogotovo nacionalni saveti, naročito u oblasti kulture. Našli smo zajednički jezik uz pomoć komisije i pomogli mnoge dobre projekte koji čuvaju onu našu tradiciju, bez obzira kom narodu pripadamo. 
Što se tiče malih sredina i našeg pokušaja da sadržimo mlade ljude u seoskim sredinama, u malim opštinama, hoću da navedem jedan odličan primer, a to je mesto Ćićevac, opština Ćićevac koja pokriva 33 sela. Zato sam na početku mog mandata odmah podržala završetak izgradnje jednog prelepog kulturnog centra u tako maloj sredini, jer kada su mi rekli 33 sela, zamislite koliko je to porodica i ljudi koji dolaze jesen i zimu upravo u taj kulturni centar da se ne bi zatvorili uveče u svoje kuće. Oni imaju biblioteku. Oni imaju pozorište, bioskop. To se sve sada završava i nadam se da će nas sve zajedno pozvati uskoro na otvaranje. To je jedan dobar primer kako razvijati manje sredine, a ne samo naše velike gradove. 
Želim da vam kažem da, na primer, Jagodinu, kako sada trenutno pomažemo, to je sigurno završetak radova na Muzeju marginalne i naivne umetnosti. To je muzej koji čuva jedno blago koje je više cenjeno u inostranstvu, na primer u Francuskoj, nego kod nas i nama je cilj da sa marginalnom i naivnom umetnošću upravo izađemo pred francusku publiku u Kulturnom centru u Parizu. Nadam se da ćemo zajednički otvoriti taj novi deo Muzeja marginalne i naivne umetnosti kada se radovi završe i ja da završim. 
Na otvaranju Interparlamentarne unije, pre dve godine, 2019. godine, na moju inicijativu ansambl „Una Saga Serbika“ je predstavila srpsko kolo, a publika su bili poslanici, političari i predsednici parlamenata iz bezmalo 150 zemalja sveta. Zar ima bolje promocije za kolo i za Srbiju? Hvala. 

43/1AL/MP18.30 – 18.40

PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Gospodine Markoviću, dva minuta.
DRAGAN MARKOVIĆ PALMA: Poštovana Majo, vi i ja se dugo znamo, ja sam se radovao kada ste vi dobili tu funkciju. 
Moja diskusija nije bila usmerena prema vama, kao primedba, nego kao predlog šta bi još novo mogli da uradite, a da stimulišemo te mlade ljude koji su u tim folklornim sekcijama, kulturnim itd. 
Tako da na kraju smo se razumeli i vi i ja i pozvaću vas da dođete na žurku, prvi put kada je budem organizovao, a predsednik žirija da bude predsednica Vlade da proceni ko bolje igra - vi li ja. Dali se slažete? Znam da ste veseljak. Mi bez muzike ne možemo da funkcionišemo.
Poštovani ministri i poštovana predsednice Vlade, ja sam čovek koji živu u unutrašnjosti i mogu da vam kažem da ljudi nisu prezadovoljni, ali su zadovoljni onim što se radi. 
Još jednom da vas vratim na ovu poljoprivredu. Molim vas da samo se obratite poljoprivrednim proizvođačima i da kažete ko određuje cenu žita, zašto je cena mleka šest godina ista, a da stočna hrana je poskupela nekoliko puta? Kako to da od litra mleka kada se preradi 400 puta se više zaradi nego što taj gospodin poljoprivredni proizvođač se bori da proizvede svaki litar mleka na selu i da na taj način mi direktno sačuvamo i selo i poljoprivredne proizvođače i tako dalje.
Vi znate da u Evropskoj uniji postoje kvote za proizvodnju, ne samo poljoprivrednih proizvoda. Na primer, mi smo došli bili do potpisivanja ugovora sa fabrikom koja se zove „Inalpi“, a proizvodi mleko u prahu iz Italije, jer su oni njima ukinuli, ne znam od koliko hiljada krava su imali, prepolovili im, jer je to dogovor u Evropskoj uniji svako ko koliko može da proizvodi.
Znam vrlo dobro koliko je teško živeti na selu, koliko je teško čekati jednom godišnje da dođeš do para ako si posejao žito, kukuruz ili već nešto drugo, ali isto tako mora stalno da se govori i šta su to sve naši poljoprivredni proizvođači dobili kao subvenciju i da slobodno možemo da kažemo da se poredimo sa nekim jakim zemljama Evropske unije. Zahvaljujem.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima Zoltan Pek.
ZOLTAN PEK: Hvala.
Poštovana predsednice Vlade, poštovani članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, postavio bih pitanje za ministra zaštite životne sredine. Zagađenje vode utiče na život i na zdravlje ljudi i usudio bih se da kažem da svako zagađenje reka ili voda se kao bumerang vraća ljudima.
Glavni izvor zagađenja reka i ostalih vodnih resursa u Srbiji su industrijska postrojenja, komunalne otpadne vode iz naselja i poljoprivreda, znači, korišćenje i upotreba veštačkih đubriva i pesticida. 
Jedna od najzagađenijih voda u Srbiji je nažalost Kanal Dunav-Tisa-Dunav u Vojvodini, posebno deo ovog kanala koji se zove Veliki bački kanal je najzagađeniji. Veliki bački kanal teče centralnim delom Bačke i predstavlja jedan deo hidrosistema DTD kanala i povezuje reku Tisu sa rekom Dunav kod Bezdana i kod Bečeja.
Zbog prevelikog zagađenja koji je u većoj meri počelo šezdesetih godina prošlog veka zovu ga i otvoreni kolektor za otpadne vode sa okolnih farmi svinja iz prehrambene industrije i samih naselja poput Crvenke, Kule i Vrbasa.


