3. februar 2022. Učesnici sastanka

3. februar 2022. Učesnici sastanka

Četvrtak, 3. februar 2022.

Članovi Odbora za spoljne poslove održali sastanak sa poslanikom Bundestaga i izvestiocem za Zapadni Balkan Adisom Ahmetovićem

Vesna Marković, danas se, u funkciji zamenika predsednika Odbora za spoljne poslove, zajedno sa članovima Odbora, sastala sa poslanikom Bundestaga i izvestiocem za Zapadni Balkan Adisom Ahmetovićem, a glavne teme razgovora ticale su se evropskih integracija, daljeg produbljivanja saradnje dve zemlje, dijaloga Beograda i Prištine i regionalnih inicijativa.


Vesna Marković ponovila je da je glavni spoljnopolitički cilj Republike Srbije članstvo u Evropskoj uniji. Navela je da zbog toga Srbiji veoma važna saradnja sa Bundestagom, jer parlamenti država članica EU donose odluku o otvaranju pregovora sa zemljama kandidatima, ali i odluku o njihovom članstvu u EU. Intenziviranje saradnje bi, svakako, dovelo do boljeg razumevanja, pre svega aktivnosti Narodne skupštine koje su usmerene u tom pravcu.

Poslanik Bundestaga Adis Ahmetović izrazio je veliko zadovoljstvo i čast što je pozvan u Srbiju i naveo je da je ovo njegova prva zvanična poseta u funkciji izvestioca za Zapadni Balkan. On je kao razlog za posetu Srbiji naveo poziv Vesne Marković koja je odmah nakon njegovog postavljanja na funkciju izvestioca inicirala posetu Skupštini.

Ahmetović je naveo da je saradnja u proteklih nekoliko godina između dve zemlje bila intenzivna. U svom uvodnom obraćanju istakao je da Srbija i ceo region treba da postanu deo Evropske unije i da je njegov angažman usmeren ka tom cilju. Rekao je da su potencijali i Srbije i Nemačke ogromni i da je Nemačka preko svojih preduzeća omogućila preko 75 000 radnih mesta u Srbiji. Podvukao je da Srbija nije mala zemlja i da Srbija i Nemačka ne moraju uvek deliti isto mišljenje po velikim političkim pitanjima, ali da je uvek i najbitnije da se nađu kompromisna rešenja.

Njega je zanimalo viđenje narodnih poslanika po pitanju Kosova i Metohije, ali i Ukrajine i Rusije.

Na ova pitanja, odgovore je dao narodni poslanik Dragan Šormaz. On je naveo da se otvoreno zalaže za članstvo Srbije u NATO, iako to nije zvaničan stav Srbije. Dodao je da su odnosi dve zemlje na veoma visokom nivou i da je podržao referendum i aktivno učestvovao u kampanji za reformu pravosuđa, koji jeste bio jedan od uslova koji je postavila EU. Na tu temu istakao je da je Srbija dovoljno usporavana od strane EU i da ne vidi razlog zašto se Srbiji ne otvore svi klasteri, jer bi se integracije mnogo brže odvijale. Istakao je i to da bi Nemačka mogla da podrži i poglavlje 31 koji se tiče bezbednosti, čime bi se smanjio prostor za propagandu koja nije proevropski nastrojena. U svom izlaganju on je naveo da Srbija podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, ali i da je Srbija prva u regionu donela zakon kojim se krivično gone i kažnjavaju osobe koje učestvuju u ratovima kao strani plaćenici.

Poslaniku Bundestaga obratila se i narodna poslanica Dubravka Filipovski, istakavši da je za Srbiju pored evropskih integracija, politička stabilnost i mir u regionu, nešto što nema alternativu. Ocenila je da u novijoj istoriji, nismo imali bolju saradnju sa Republikom Nemačkom, i izrazila nadu za intenziviranjem iste. Osvrnula se na brojnu srpsku dijasporu koja je zastupljena u Nemačkoj, što dodatno govori o bliskosti dva naroda.

„Entuzijazam kod građana varira, tako da se otvaranjem poslednjeg klastera, podigao rejting građana koji su za ulazak u EU, kao i da postoji razočaranje građana Srbije zbog zastoja u evrointegracijama“, podvukla je Filipovski.

Govorila je o potpisanom Briselskom sporazumu između Beograda i Prištine, čiji je garant bila Evropska unija i dodala da prištinska strana nije ispunila ni jednu odredbu tog sporazuma, odnosno da sporazum nije implementiran. Kada je reč o nacionalnim manjinama, dodala je da Srbija očekuje da srpska manjina u regionu ima podjednaka prava i tretman kakav imaju sve zastupljene nacionalne manjine u Srbiji, navela je Filipovski.

Na sastanku se obratio i narodni poslanik Stefan Srbljanović, koji je naglasio da je i predsednik Poslaničke grupe prijateljstva sa Ukrajinom, te da je na toj funkciji imao dosta sastanka i da je stav Srbije da poštuje teritorijalnu celovitost Ukrajine i da se Srbija zalaže za mirno rešenje između sukoba Ukrajine i Rusije, oslanjajući se na iskustvo Srbije koje je stekla kroz istoriju. Naveo je i da je Srbija pokazala da je spremna na kompromis i dijalog po pitanju Kosova i Metohije, ali da nikada neće priznati njenu nezavisnost i da očekuju podršku Nemačke u iznalaženju rešenja u vezi Kosova i Metohije, ali i podršku inicijative „Otvoreni Balkan“.

Za kraj sastanka, Ahmetović se zahvalio na otvorenosti u razgovoru i iskrenosti koju su poslanici pokazali, navodeći da je to jedini put ka rešavanju otvorenih pitanja u zemlji, regionu i Evropi. Istakao je da spoljna politika ima veze i sa senzibilnošću i empatijom, pored racionalnosti. Stoga pored jasnih zadataka uvek se mora voditi računa i o tim aspektima. Za kraj je dodao da i narodni poslanici treba da uzmu još veće učešće u evropskim prcesima jer su oni predstavnici najvišeg zakonodavnog tela.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31