29. novembar 2022. Učešće potpredsednice Narodne skupštine Elvire Kovač na konferenciji posvećenoj  nacionalnom dijalogu o zaštiti dece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, izlazak iz senke

29. novembar 2022. Učešće potpredsednice Narodne skupštine Elvire Kovač na konferenciji posvećenoj nacionalnom dijalogu o zaštiti dece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, izlazak iz senke

Utorak, 29. novembar 2022.

Učešće potpredsednice Narodne skupštine Elvire Kovač na konferenciji posvećenoj nacionalnom dijalogu o zaštiti dece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, izlazak iz senke

Potpredsednica Narodne skupštine Elvira Kovač učestvovala je na konferenciji posvećenoj nacionalnom dijalogu o zaštiti dece od seksualne eksploatacije i zlostavljanja, izlazak iz senke.


Obraćanje potpredsednice Narodne skupštine dostavljamo u celini:

„Uvažene dame i gospodo,

Nasilje nad decom (i ženama) vekovima je bilo prihvaćano kao pravo „muških glava porodica" da odgajaju svoje potomstvo i discipliniraju svoju ženu, kako smatraju, da je najbolje. Demokratska društva u čitavom svetu, korak po korak, uvode politike rodne ravnopravnosti i nulte tolerancije nasilja prema ženama i decom. Seksualno nasilje i zlostavljanje dece sve do pre nekoliko godina bili su političke tabu teme. I ne samo na ovim prostorima.

2010. godine Narodna skupština Republike Srbije je usvojila Zakon o potvrđivanju konvencije Saveta Evrope o zaštiti dece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja. U Republici Srbiji ratifikovani međunarodni ugovori bi trebalo da se neposredno primenjuju. Ali, u praksi domaćih organa oni se direktno primenjuju u zanemarljivom broju slučajeva, što nameće obavezu državnih organa da usklade domaće zakonodavstvo sa međunarodnim normama i standardima. Uvođenje novih rešenja je sporo, ali se dešava.

Ženska parlamentarna mreža Narodne skupštine, Vlada Republike Srbije, njeno Ministarstvo obrazovanja, njeno civilno društvo, naročito svetski uvažena organizacija Incest Trauma Centar - Beograd, bila je ta, koja je u našoj regiji preuzela vodstvo.

Na inicijativu ŽPM i Incest trauma centra izmenjen je Krivični zakonik – ukinuto je zastarevanje seksualnih delikata nad decom. Srbija je druga zemlja u Evropi posle Velike Britanije koja je ispravila veliku nepravdu izmenom Krivičnog zakonika 2013. godine na osnovu kojeg seksualni delikt ne zastareva. Šta to zapravo znači? To znači da žrtva seksualnog nasilja može u bilo kom životnom dobu podneti krivičnu prijavu protiv silovatelja. Pre te izmene je seksualni delikt zastarevao posle 6 godina.

2013. godine smo usvojili „Marijin zakon“, tj. Zakon o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima, koji pored ostalog predviđa da ova krivična dela ne zastarevaju. a uveden je i registar lica osuđenih za ta krivična dela.

25. septembra 2015. godine Ženska parlamentarna mreža, u saradnji sa Incest Trauma Centrom je održala okrugli sto na kojem su predstavljeni rezultati prve Nacionalne studije o društvenom problemu seksualnog zlostavljanja dece u Republici Srbiji.

Bitan je podatak da se osnovci najpre obrate roditeljima, a srednjoškolci se, ako se odluče na korak da se povere, obrate prijatelju. Od dve trećine dece koja ispričaju šta im se dogodilo, više od polovine osoba ne uradi ništa po tom pitanju, dok samo sedam posto njih prijavi slučaj nadležnim službama.

2016. Istraživanja Incest Trauma Centra su pokazala da u 88% slučajeva, deca koja su preživela seksualno zlostavljanje budu ispitivana u sudnici, uz omogućavanje okrivljenom da neposredno ispituje dete, da se u 21% slučajeva deca ispituju u kabinetima, a svega u 4,7% slučajeva u posebno opremljenim prostorijama namenjenim za izjave dece.

2016. je pokrenuta Inicijativa za - vršenje nadzora od strane Narodne skupštine Republike Srbije nad sprovođenjem zakonskih mera za sprečavanje retraumatizacije dece koja su preživela seksualno nasilje, - donošenje zaštitnih mera kao što je udaljenje počinioca iz porodičnog domaćinstva, - smanjenje broja saslušanja deteta tokom procesa krivičnog postupka, jer je trenutna praksa da se dete saslušava 5 i više puta.

Inicijativa takođe podržava da se vođenje postupaka svede na najduže 12 meseci, koje u proseku u Republici Srbiji traje 3 godine i 3 meseca, i da se sprovede zabrana širenja informacija koje mogu ugroziti identitet deteta-žrtve, posebno odavanje informacija medijima.

Izveštaj Zaštitnika građana za 2019. (objavljen u martu 2020.) uprkos postojanju zakonskih odredbi zaštite deteta od retraumatizacije u slučaju seksualnog nasilja, praksa je takva da se deca višestruko ispituju i nisu zaštićena od direktnog susreta sa osumnjičenima. Institucija napominje da pravne norme u ovoj oblasti nisu u potpunosti usaglašene sa Konvencijom Saveta Evrope o zaštiti dece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja niti sa inicijativama Zaštitnika građana za izmenu Krivičnog zakonika.

Rezultati istraživanja pokazuju da deca imaju osnovne, mada ne i dovoljne informacije o eksploataciji i njenim pojavnim oblicima. Veliki problem je i činjenica da su im mediji i vršnjaci osnovni izvor informacija što sa jedne strane pokazuje da država nije dovoljno učinila da se neophodne informacije učine deci dostupnim na adekvatan način, a s druge strane ukazuje da bi preventivne programe trebalo organizovati putem vršnjačke edukacije jer se deca osećaju slobodnijom da o navedenim pojavama i problemima razgovaraju sa svojim vršnjacima nego sa odraslim osobama.

Suština posebne krivičnopravne zaštite maloletnih lica temelji se, pre svega, na: društvenoj potrebi efikasnijeg reagovanja na ugrožavanje i/ili povređivanje lica najmlađih starosnih kategorija, odnosno na činjenici da su ova lica u mnogim situacijama, zbog svog specifičnog uzrasnog i psihofizičkog razvoja, mnogo više ugrožena nego punoletna lica.

I naravno, ne smemo zaboraviti da je veliki broj incidenata putem interneta.

Deca nemaju vlastiti glas u javnom i političkom prostoru. Za njihovu sigurnost, zdravlje, mogućnosti u životu, su prvi odgovorni roditelji, do neke mere javni, naročito obrazovni sistem, i nadasve mi, koji krojimo zakone i politike, kao poslednja i prva linija njihove zaštite.

Srbija je zemlja u kojoj je parlamentarna većina svojim radom na području rodne ravnopravnosti i sprečavanja nasilja pokazivala, da postoje vrednosti, koje su postale civilizacijski konsenzus i za koje se zalažu svi demokratski opredeljeni ljudi. Rodna ravnopravnost, nulta tolerancija prema nasilju nad ženama i decom, stavljanje najboljeg interesa dece na prvo mesto, bitan su deo tog civilizacijskog konsenzusa.

I u novom, XIII sazivu smo spremni na saradnju, naime Odbor za prava deteta je radno telo koje razmatra izveštaje resornog Ministarstva, Ombudsmana i predlaže zaključke u vezi sa ovim pitanjem Vladi RS“.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31