43/2AL/MP

Zagađujuće materije iz ovog Velikog bačkog kanala prenose se u Tisu, a naučno je nažalost dokazano da azot i fosfor iz njegove vode preko Dunava iskazan je i Crnom moru. Ipak u Srbiji prevagnu odnosi Borske reke. Ona je jedna od najzagađenijih reka u Srbiji i nažalost u Evropi. Mnogi je prozivaju i nazivaju mrtvom rekom. Kao što sam rekao, glavni uzroci zagađenja naših reka su komunalne i industrijske otpadne vode. Komunalne vode, otpadne vode su iz domaćinstava i dospevaju preko kanalizacije u naše reke, a industrijske otpadne vode nažalost direktno iz fabrika.
Svaka zagađenost reke utiče na njen hemijski režim i menja ga. Znači, nanose se dugoročne posledice ekosistema naših voda, naših reka. Nažalost, svedoci smo da dolazi do nekih izumiranja ribljih vrsta kao što je kečiga, koja voli čistu vodu. 
Takođe, zagađenje reka za posledicu ima i zagađenje podvodnih voda jer ovi sistemi su direktno povezani. Podzemne vode učestvuju u hranjenju reka od 30 do 40%. Oni su jako sporo obnovljivi resursi i te su posledice njihovog zagađenja dugoročne.
U Srbiji u sektoru industrije mali procenat fabrika ima prečišćavanje vode. Situacija je kod malih fabrika da nažalost one nemaju dovoljno sredstava, a kod velikih fabrika je došlo do povećanja ili poboljšanja pošto imaju para da ulože u izgradnju prečistača vode.
Dolazim iz Sente, grada pored reke Tisa pa  mogu da kažem da vi već više od 30 godina imamo prečistač otpadnih komunalnih voda i svaka nam fabrika koja je locirana pored reke ima svoje prečistače. Krajem prošle godine ratifikovan je Sporazum sa Razvojnom bankom Saveta Evrope kojim su odobrena sredstva za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Moje pitanje je kako stojimo sa ovim programom i koliko prečistača će se izgraditi u narednih godinu, dve, tri? Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima ministarka Vujović.
IRENA VUJOVIĆ: Poštovani predsedavajući, poštovani narodni poslanici, pre svega hvala vam na ovom pitanju pošto je ovo pitanje izuzetno važno za ministarstvo na čijem sam čelu. Naravno da je kompleksna tema kada govorimo o zagađenosti reka, ali se trudimo da se borimo sa tim na više frontova, da se tako izrazim. Pre svega jedan od najvećih projekata, kapitalnih projekata i jesu projekti za prečišćavanje, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. 
Ono na čemu se intenzivno radi prethodnih meseci jeste pre svega procena kanalizacione mreže u jedinicama lokalne samouprave koje su kandidati da dobiju jedno postrojenje koje će biti i po najvišim evropskim standardima. Sredstva iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope su obezbeđena u visini od 200 miliona evra i planirano je 26 prečistača.
Ono što je svako jedno od glavnih pitanja jeste prateća kanalizaciona mreža jer vi ste pomenuli i vaš prečistač u Senti koji radi već 30 godina, ali u Senti je pokrivenost kanalizacione mreže 90%. To je ono što je jedan od glavnih preduslova da prečistač radi u punom kapacitetu, ali svakako da mi upravo prethodnih meseci zajedno sa Kancelarijom za javna ulaganja sagledavamo stanje na terenu i spremnost jedinica lokalne samouprave. Ono što je važno je da će u mnogim opštinama raditi i izgradnja postrojenja plus izgradnja prateće infrastrukture, odnosno kanalizacione mreže. To je ono što mora da bude urađeno baš onako kako treba i po procentu koji se zahteva od nas, a to je svakako preko 70% pokrivenost mreže u jedinici lokalne samouprave i svi idemo ka tome i težimo.
44/1MJ/IR18.40 – 18.50

Mi smo svakako sve te jedinice lokalne samouprave baš spram spremnosti i podelili u nekoliko faza i mogu sada da vam kažem da ću u prvoj fazi biti i Bačka Palanka, Priboj, Apatin, Nova Varoš, Bač, Boljevac, a zatim i ostale opštine i Petrovac na Mlavi, Ruma, Ražanj, Knjaževac, Raška, odnosno Kopaonik. Sve su to kandidati za opštine, za prečistače, ali pre toga, moramo dobro sagledati svu dokumentaciju i krećemo vrlo brzo sa izradom i tenderske dokumentacije. 
Ja se nadam da ćemo u prvim opštinama i početi ova postrojenja do kraja ove godine. Svakako da će to značajno poboljšati kvalitet života građana i da će očistiti reke, a u međuvremenu, pošto govorimo o zagađenosti reka, ja mogu da kažem da inspekcija Ministarstva životne sredine je stalno na terenu. Izlazimo po prijavi građana. Imamo izveštaje o tome i koliko smo neodgovornih pojedinaca i kaznili i koliko je napisano i krivičnih prijava i privrednih prestupa. To je ono što moramo da radimo. Ja svakako i nisam srećna kada se ljudi kažnjavaju, ali to je jedini način da podignemo svest o tome koliki je značaj upravo da očuvamo životnu sredinu. 
Ono što je takođe važno kada govorimo o zaštiti voda, jeste da radimo zajedno sa inspekcijom vodnom, koja se nalazi u Ministarstvu poljoprivrede, da smo svi zajedno na terenu, ali isto tako u Ministarstvu za zaštite životne sredine u prethodnim danima se upravo i okončao konkurs za uklanjanje divljih deponija i nadam se da su jedinice lokalne samouprave upravo i te manje deponije kandidovale koje se nalaze na obalama reka kako bi upravo taj otpad za koji postoji velika mogućnost da prosto i završi u rekama kako bi otklonili. 
Ono što uvek apelujem jesu inspekcije jedinica lokalne samouprave da što budu više na terenu i moram da kažem da ministarstvo takođe odvaja značajna sredstva za barijere na rekama kako bi ambalažni otpad svakako mogao da se lakše prikupi u ovom trenutku se kreće, odnosno završava se i nabavka za lančanice na reci i lim, dakle, u toj opštini Priboj i Prijepolje i Nova Varoš, a svakako da ćemo i nastaviti istim tempom i da će i druge jedinice lokalne samouprave imati mogućnost da konkurišu na ovakvim i sličnim projektima. Hvala vam.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Gospodine Pek, izvolite.
ZOLTAN PEK: Hvala vam na odgovoru.
Moje pitanje drugo je u vezi teme uništavanja prirodnih plavnih šuma, zarad drvne industrije. Plavne šume su one šume koje se nalaze na plavnom području pored reka i u Evropi je ostalo jako malih ovih šuma. Čak 90% njihove celokupne površine je nestalo, a ono što je preostalo često je u kritičnom stanju.
Smatra se da su plavne šume najugroženiji prirodni eko sistemi u Evropi, stoga se u Evropskoj direktivi u staništima označen kao prioritetan tip šumskog staništa.
U izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu iz 2019. godine se navodi da neke evropske reke, među kojima je nažalost i naša Tisa su izgubile skoro 100% nekadašnjeg plavnog područja. Reka Tisa sa pojasom plavnih šuma i sa odbrambenim branama čini ekološki koridor međunarodnog značaja. U Evropi ove plavne šume na mnogim mestima su zamenjene sa plantažama drveća koje se koriste za drvno prerađivačku industriju. Tu su hibridne topole.
Na ovaj način nestaju celi eko sistemi. Retko koja reka u Srbiji je toliko izmenjena kao Tisa, ljudi su oteli plavnu zonu i pretvorili u oranice i u plantaže hibridnih topola. Neke retke vrste ptica su nestale zbog toga, kao što je orao beloperan, crna roda, šumska sova. Oni ne mogu da prave gnezda na topoli, jer nema razgranato 

