Sednice odbora van sedišta Narodne skupštine

Subotica

Ponedeljak, 6. novembar 2017.

13. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova

Na sednici održanoj 6. novembra u Gradskoj kući u Subotici, članovi Odbora razmatrali su pitanja migracija, azila i osnovnih ljudskih prava.


6. novembar 2017. 13. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova

6. novembar 2017. 13. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova

Predsednik Odbora Meho Omerović na početku je naglasio da je Srbija, tranzitna zemlja koja ne predstavlja krajnju destinaciju migranata, čiji su cilj zemlje Zapadne Evrope. Kako je naveo, Vlada RS pristupa proaktivno i pokazuje spremnost da u skladu sa svojim mogućnostima, migrantima tokom boravka u Srbiji, pruži najadekvatniju zdravstvenu zaštitu, pomoć u hrani i lekovima, kao i privremeni smeštaj, ali i sve potrebne informacije u slučaju traženja azila. Takođe, Omerović je istakao da se aktivno radi na zaštiti državnih granica, sprečavanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima. Predsednik Odbora je dodao da trenutno u Srbiji boravi 3882 migranta, od kojih je 2771 smešten u tranzitno-prihvatnim centrima, dok je ostatak smešten u centrima za azil, kao i da je od tog broja 56,5 odsto lica izbeglih iz Avganistana, 16,5 odsto iz Iraka, 13 odsto iz Pakistana, 4,77 odsto iz Irana i 2,4 odsto iz Sirije, što implicira da se u najvećem broju radi o ekonomskim migrantima. Omerović je zaključio da država Srbija nema finansijskih kapaciteta da rešava problem migrantske krize i da je pomoć Evropske unije kroz program MADAD od izuzetnog značaja za Srbiju.

Gradonačelnik Subotice Bogdan Laban istakao je da je Subotica grad u kome živi 20 različitih nacionalnosti i konfesija i da je to grad u kome se u potpunosti poštuje zakonska regulativa i manjinska prava. Gradonačelnik je istakao da se Subotica još od 2012. godine suočava sa migrantskom krizom i u tom smislu, da je preduzela mere poput formiranja Saveta za migracije i Radne grupe za teritoriju Grada Subotice, koji u koordinaciji sa Vladom RS i nevladinim sektorom radi na rešavanju ovog pitanja i kao takva, predstavlja pouzdanog partnera. Takođe, otvoreno je i prihvatilište za decu Dom „Kolevka”, koje je prvo i jedino na „balkanskoj ruti”, kako je istakao Laban.

Predsednik Opštine Dimitrovgrad Vladica Dimitrov naglasio je da je Dimitrovgrad najistočnija tačka kroz koji je krajem 2015. i u 2016. godini prošlo čak 20 000 migranata. Trenutno u Dimitrovgradu boravi 81 migrant, a uglavnom se radi o porodicama sa decom. Dvanaestoro dece se priključilo deci u osnovnoj, dok je osmoro njih integrisano u srednje škole.

Predsednik Radne grupe za migracije u Subotici i narodni poslanik Milimir Vujadinović istakao je da je 1500 ljudi na dnevnom nivou prolazilo kroz Suboticu u jeku migrantske krize, a da trenutno u prihvatnom centru u Subotici boravi 96 ljudi.

Nenad Ivanišević istakao je da Srbija nije imala dilemu po pitanju humanosti u vođenju migrantske politike. Govoreći o bezbednosnoj situaciji, istakao je da su nadležni organi sprovodili detaljnu evidenciju lica koja uđu na teritoriju Srbije i naglasio da trenutno najmanji broj migranata boravi u Srbiji, za razliku od Turske u kojoj trenutno boravi 2 miliona i Nemačke u kojoj boravi 880 000 migranata.

Članovi Odbora istakli su da Srbija čini velike napore da migrantima omogući uslove za privremeni ili trajni boravak, uz poštovanje međunarodno zagarantovanih prava, ali i zabrinutost zbog neophodnosti edukacije o kulturi srpskog naroda i integracije u društvo. Takođe, interesovali su se za lokalne akcione planove i izrazili sumnju u neophodnost finansiranja plana integracije iz lokalnih izvora prihoda.

Sednici je predsedavao predsednik Odbora Meho Omerović, a prisustvovali su sledeći članovi i zamenici članova: Ljibuška Lakatoš, Milena Turk, Ljiljana Malušić, Olivera Ognjanović, Marjana Maraš, Marija Janjušević, Ružica Nikolić, Olena Papuga, Tomislav Žigmanov i narodna poslanica Desanka Repac, a pored članova prisustvovali su i predstavnici Policijske uprave, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, Crvenog krsta i Saveta za migracije Grada Subotice , kao i predstavnici nevladinih organizacija.

Sednica je organizovana u saradnji sa Misijom OEBS u Srbiji.


Video (1)

Ponedeljak, 6. novembar 2017. | 13. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova 06.11.2017.

Subotica: Foto galerija

Ostale sednice ovog odbora

Petak, 15. novembar 2019. 24. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Pančevo Ima fotografija Ima video snimaka
Četvrtak, 10. decembar 2015. 38. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Novi Sad Ima fotografija
Petak, 27. novembar 2015. 36. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Zrenjanin
Petak, 19. jun 2015. 33. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Dimitrovgrad
Četvrtak, 23. april 2015. 26. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Sjenica
Utorak, 18. novembar 2014. 15. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Vrnjacka Banja Ima fotografija Ima video snimaka
Ponedeljak, 20. septembar 2010. Dvadeset šesta sednica Odbora za ravnopravnost polova Žitište Ima fotografija
Ponedeljak, 28. septembar 2009. Trinaesta sednica Odbora za ravnopravnost polova Niš
Subota, 13. oktobar 2007. Peta sednica Odbora za međunacionalne odnose Kikinda Ima fotografija

Obratite se odboru Narodne skupštine

Popunite formular i pošaljite poruku

Ukoliko želite da se obratite nekom od odobra Narodne skupštine, popunite formular prikazan ispod sa neophodnim podacima i kliknite na dugme Pošalji.

**Od tri ponuđena kontakta (telefon, adresa i e-mail) obavezno je popuniti bar jedan.

Poruka može imati maksimalno 1000 karaktera.

Polja obeležena zvezdicom (*) su neophodna da biste poslali formular.

Sednice odbora van sedišta Narodne skupštine se organizuju i ova podstrana je izrađena uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC), u okviru projekta „Jačanje nadzorne uloge i javnosti u radu Narodne skupštine”.
Stavovi i sadržaj na ovoj podstrani ne predstavljaju nužno stanovište UNDP i SDC.