3. decembar 2019. Delegacija Narodne skupštine na Okruglom stolu na visokom nivou na temu procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana

3. decembar 2019. Delegacija Narodne skupštine na Okruglom stolu na visokom nivou na temu procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana

Četvrtak, 5. decembar 2019.

Učešće delegacije Narodne skupštine na „Okruglom stolu na visokom nivou na temu procesa evropskih integracije Zapadnog Balkana“ u Evropskom parlamentu

Delegacija Narodne skupštine Republike Srbije učestvovala je na „Okruglom stolu na visokom nivou na temu procesa evropskih integracija Zapadnog Balkana“, koji je održan u Evropskom parlamentu, u Briselu, Kraljevina Belgija, 3. decembra 2019. godine.


U sastavu delegacije bili su Nenad Čanak, predsednik Odbora za evropske integracije, Vesna Marković, član Odbora za evropske integracije i Milorad Mijatović, član Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU– Srbija. Na okruglom stolu su, pored delegacije iz Narodne skupštine, učestvovale i delegacije parlamenata iz regiona Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije. Iz Evropskog parlamenta su, pored predsednika Davida Sasolija, učestvovali potpredsednici Fabio Kastaldo, Livia Jaroka, Dimitrios Papadimoulis i veći broj članova Evropskog parlamenta. U ime Evropske komisije skupu se obratio Oliver Verhelji.

Programom Okruglog stola predviđeno je da se vodi debata o novim perspektivama proširenja Evropske unije i o ulozi parlamenata u osnaživanju reformske agende. Predstavnici zemalja iz regiona Zapadnog Balkana imali su primedbe na usporavanje procesa proširenja, a posebno na činjenicu da nisu otvoreni pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom, uz konstataciju da je potreban drugačiji, angažovaniji pristup Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.

Predsednik Odbora za evropske integracije Nenad Čanak naveo je da čekanje Zapadnog Balkana na prijem u Evropsku uniju, bez jasnih pravila i konkretnih zahteva o tome šta se od nas očekuje da učinimo, radi u korist štete Zapadnog Balkana, Balkana uopšte i Evrope u celini. Na taj način u određenom smislu, dovodi se u pitanje značaj truda koji je uložen da bi se prišlo EU i nastavio integrativni proces. Skrenuo je pažnju na to da je najpre Zapadni Balkan, a zatim i čitav prostor Balkana veoma osetljivo, mozaično spojeno područje na kojem se mora postupati izrazito oprezno. „Događaji i politička zbivanja na Zapadnom Balkanu ne poznaju granice, i zato nas je sve pogodio izostanak otvaranja pregovora sa Severnom Makedonijom“, dodao je Čanak.

Vesna Marković, član Odbora za evropske integracije složila se sa kolegama iz regiona da je neotpočinjanje pregovora sa Severnom Makedoniji i Albanijom loša poruka za region. Briselski sporazum, kao i Berlinski proces uneli su novu nadu u odnosima u našem regionu. Nakon nekoliko godina kao rezultat imamo takse koje je uvela Priština na proizvode iz centralne Srbije i Bosne i Hercegovine.

Pored toga Marković je rekla da čujemo različite poruke iz Francuske i Nemačke. Francuski predsednik Makron zalaže se za redefinisanje odnosa unutar EU, dok tek nakon toga možemo da razgovaramo o proširenju. Predsednica EK Ursula fon der Lajen je u svom govoru rekla da su vrata Evropske unije otvorena za dalje proširenje. Nonpejper dokument koji su usvojile Nemačka i Francuska odnosi se, pre svega, na reformu Evropske unije. Svi se suočavamo sa svojim izazovima, kako EU, tako i Zapadni Balkan. Neki od izazova su zajednički i zahtevaju saradnju, a to smo videli na primeru migrantske krize. „Verujem da će Evropska unija opstati, najverovatnije u nekom drugom obliku i da će istovremeno nastaviti proces proširenja“ dodala je V. Marković.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
četvrtak, 28. mart

Ceo kalendar događaja