44/2MJ/IR

granje, kao ove stare vrste drveća. Pčelari isto mogu da nam potvrde da je nekada cvetni prah vrba je bio prva paša pčelama i na vrbi je jačalo pčelarsko društvo pre odlaska na bagrem.
Topolaštvo u Srbiji je počelo intenzivno da se razvija sredinom prošlog veka, zbog potrebe industrije. U Vojvodini hibridne plantaže činile su 40% od šuma. Na području Vojvodine značajan deo plavne šume od prirodnih topola, vrba, hrasta, lužnjaka su u velikoj meri zamenjeni sa hibridnim topolama. Prema podacima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, prirodne šume vrba i topola pokrivaju samo 7% područja ovog koridora oko reke Tise, dok šuma hrasta, lužnjaka čini samo 0,14%. 
Pitanje moje je – ko vodi brigu o održavanju i čuvanju ovih plavnih šuma? Da li Srbija ima neki plan za očuvanje ovog međunarodnog ekološkog koridora?
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala.
Reč ima ministarka Vujović.
IRENA VUJOVIĆ: Hvala, takođe je isto izuzetno važno pitanje.
Mislim da govorite svakako o stvarima koje su se dogodile 2007. i 2008. godine, kada su „Vojvodinašume“ ušle u proces seratifikata o održivom gazdovanju šumama. Dakle, Zavod za zaštitu prirode je tada bio jedinstven i u dogovoru sa resornim ministarstvom se sprovela seratifikacija, a svakako se napravio i ugovor o poslovnoj i tehničkoj saradnji. Dakle, jedna provera stanja za program konverzija plantaža u šume, kako bi se izvršila kompenzacija. 
Ono što je važno je da mi imamo dva programa kompenzacije i svakako prvi je donet za period od 2010. do 2019. godine i on je u potpunosti implementiran, a drugi program je trenutno na snazi, 2020. do 2029. godina i svakako da su oni svi u konsultaciji sa Zavodom za zaštitu prirode, ali u ovom slučaju je to Pokrajinski zavod za zaštitu prirode. Ranije je bio jedinstven, a sada imamo i Pokrajinski.
Svakako da su šume sastavni deo prirode, ali u ovom slučaju bih takođe volela da razgovaramo, odnosno da je ovde i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, pošto su „Srbijašume“ i „Vojvodinašume“ direktno u njegovom resoru i Uprava za šuma, a i resorni sekretarijat u AP Vojvodini.
Ono što je važno, a svakako da se slažem sa vama i da sam i ja to odmah prepoznala i tim koji se nalazi u Ministarstvu, naravno slab procenat pošumljenosti, naročito na teritoriji AP Vojvodine. Stoga je ministarstvo odmah početkom godine raspisalo konkurs za pošumljavanje i dodelu sredstava. Mogu da vam kažem da se u tom konkursu obratilo puno jedinica lokalne samouprave, ali 38 jedinica su ispunile sve uslove i kroz tu akciju za koju je ostavljeno 100 miliona dinara će biti zasađeno 164.000 autohtonih vrsta.
Uslov konkursa je bio da završimo do kraja godine to pošumljavanje sa tog konkursa i nadam se da ćemo u oktobru i novembru moći da obiđemo tu sadnju svi zajedno i da ćemo podržati jedinice lokalne samouprave i naravno da ćemo se truditi da opet takve konkurse sprovedemo. Izuzetno znači što je u ministarstvu formirano odeljenje za saradnju sa jedinicama lokalne samouprave. Mogu da kažem da na sve konkurse imamo i veliki broj projekata i opština koje se javljaju i nadam se da ćemo svi zajedno uspešno realizovati sve te projekte. Naravno da ministarstvo to prati, ali svakako pošto je sezona za sadnju oktobar, novembar, dakle, do kraja godine, to je bio uslov i tada ćemo da kažemo da smo 164.000 sadnica posadili i nastavićemo naravno tako. Hvala.


