Sreda, 10. novembar 2010.

Dvadeset osma sednica Odbora za ravnopravnost polova

Na sednici Odbora za ravnopravnost polova, koja je održana 10. novembra u formi okruglog stola, predstavljeni su primeri dobre prakse u uvođenju principa rodne ravnopravnosti u javne politike, planove i budžete.



Na sednici Odbora za ravnopravnost polova, koja je održana 10. novembra u formi okruglog stola, predstavljeni su primeri dobre prakse u uvođenju principa rodne ravnopravnosti u javne politike, planove i budžete. Sednici, koja je održana u saradnji sa Savetom za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije i uz podršku UNIFEM-a, predsedavala je Gordana Paunović-Milosavljević, predsednica Odbora.

Predsednica Paunović-Milosavljević je upoznala učesnike sastanka sa nadležnostima i radom Odbora i istakla da se temi rodno osetljivog budžetiranja posvećuje posebna pažnja. Iako su pojam i praksa rodnog budžetiranja novijeg datuma, oni već predstavljaju standarde u demokratski razvijenijim zemljama, a nama predstoji da ove standarde usvojimo, pre svega kroz sticanje potrebnih znanja i veština. Cilj okruglog stola jeste razmatranje pitanja vezanih za unapređenje položaja žena u Srbiji.

Predsednica Odbora je ukazala da su u prethodnom periodu uspostavljeni pravni i institucionalni okviri za ostvarivanje ravnopravnosti, ali da su za unapređenje stanja u ovoj oblasti potrebna finansijska sredstva za realizaciju mera, programa i akcija koje će doprineti ostvarivanju principa jednakih mogućnosti za žene i muškarce. Posebno je važno da se osnaži ekonomski položaj žena i poveća njihovo učešće na tržištu rada i time doprinese suzbijanju diskriminacije u ostalim oblastima života.

Direktorka Kancelarije UNIFEM-a u Srbiji Asja Verbanova upoznala je članove Odbora i goste sa suštinom teme okruglog stola, sa međunarodnim standardima i iskustvima UNIFEM-a u uvođenju principa rodne ravnopravnosti. Pritom je naglasila da je rodno senzitivno budžetiranje sredstvo za ostvarivanje politike jednakih mogućnosti za žene i muškarce. I da bi se njegovim uključivanjem u planiranje nacionalnog budžeta mogao poboljšati položaj žena u svim sferama javnog i privatnog života, pre svega u zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj nezi i drugim aspektima bitnim za njihov život i rad.

Predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Vlade Srbije i državna sekretarka u Ministarstvu rada i socijalne politike Snežana Lakićević-Stojačić ukazala je na potrebu veće odgovornosti države za rodnu ravnopravnost i većeg učešća žena u politikama planiranja i budžetiranja na svim nivoima.

Ispred Pokrajinskog sekretarijata za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Anita Beretić je iznela primere dobre prakse u uvođenju principa rodne ravnopravnosti u javne politike, planove i budžete u AP Vojvodini. Direktorka Gender centra Republike Srpske Spomenka Krunić predstavila je iskustva Republike Srpske u sprovođenju rodno osetljivog budžetiranja. Direktorka Uprave za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu rada i socijalne politike dr Natalija Mićunović govorila je o iskustvima u radu ove uprave. Nakon toga su članovi Odbora i predstavnici nadležnih ministarstava razgovarali o prioritetima Srbije u oblasti rodne ravnopravnosti.

Potpredsednica Saveta za rodnu ravnopravnost prof. dr Tatjana Đurić-Kuzmanović je u završnoj reči predložila nekoliko zaključaka, o kojima će se članovi Odbora izjaniti na narednoj sednici.


Odbori vezani za ovu aktivnost



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31