|
Ustav Republike Srbije
VIII USTAVNOST I ZAKONITOST
Hijerarhija domaćih i međunarodnih opštih pravnih akata
Član 194.
Pravni poredak Republike Srbije
je jedinstven.
Ustav je najviši pravni akt Republike Srbije.
Svi zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti
saglasni sa Ustavom.
Potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog
prava deo su pravnog poretka Republike Srbije. Potvrđeni međunarodni
ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom.
Zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti
u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim
pravilima međunarodnog prava.
Hijerarhija domaćih
opštih pravnih akata
Član 195.
Svi podzakonski opšti akti
Republike Srbije, opšti akti organizacija kojima su poverena javna
ovlašćenja, političkih stranaka, sindikata i udruženja građana i
kolektivni ugovori moraju biti saglasni zakonu.
Statuti, odluke i svi drugi opšti akti autonomnih pokrajina i jedinica
lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom.
Svi opšti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave
moraju biti saglasni njihovim statutima
.Objavljivanje zakona
i drugih opštih akata
Član 196.
Zakoni i svi drugi opšti akti,
objavljuju se pre stupanja na snagu.
Ustav, zakoni i podzakonski opšti akti Republike Srbije objavljuju
se u republičkom službenom glasilu, a statuti, odluke i drugi opšti
akti autonomnih pokrajina, objavljuju se u pokrajinskom službenom
glasilu.
Statuti i opšti akti jedinica lokalne samouprave, objavljuju se
u lokalnim službenim glasilima.
Zakoni i drugi opšti akti stupaju na snagu najranije osmog dana
od dana objavljivanja i mogu da stupe na snagu ranije samo ako za
to postoje naročito opravdani razlozi, utvrđeni prilikom njihovog
donošenja.
Zabrana povratnog dejstva
zakona i drugih opštih akata
Član 197.
Zakoni i svi drugi opšti akti
ne mogu imati povratno dejstvo.
Izuzetno, samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno dejstvo,
ako to nalaže opšti interes utvrđen pri donošenju zakona.
Odredba krivičnog zakona može imati povratno dejstvo samo ako je
blaža za učinioca krivičnog dela.
Zakonitost uprave
Član 198.
Pojedinačni akti i radnje državnih
organa, organizacija kojima su poverena javna ovlašćenja, organa
autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, moraju biti
zasnovani na zakonu.
Zakonitost konačnih pojedinačnih akata kojima se odlučuje o pravu,
obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podleže preispitivanju
pred sudom u upravnom sporu, ako u određenom slučaju zakonom nije
predviđena drugačija sudska zaštita.
Jezik postupka
Član 199.
Svako ima pravo da koristi
svoj jezik u postupku pred sudom, drugim državnim organom ili organizacijom
koja vrši javna ovlašćenja, kada se rešava o njegovom pravu ili
obavezi.
Neznanje jezika na kome se postupak vodi ne sme biti smetnja za
ostvarivanje i zaštitu ljudskih i manjinskih prava.
Vanredno stanje
Član 200.
Kada javna opasnost ugrožava
opstanak države ili građana, Narodna skupština proglašava vanredno
stanje.
Odluka o vanrednom stanju važi najduže 90 dana. Po isteku ovog roka,
Narodna skupština odluku o vanrednom stanju može produžiti za još
90 dana, većinom od ukupnog broja narodnih poslanika.
Za vreme vanrednog stanja, Narodna skupština se sastaje bez posebnog
poziva i ne može biti raspuštena.
Proglašavajući vanredno stanje Narodna skupština može propisati
mere kojima se odstupa od Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih
prava.
Kad Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, odluku o
proglašenju vanrednog stanja donose zajedno predsednik Republike,
predsednik Narodne skupštine i predsednik Vlade, pod istim uslovima
kao i Narodna skupština.
Kad Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, mere kojima
se odstupa od ljudskih i manjinskih prava može propisati Vlada,
uredbom, uz supotpis predsednika Republike.
Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava koje propišu Narodna
skupština ili Vlada važe najduže 90 dana, a po isteku ovog roka
mogu se obnoviti pod istim uslovima.
Kad odluku o vanrednom stanju nije donela Narodna skupština, Narodna
skupština je potvrđuje u roku od 48 sati od njenog donošenja, odnosno
čim bude u mogućnosti da se sastane. Ako Narodna skupština ne potvrdi
ovu odluku, odluka prestaje da važi završetkom prve sednice Narodne
skupštine održane po proglašenju vanrednog stanja.
Kad mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava nije propisala
Narodna skupština, Vlada je dužna da uredbu o merama odstupanja
od ljudskih i manjinskih prava podnese na potvrdu Narodnoj skupštini
u roku od 48 sati od njenog donošenja, odnosno čim Narodna skupština
bude u mogućnosti da se sastane. U suprotnom, mere odstupanja prestaju
da važe 24 sata od početka prve sednice Narodne skupštine održane
po proglašenju vanrednog stanja.
Ratno stanje
Član 201.
Ratno stanje proglašava Narodna
skupština.
Kad Narodna skupština nije u mogućnosti da se sastane, odluku o
proglašenju ratnog stanja donose zajedno predsednik Republike, predsednik
Narodne skupštine i predsednik Vlade.
Proglašavajući ratno stanje Narodna skupština može propisati mere
kojima se odstupa od Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava.
Kad Narodna skupština ne može da se sastane, mere odstupanja od
Ustavom zajemčenih ljudskih i manjinskih prava zajedno utvrđuju
predsednik Republike, predsednik Narodne skupštine i predsednik
Vlade.
Sve mere propisane u periodu ratnog stanja potvrđuje Narodna skupština
kad bude u mogućnosti da se sastane.
Odstupanja od ljudskih
i manjinskih prava
u vanrednom i ratnom stanju
Član 202.
Po proglašenju vanrednog ili
ratnog stanja, dozvoljena su odstupanja od ljudskih i manjinskih
prava zajemčenih Ustavom, i to samo u obimu u kojem je to neophodno.
Mere odstupanja ne smeju da dovedu do razlikovanja na osnovu rase,
pola, jezika, veroispovesti, nacionalne pripadnosti ili društvenog
porekla.
Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava prestaju da važe
prestankom vanrednog ili ratnog stanja.
Mere odstupanja ni u kom slučaju nisu dozvoljene u pogledu prava
zajemčenih čl. 23, 24, 25, 26, 28, 32, 34, 37, 38, 43, 45, 47, 49,
62 , 63, 64. i 78. Ustava.
|