45/1BM/MJ18.50 – 19.00

PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Gospodine Pek, dva minuta.
ZOLTAN PEK: Hvala vam na odgovorima.
Možemo da zaključimo da imamo zadatak da očuvamo naše šume, reke i vode za nas, za našu decu i za našu unučad. 
Srbija kao zemlja nije baš bogata sa vodnim resursima posebno ako uporedimo sa zemljama u okruženju zato moramo da vodimo brigu o vodama, naročito o vodi za piće i o vodi koju koristimo za život. Nažalost, to je samo 20% od vode koju koristimo je kvalitetna voda koju koristimo za piće, za pravljenje hrane i ostalo. Ostalih 80% koristimo nažalost za zalivanje bašti, za pranje kola i ne znam, mogu još navesti puno toga. Znači, moramo još puno štošta da naučimo kako da koristimo ovu kvalitetnu vodu i ja se nadam da ćemo sve više i više šuma posaditi, to je naš cilj za našu decu i našu unučad. Hvala.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem.
Sledeći prijavljeni je Hadži Milorad Stošić.
Samo povedite računa o tome da nam je ostalo još manje od 10 minuta, tako da odberite pitanje u skladu sa predviđenim vremenom.
Izvolite.
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Zahvaljujem, predsedavajući.
Neću biti ništa duži nego prethodne moje kolege.
Poštovani predsedavajući, uvažena predsednice Vlade sa saradnicima, dame i gospodo narodni poslanici, poštovani građani Srbije, imam poslaničko pitanje za ministra za brigu o selu, gospodina Milana Krkobabića. 
Poštovani gospodine ministre, Narodna skupština Republike Srbije u prethodnom zasedanju je razmatrala više predloga zakona za šire slojeve našeg građanstva. Jedan od tih predloga zakona je bio Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti.
Poslanička grupa PUPS „Tri P“ je podržala izmene i dopune ovog zakona u celini. 
Ono što je još važnije, a želim da istaknem, a to je da vi kao ministar za brigu o selu u svojim nastupima stalno ističite i govorite - potrebni su nam stambeni objekti za mlade bračne parove i na selu ako hoćemo da ono oživi, a pre svega kako bi na jedan adekvatan način podigli bezbednost države, a pre svega u pograničnim delovima Srbije.
Ovo govorim upravo u kontekstu bezbednosti države, jer stanovnici upravo tih pograničnih područja su velika garancija bezbednosti države. Naveo bih primer oblasti Poljanica koja se prostire između Vranja i Leskovca, koja je svojevremeno imala više stanovnika nego grad Vranje, a sada ima samo nekoliko hiljada. Upravo se ta oblast prostire uz Kosovsko Metohijske opštine, Kamenicu, Novo Brdo. Takođe, ceo pogranični prostor opštine Kuršumlija je ispražnjen i pitanje moje će ići u tom pravcu. 
Gospodine ministre imam saznanje da je danas na sednici Vlade usvojena Uredba o utvrđivanju programa dodele besplatnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji cele Srbije. Moje pitanje – može li država Srbija i šta treba da preduzme kako bi se kroz ostanak ili povratak mladih u tim područjima obezbedila veća bezbednost države i neke pojedinosti od danas donetoj Uredbi. To je moje prvo pitanje. Izvolite.

45/2BM/MJ 

PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem gospodine Stošiću.
Videćemo da li će biti prostora za naredno pitanje ili je to to. Imamo pet minuta do kraja. 
Ministar Krkobabić ima reč.
MILAN KRKOBABIĆ. Gospodine predsedavajući, gospođo Brnabić, uvaženi narodni poslanici, gospodine Stošiću vaše pitanje je direktno i konkretno manje je deskriptivno i zaslužuje i konkretan odgovor. 
Zaista, danas je Vlada Srbije donela uredbu kojom se definiše program za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. To je kapitalna stvar. U ponedeljak, biću krajne konkretan, ide konkurs na Vidovdan, ne da bismo bili patetični nego da bismo bili konkretni da damo neku vrstu simbolike. 
Želimo lagano, ali sigurno da onaj pravac jug-sever ostane, ali da mu promenimo smer. Želimo da u tim kućama nađu svoj krov nad glavom neki mladi ljudi koji se bave poljoprivredom i žive u zajedničkim domaćinstvima, ali i neki mladi ljudi i žene, koji žele da svoj podstanarski ili otežani životni problem u prigradskim ili gradskim naseljima zamene sopstvenom okućnicom.
To je, ja bih rekao, danas istorijski bitan datum. Srbija konačno kreće u odlučnu bitku da naselimo te kuće. To je prva stvar i to je ključna stvar. 
Ono što bih vam ja sada rekao, pošto nema mnogo vremena, poslanik Marković nije ovde, uskoro možemo da očekujemo i novi program koji će tretirati kulturne manifestacije, pre svega u seoskim sredinama. Pripremamo jednu manifestaciju koja će se zvati – susret sela.
Istovremeno ovde je pomenuto pitanje i kulture. Ja bih to sveo na jedan uži oblik, na oblik tzv. zavičajne kulture gde ćemo pokušati da negujemo taj zavičajni, kulturni identitet. To će biti poseban program koji će tretirati manifestacije, ali i nastojaćemo da objekte, zadružne objekte, domove zadružne ili objekte domova kulture vratimo njihovim namenama. 
To će biti konkretni programi koji će u narednom periodu Ministarstvo za brigu o selu preduzimati u skladu sa raspoloživim budžetom. Ovaj program podele sredstava za otkup napuštenih ili praznih kuća u Srbiji treba da podržimo svi. 
Ovo je jedan moj apel za poslanike, za članove Vlade, za sve političke partije bile one u opoziciji ili bile na vlasti, ovo je naš zajednički patriotski čin. Moramo ga shvatiti ozbiljno. To je misija koja će da traje, a nadam se na Vidovdan, u ponedeljak, da će to biti pravi početak.
Mislim da je vreme isteklo. Zahvaljujem vam.
PREDSEDAVAJUĆI: Zahvaljujem ministru.
Gospodine Stošiću, imamo još tačno dva minuta. Hoćete da iskoristite pravo na komentar?
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Mogućnost da dajete drugima po šest minuta od tri, onda realno je da i ja dobijem neko vreme.
Hvala vam gospodine ministre.
Moje drugo pitanje tiče se Kosova i Metohije…
PREDSEDAVAJUĆI: Nemamo vremena za nova pitanja, samo za komentar ako želite.
HADžI MILORAD STOŠIĆ: Mi smo svojevremeno imali isti slučaj pražnjenja sela u gradovima i selima na KiM. Desilo nam se to što nam se desilo, što ukazuje da se nešto tako može desiti i u drugim područjima, pre svega u tim pograničnim područjima.

45/3BM/MJ 

Mi smo juče, odnosno prekjuče imali posebnu sednicu na kojoj je predsednik države podneo dva izveštaja, pre svega izveštaj o pregovorima sa privremenim institucijama, ali je bilo i izveštaja o radu Kancelarije za KiM. Izneo je detaljne probleme oko pregovora, ali je izneo i detaljna ulaganja koja smo obavili preko Kancelarije za KiM. 
Interesuje me da li su planirana sredstva za KiM kroz programe Ministarstva za brigu o selu?
PREDSEDAVAJUĆI: Reč ima Milan Krkobabić.
MILAN KRKOBABIĆ: Mislim uvaženi narodni poslanici da ljudi sa Kosova i Metohije zaslužuju malo pažnje i bar dva tri minuta, toliko im dugujemo. Da li se slažemo oko toga?
Gospodine Stošiću, program koji podrazumeva razvoj zadrugarstva uzeće u obzir i nekoliko zadruga sa Kosova i Metohije i očekujem da ćemo uspeti u saradnji sa Kancelarijom za Kosovo i Metohiju da ih realizujemo.
Istovremeno, evo jedno moje obećanje ovde. Postoji mesto koje se zove Kosovska Kamenica, nalazi se u Kosovskom pomoravlju, oko njega gravitira oko dvadesetak sela. Tu ćemo obnoviti dom kulture. Evo pozivam sve prisutne, naravno, ako stvorimo uslove da tamo možemo da odemo, a ovo će biti način da te uslove polako stvaramo. Hvala vam.
PREDSEDAVAJUĆI: Hvala i vama.
Dame i gospodo pošto je sada 19,00 časova završavamo rad u delu sednici koji se odnosi na poslanička pitanja.
Zahvaljujem svima na učešću. Hvala predsednici Vlade, članovima Vlade, hvala narodnim poslanicima.
Nastavljamo sa radom u utorak u 10,00 časova.

(Sednica je prekinuta u 19,00 časova.)

Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja