19. novembar 2018. Obraćanje narodne poslanice Elvire Kovač na 60. plenarnom sastanku KOSAK

19. novembar 2018. Obraćanje narodne poslanice Elvire Kovač na 60. plenarnom sastanku KOSAK

Utorak, 20. novembar 2018.

Održan 60. plenarni sastanak KOSAK

Delegacija Odbora za evropske integracije učestvovala je na 60. plenarnom sastanku Konferencije parlamentarnih odbora za evropske poslove država članica EU (KOSAK), koji je održan od 18. do 20. novembra 2018. godine, u Beču, u Austriji, u okviru parlamentarne dimenzije austrijskog predsedavanja Savetu Evropske unije.


Na sastanku su učestvovali predstavnici 28 zemalja članica EU, Evropskog parlamenta, Evropske komisije, Evropskog saveta, zemalja kandidata za članstvo u EU – Albanija, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Turska, kao i gosti koje je Austrija kao domaćin pozvala na sastanak – Andora, Island, Monako, Norveška, Švajcarska, Ukrajina i tzv. Kosovo* (bilo je predstavljeno sa fusnotom „Ovaj naziv ne utiče na stav o statusu i u skladu je sa Rezolucijom SBUN 1244 i mišljenjem MSP o kosovskoj deklaraciji nezavisnosti“ i bez državnih obeležja). U delegaciji Odbora za evropske integracije Narodne skupštine su Elvira Kovač, zamenica predsednika Odbora, Biljana Pantić Pilja, član Odbora i Vladimir Đurić, narodni poslanik.

Na 60. plenarnom sastanku KOSAK raspravljano je o predsedavanju Austrije Savetu Evropske unije, o pregovorima o izlasku Ujedinjenog kraljevstva iz Evropske unije, o klimatskim politikama i Energetskoj uniji i o transparentnijoj Evropskoj uniji koja je bliža svojim građanima u svetlu dolazećih izbora za Evropski parlament.

Prvog dana plenarnog zasedanja KOSAK, govoreno je o austrijskom predsedavanju, o pregovorima o izlasku UK iz EU, kao i o klimatskoj politici EU i projektu Energetska unija.

Sastanak su otvorili predsednici austrijskog Nacionalnog veća i Federalnog veća Volfgang Sobotka i Inge Poš Gruška, koji su podsetili na sve izazove sa kojima se Evropska unija suočava i koji zahtevaju sveobuhvatna rešenja na nivou Unije i jačanje uzdrmanog poverenja njenih građana. Zbog toga su razmena informacija i parlamentarni dijalog, u okviru KOSAK, važni za konstruktivnu saradnju zemalja članica i donošenje efektivnih odluka o bitnim pitanjima EU. Posebno je istaknuta i važnost podrške zemljama Zapadnog Balkana, za koje mora da postoji jasna evropska perspektiva i jaka podrška građana procesu pristupanja, kako u regionu ne bi jačao uticaj zemalja kao što su Kina i Rusija. Takođe, zaključeno je i da je Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan.

U okviru sesije o austrijskom predsedavanju, državna sekretarka u austrijskom Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova Karoline Edštadler, predstavila je rezultate austrijskog predsedavanja Savetu EU u ključnim prioritetima objedinjenim pod sloganom „Evropa koja štiti“, a koji se odnose na bezbednost i borbu protiv ilegalnih migracija, digitalizaciju, kao i politiku proširenja i stabilnost u susedstvu EU.

Zamenica predsednika Odbora za evropske integracije Elvira Kovač, zahvalila je austrijskom predsedavanju na angažovanju u regionu i na podršci pitanju proširenja, što je potvrđeno posetama predsednika Republike Austrije, predsednika Vlade Republike Austrije i predsednika Nacionalnog saveta Parlamenta Republike Austrije Srbiji i regionu. Za države u regionu ova podrška je značajna. Dodala je da je politika proširenja, sadržana u evropskim integracijama, bila pokretač reformi u svakoj od država regiona i dovela je do konkretnih rezultata. Nastavak podrške reformama u zemljama Zapadnog Balkana u ovom trenutku je od izuzetne važnosti, a jasna perspektiva članstva u Evropskoj uniji je ključni faktor stabilnosti u regionu. Zaključila je da se, iako se proces pristupanja ne zasniva samo na otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, već pre svega u ostvarivanju transformacije zemlje u moderno i prosperitetno društvo u kojem građani imaju visoke životne standarde uz vladavinu prava, nadamo da će do kraja austrijskog predsedavanja biti održana međuvladina konferencija na kojoj će biti otvorena nova pregovaračka poglavlja u pregovorima Republike Srbije i Evropske unije.

Sledeća sesija posvećena je pitanju izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije. U debati su učestvovali predstavnici Evropskog parlamenta Danuta Hibner i donjeg i gornjeg doma britanskog parlamenta Ser Vilijam Keš i lord Timoti Bosvel. Istaknuto je da je glavni cilj sporazuma o izlasku da se proces što više olakša za građane i biznise i obezbedi zaštita njihovih prava.

Evropski parlamentarci su prvog dana zasedanja KOSAK razmotrili i politiku EU u oblasti klimatskih promena i energetike, o čemu je razgovarano sa Marošom Šefčovičem, potpredsednikom Evropske komisije za Energetsku uniju. On je predstavio rad EU na ispunjavanju ciljeva za 2030. godinu, koji se odnose na energetsku efikasnost i korišćenje obnovljivih izvora energije. Parlamentarci iz svih zemalja EU su dali svoju punu podršku prelasku na tzv. „čistu“ energiju, za šta su troškovi u poslednjim godinama drastično smanjeni, ali su takođe pozvali na jačanje energetskih kapaciteta EU i intenzivnije napore u oblasti istraživanja i inovacija, kako bi se smanjila energetska zavisnost EU i omogućilo suočavanje sa posledicama klimatskih promena.

Drugog dana sastanka vođena je rasprava o načinima za unapređenje transparentnosti EU i njeno približavanje građanima. Raspravu na ovu temu otvorio je Josef Moser, austrijski federalni ministar za ustavna pitanja, reforme, deregulaciju i pravdu. Istakavši potrebu za jačanjem poverenja građana u institucije i rad EU, ali i poverenja među državama članicama, Moser je govorio o inicijativama za saradnju na kojima je Austrija radila u toku svog predsedavanja. Posebno je naglašena važnost stabilnosti u susedstvu EU i tesne saradnje sa zemljama Zapadnog Balkana u svim oblastima važnim za bezbednost Unije.

O izazovima za transparentnost u radu institucija EU govorila je Mairead Mekginis, prva potpredsednica Evropskog parlamenta, podsećajući da transparentne parlamentarne procedure igraju ključnu ulogu u boljem informisanju građana i sprečavaju evroskepticizam i populizam. Građani žele da vide konkretne rezultate EU, što zahteva koordinisanu akciju na nacionalnom i na nivou Unije.

Zamenica predsednika Odbora za evropske integracije Elvira Kovač ukazala je na važnost reči inkluzija, budući da smatra da je odgovor na problem kako prevladati demokratski deficit u funkcionisanju EU, kako prevladati gubitak poverenja u institucije EU, sadržan upravo u toj reči. Istraživanja potvrđuju da jedna država ili regija može biti prosperitetna samo ako se transformišu institucije, od zatvorenih i isključivih, ka inkluzivnim, otvorenim za široke oblike ekonomske i političke participacije. Mišljenja je da uključenost predstavlja jedan od ključnih principa od kojih se mora krenuti u procesima redefinisanja evropskih politika. Upravo stepen uključenosti ili isključenosti, stepen građanske participacije jača političku zajednicu, jača socijalnu koheziju i horizontalne veze između različitih manjinskih i socijalnih grupa. Projekat ujedinjene Evrope može opstati samo ukoliko se ukine jaz između donosioca političkih odluka i građana, ukoliko se osnaže političke uključenosti, inkluzije svih manjinskih zajednica. Društvo koje će omogućiti socijalnu vertikalnu i horizontalnu pokretljivost je društvo koje će pobediti populizam i sve prateće manifestacije. Samo inkluzivna zajednica može pobediti strah i malo načeti predrasude. Predrasude su verovatno nepobedive, ali blede u zajednici koja je otvorena, a ne puna getoiziranih enklava. Getoizirana društva rađaju populizam, nasilje i govor mržnje.

Parlamentarci su posebno naglasili potrebu za većim uticajem nacionalnih parlamenata i na donošenje odluka na nivou EU i na jedinstvo Unije u njihovom sprovođenju, ali i njihovu ulogu u promociji rezultata EU među građanima i u jačanju dijaloga građana sa institucijama EU.

Na kraju plenarnog sastanka, usvojeni su Zajednički zaključci i Zajednička izjava članova KOSAK, koji se odnose na pitanje bezbednosti i borbe protiv ilegalnih migracija, obezbeđivanja prosperiteta i konkurentnosti kroz digitalizaciju, saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope, klimatske politike i Energetsku uniju, kao i transparentniju EU i njeno približavanje građanima.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja