28. oktobar 2021. Održan 13. sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija-Srbija (POSP)

28. oktobar 2021. Održan 13. sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija-Srbija (POSP)

Četvrtak, 28. oktobar 2021.

Održan 13. sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija-Srbija (POSP)

13. sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija-Srbija (POSP) održan je 28. oktobra, u formatu video konferencije. Sastanak su otvorili kopredsedavajući POSP-a, predsednica delegacije Evropskog parlamenta Tanja Fajon i predsednik delegacije Narodne skupštine dr Vladimir Orlić.


Na sastanku je bilo reči o trenutnoj situaciji u pretpristupnim pregovorima i odnosima između EU i Srbije, o čemu su govorili, u uvodnim izlaganjima, ministarka za evropske integracije Vlade Republike Srbije Jadranka Joksimović, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Slovenije, u ime slovenačkog predsedavanja Savetu EU Gašper Dovžan, rukovodilac Odeljenja za Srbiju i Crnu Goru u Generalnom direktoratu za proširenje, u ime Evropske komisije Ketrin Vendt i šef sektora za Jugoistočnu Evropu i Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove Elsa Fenet. Parlamentarci su razmatrali i razvoj situacije u pregovaračkom Klasteru 1 – Osnove (sa fokusom na poglavlja 23 i 24, pravosuđe, osnovna prava, pravda, sloboda i bezbednost), kao i ekonomski razvoj.

Kopredsedavajući POSP-a dr Vladimir Orlić istakao je da je Srbija nastavila intenzivne reforme, što uključuje i ustavna pitanja, snažne ekonomske reforme i sprovođenje dogovora iz Međustranačkog dijaloga. Dodao je da narod u Srbiji očekuje jasne poruke iz Evropske unije po pitanju proširenja i da te poruke budu pozitivne. ''Nas zanima perspektiva koja je zasnovana na učinku. Ništa više, ali ni manje od toga. I to nije samo dominantan stav u Narodnoj skupštini, on je sadržan u našoj državnoj politici na najvišem nivou. Isto ćete čuti i od predsednika Srbije, Aleksandra Vučića, koji tu politiku naše zemlje predvodi, isto ćete prepoznati u svakom koraku Vlade koja upravo tu politiku realizuje. A dobar primer ovakvog odnosa predstavlja nedavno objavljeni Izveštaj o napretku Srbije: videli ste, kada se bez ikakvih ustupaka i strogo na osnovu činjenica izvodi zaključak, taj zaključak je za Srbiju – pozitivan“. Naglasio je da je Srbija u periodu od prethodnog sastanka zabeležila vidljiv napredak, čemu je dokaz poziv da se otvore dva kompletna nova klastera. Predstavio je i rad Narodne skupštine u ovom periodu, kao i aktivnosti vezane za Međustranački dijalog i potvrdio da će zaključci sa ovog dijaloga biti implementirani i pored toga što su neki napustili dijalog. ''Takvi su za dijalog bili samo na rečima, a sada su otišli u otvoren antievropski narativ, meta su im postali i predstavnici EP. Verujem da sada razumete na šta smo ukazivali, kada smo govorili o brutalnoj kampanji koju ti ljudi neprekidno vode protiv predsednika Srbije i svih koji slede državnu politiku'', naglasio je on. „Mi smo prihvatili da realizujemo dogovorene mere, kojima se čak i vanparlamentarnim strukturama daju prava kakva nemaju nigde u Evropi. Pod takvim uslovima, dakle, mi organizujemo izbore: po standardima višim nego bilo gde u Evropi“, podvukao je Orlić. Ukazao je da se termin „govor mržnje“ ne pominje u Izveštaju kao prisutan u parlamentu, ali je podsetio na naslovne strane na kojima se poziva na fizičku likvidaciju predsednika Republike. ''Pokazivali smo vam tokom međustranačkog dijaloga naslovne strane medija koji se nalaze pod kontrolom tih ljudi, što je pravi primer govora mržnje. I kada na to reagujete u Narodnoj skupštini, to nije pritisak na medije, to je reakcija na nešto što je svuda u svetu za osudu. Reagovati na takve stvari je zaštita demokratije. A isti ljudi danas vode konstantnu kampanju protiv lekara iz kriznog štaba, kojima politički ostrašćeni ekstremisti dolaze pod prozore, kao što su dolazili i funkcionerima iz naše stranke'', naglasio je on i dodao da su ti isti organizovali i divljački napad na Narodnu skupštinu prošle godine, kada su udruženja novinara konstatovala da su organizatori izvršili više od dvadeset fizičkih napada na novinare.

Orlić je naveo da delegacija NSRS uvek na sastancima posebno podvlači neophodnost formiranja Zajednice srpskih opština, što se još nije desilo, i izvestio o provokacijama i brutalnom nasilju koje je Priština počinila u poslednja tri meseca, uključujući progon srpskih političkih predstavnika i civila, upotrebu bojeve municije protiv nenaoružanog naroda, uz flagrantno kršenje brojnih odredbi Briselskog sporazuma.

Kada je reč o regionalnoj saradnji, dr Orlić je istakao da je doprinos naše zemlje jasan, imajući u vidu da je Srbija omogućila vakcinaciju, ne samo svojim građanima, već i građanima država regiona, pri čemu je novinare i iz Srbije i iz regiona zbrinula kao prioritetnu kategoriju. On je ukazao i da je inicijativa „Otvoreni Balkan“, potekla upravo iz Srbije, od strane predsednika Republike Aleksandra Vučića, i ima zasluženo mesto u zajedničkoj Deklaraciji ovog sastanka POSP.

Elvira Kovač je istakla da je ovo trenutak da se redefiniše politika proširenja EU, ali i da Srbija redefiniše i osnaži verodostojnost procesa evropskih integracija. Pored opšte ocene da evropske integracije Srbije odlikuje umerena pripremljenost uz ograničeni napredak – iz Izveštaja EK za 2021. godinu može se zaključiti da je Vlada Republike Srbije u prvoj polovini godine postavila reforme povezane sa EU i vladavinom prava kao prioritete i da je ostvarila balans između napretka u oblastima vladavine prava i normalizacije odnosa sa Kosovom, sa jedne strane i napretka u ostalim poglavljaima, sa druge strane. U jednoj rečenici, stanje pregovora Srbije – EU možda najbolje opisuje stav EK da je imperetiv da pređemo sa reči na dela, između ostalog i kroz aktivno uključivanje naših partnera u Konferenciju o budućnosti Evrope. Trenutak je za redefinisanje budućnosti, a kao što nema budućnosti Srbije bez EU, teško je zamisliti budućnost EU bez Srbije.

Dragan Šormaz je naveo da nestabilan Zapadni Balkan (a nestabilan je zato što je van EU), doprinosi nestabilnosti celog regiona, što takođe dovodi do povećanja broja kriznih situacija i incidenata u regionu, što su i sami članovi Evropskog parlamenta potvrdili govoreći o kriznim slučajevima na Kosovu i Metohiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Jedini način da drugi igrači osim EU ne traže svoj prostor na Zapadnom Balkanu je da ceo Zapadni Balkan, a posebno Srbija, pod hitno postanu članice EU.

Sandra Božić je reagovala na konstataciju gospođe Tanje Fajon da se napadi na novinare u Srbiji svakodnevno dešavaju, i kao predsednica Odbora za kulturu i informisanje oštro je demantovala ove maliciozne navode plasirane za potrebu dnevno-političke kampanje. Demantovala je gospođu Fajon statistikom i argumentima i to zvaničnim podacima nezavisnih novinarskih udruženja na koje se gospođa Fajon neretko poziva. ''Upravo ti podaci govore da se u 2021. godini, a na kraju smo iste, desio jedan napad na novinara, slovima i brojem jedan, i taj broj se upisuje u jednocifrenom iznosu svake godine od kako je Srpska napredna stranka na vlasti. I ako čvrsto stojim na stanovištu nulte tolerancije nasilja prema bilo kome, posebno prema novinarima, u prošlo vreme tajkunskog režima taj broj je bio i trocifren'', rekla je ona. Pomenula je neke od mnogobrojnih rezultata koje je Vlada Republike Srbije u okviru napretka u domenu medija i bezbednosti novinara učinila. Napomenula je da napadi postoje, a i da su svakodnevni, ali to su oni napadi koji su od strane tajkunskih medija u vlasništvu Dragana Đilasa usmereni na predsednika Aleksandra Vučića, a posebno na njegovog sina i brata, koji podsetiću, nisu ličnosti iz javnog i političkog života. I ti mediji, iz ugla države, jednakih su prava i sloboda kao i drugi mediji. I kada neko ukaže na ovakvo ponašanje to nije napad na medije, već ukazivanje na kršenje osnovnih ljudskih prava i postulata demokratije i ukazivanje na isključivo necivilizovano ponašanje za koje nema mesta ni u jednoj zemlji koja počiva na evropskim vrednostima.

Marijan Rističević je govorio o uticaju medija registrovanih u EU na vladavinu prava u oblasti medija u Srbiji i o kršenju Konvencije o prekograničnoj televiziji, Zakona o elektronskim medijima i Zakona o oglašavanju, čime se nezakonito uzima deo prihoda od marketinga elektronskim medijima u Srbiji.

Prof. dr Vladimir Marinković je govorio o pitanju bezbednosti, naveo je da je Srbija energetski bezbedna zemlja i da zajedno sa Evropskom unijom treba da radi na prevazilaženju energetske krize. Naveo je da će snabdevanje energentima biti stabilno, što je važno za građane, privredu i nove investicije. Izrazio je zabrinutost zbog događaja koji su se dogodili zadnjih meseci na Kosovu i Metohiji, i dodao da bi parlamentarci iz Evropske unije trebali ozbiljnije da reaguju na ove događaje i pomognu rešavanju problema.

Dr Aleksandra Tomić je istakla da je Srbija postigla jako dobre ekonomske rezultate kada se porede sa makroekonomskim pokazateljima zemljama Centralne istočne Evrope. Rezultati su neoborivi i ekzaktni. U izveštaju EK o napretku Srbije se navodi da smo održali ekonomsku stabilnost u 2020.,(pad od 0,9%) a danas imamo brzi oporavak i visoke stope rasta. MMF je nedavno usvojio stopu privrednog rasta u 2021. od 6,5%BDPa, a mislimo da ćemo završiti godinu sa preko 7%BDPa. Učešće javnog duga je 58,2% BDPa, a deficit je smanjen na 4,9% a projektovan na 6,9% BDPa. Srbija je do danas privukla 3 milijarde evra SDI i povećanje zaposlenosti je 3% u odnosu na 2020. godinu. Rast plata u 2021. godini je 8,5%, a inflacija 3,7%. Rebalansom imamo rekordni nivo javnih ulaganja u infrastrukturu od 7,8% BDPa, kao i u zdravstvo, obrazovanje, kulturu i sport. ''Usvojeni su zakoni iz oblasti delokruga klastera 3 i 4 i usaglašeni sa finansijama, kao deo plana "Srbija 2025" a u skladu sa saobraćajnom, digitalnom i energetskom tranzicijom. Emitovali smo zelenu državnu obveznicu kao sredstvo za implementaciju Zelene agende. Dobra koordinacija monetarne i fiskalne politike Srbije pokazuje rezultate koji su pre svega u interesu svih građana'', rekla je ona.

Đorđe Milićević koji je govorio o ekonomskom razvoju istakao je da kroz reforme pokušavamo da implementiramo evropske standarde u sve sfere života u Srbiji. Rezultati reformi treba da doprinesu da Srbija bude moderna i uređena država, ali treba i da doprinesu boljitku života građana Srbije. Evropska unija je najvažniji trgovinski i investicioni partner Srbije a time i jedan od najznačajnijih faktora ekonomske stabilnosti zemlje. ''Srbija je u godini punoj izazova i iskušenja, odgovornom politikom uspela da ostvari ekonomsku i finansijsku stabilnost. Statistički parametri pokazuju da je pandemija ostavila manje ekonomske posledice po Srbiju u odnosu na druge evropske zemlje'', naglasio je Milićević.

Veroljub Arsić je rekao da današnji ekonomski rezultati posledica mera koje je Vlada Srbije preuzela tokom 2020. godine. Dodao je da najviše investitora u Srbiju dolazi iz Evropske unije, a činjenica je da oni ne bi ulagali u zemlju u kojoj ne postoje vladavina prava, ljudska prava i slobode.

Učesnici sastanka su na kraju usvojili Deklaraciju sa preporukama.

Na 13. sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropska unija-Srbija (POSP) prisustvovali su, pored kopredsedavajućeg dr Vladimira Orlića, i sledeći članovi Odbora: Sandra Božić, Elvira Kovač, Jasmina Karanac, Dragan Šormaz, Miloš Terzić, Marijan Rističević, dr Aleksandra Tomić, prof. dr Vladimir Marinković, Đorđe Milićević, Ilija Životić, Veroljub Arsić i Rajko Kapelan. Iz delegacije Evropskog parlamenta pored predsedavajuće Tanje Fajon, učestvovali su: Franc Bogovič, Petros Kokalis, Vladimir Bilčik, Eugen Tomak, Viola fon Kramon-Taubadel i Salvatore de Meo.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31