Četvrtak, 22. jun 2017.

18. sednica Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim – najnerazvijenijim područjima Republike Srbije

Na 18. sednici, održanoj 22. juna, članovi Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim - najnerazvijenijim područjima Republike Srbije razgovarali su o organskom stočarstvu, kao šansi za najnerazvijenija područja Srbije.


Sa članovima Pododbora, o ovoj temi, mišljenja su razmenili državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Velimir Stanojević, prof. Cvijan Mekić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu i Goran Mitić, direktor Centra za zelenu ekonomiju.

Predsednik Pododbora Milija Miletić istakao je da velike teritorije na prostoru jugoistočne Srbije omogućavaju razvoj organskog stočarstva. On je naglasio da za ovu oblast postoji zakonska regulativa, kao i da su mogućnosti u brdsko-planinskim područjima za organsku proizvodnju velike, s obzirom da su ona ekološki očuvana, kao i da omogućavaju uzgoj autohtonih rasa. On je ocenio da je, uz podsticaje Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i lokalnih samouprava, od organske proizvodnje moguće ostvariti prihode veće i do 30 odsto u odnosu na konvencionalnu proizvodnju.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Velimir Stanojević naveo je da je organska proizvodnja kod nas još u povoju. Podaci iz 2016. godine pokazuju da je 126 gazdinstava tražilo podsticajna sredstva za ovaj vid proizvodnje, a do polovine 2017. godine samo 90. U organskom stočarstvu broj goveda se kreće od 3.300 do 3.500, ovaca, koza ima oko 7.000, a košnica do 3.500, naveo je Stanojević. On je ocenio da Ministarstvo podsticajima ohrabruje proizvođače za organsku proizvodnju, posebno one u brdsko-planinskim područjima, imajući u vidu da ovi prostori nisu zagađeni, te se tako za ovaj vid proizvodnje izdvaja i 30 odsto više sredstava nego za konvencionalnu proizvodnju. On je dodao i da pojedinačni proizvođači sami u ovom procesu ne mogu da opstanu, već je potrebno njihovo udruživanje u granska i strukovna udruženja, što im olakšava promovisanje i plasman regionalne proizvodnje.

Prof. Cvijan Mekić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu istakao je prednosti brdsko-planinskih područja, koja čine 65 odsto teritorije Srbije, a to su stanovnici, prirodni resursi i ekološka nezagađenost, kao i autohtone tehnologije uzgoja i prerade, koje su jedinstvene, kako kod nas, tako i u Evropi. Uz adekvatan način korišćenja zemljišta, bolju infrastrukturu i adekvatne ekonomske mere, mogao bi se stvoriti održivi sistem uzgoja goveda i ovaca. On je članovima Pododbora izneo predlog održivosti proizvodnje u govedarstvu i ovčarstvu, što bi uz eko-turizam oživelo sela u ovim područjima i smanjilo iseljavanje stanovništva sa tih prostora.

Direktor Centra za zelenu ekonomiju Goran Mitić predstavio je ideje za preobražaj poljoprivredne proizvodnje u Srbiji u organsku, kao i načine njenog finansiranja.

Nakon rasprave, članovi Pododbora jednoglasno su usvojili Zaključak kojim se poziva Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine da stavi akcenat na organsko stočarstvo i razvoj brdsko-planinskih područja, kao i da uđe u postupak promene Zakona o vraćanju utrina i pašnjaka selima na korišćenje.

Sednici je predsedavao Milija Miletić, predsednik Pododbora, a prisustvovali su i članovi Žarko Bogatinović i Dalibor Radičević, kao i narodni poslanik Goran Čabradi.


Video (1)

Četvrtak, 22. jun 2017. | 18. sednica Pododbora za praćenje stanja u poljoprivredi u marginalnim – najnerazvijenijim područjima Republike Srbije 22.06.2017.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5