31. jul 2014. Poslanička pitanja u julu

31. jul 2014. Poslanička pitanja u julu

Četvrtak, 31. jul 2014.

Poslanička pitanja u julu

Narodni poslanici su, u skladu sa članom 205. stav.1. Poslovnika Narodne skupštine, 31. jula 2014. godine, od 16.00 do 19.00 časova, postavljali pitanja Vladi Republike Srbije.


Članovima Vlade Republike Srbije pitanja su postavili narodni poslanici Zoran Živković, Šaip Kamberi, Olgica Batić, Olena Papuga, Arpad Fremond, Dubravka Filipovski, prof. dr Vladimir Marinković, Milorad Stošić, Aleksandar Senić i Gordana Čomić.
Na postavljena pitanja narodnih poslanika odgovarali su predsednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, potpredsednik Vlade i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, potpredsednik Vlade i ministar državne uprave i lokalne samouprave dr Kori Udovički, potpredsednik Vlade i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić, ministar privrede Dušan Vujović, ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković, ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović, ministar odbrane Bratislav Gašić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić, ministar zdravlja Zlatibor Lončar, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Aleksandar Vulin, ministar omladine i sporta Vanja Udovičić, ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac, ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Jadranka Joksimović i ministar bez portfelja zadužen za vanredne situacije mr Velimir Ilić.



PRIVREMENE STENOGRAFSKE BELEŠKE
(neredigovane i neautorizovane)

36/1 MG/CG 16,00-16,10

(Posle pauze.)

PREDSEDNIK: Pristupamo postavljanju poslaničkih pitanja u vremenu od 16,00 do 19,00 časova.
Pre nego što pređemo na postavljanje poslaničkih pitanja, dozvolite mi da vas još jednom podsetim na odredbe Poslovnika Narodne skupštine koji se odnose na način postavljanja poslaničkih pitanja.
Narodni poslanik ima pravo da postavi poslaničko pitanje pojedinom ministru ili Vladi iz njihove nadležnosti. Poslaničko pitanje mora biti jasno formulisano. Izlaganje narodnog poslanika koji postavlja pitanje ne može da traje duže od tri minuta. Predsednik Narodne skupštine upozoriće narodnog poslanika koji postavlja poslaničko pitanje, ako pitanje nije postavljeno u skladu sa odredbama ovog Poslovnika, odnosno ako nije upućeno nadležnom organu.
Uputstva uostalom iz Poslovnika imate, imate odredbe Poslovnika, nema potrebe da vam ja to čitam još jednom.
Prelazimo na postavljanje poslaničkih pitanja.
Izvolite sa prijavama.
Pitanje postavlja Zoran Živković. Pošto idemo od najmanjih grupa. Izvolite.
ZORAN ŽIVKOVIĆ: Naravno da će sva pitanja biti postavljena predsedniku Vlade. Mislim da je to pravi način komunikacije parlamenta i Vlade, a i sam predsednik Vlade je rekao da će on odgovarati na pitanja poslanika, tako da će sva pitanja biti upućena njemu. Ima ih više i tiču se onoga što građani Srbije očekuju da dobiju danas kao odgovor. Nema pitanja interesuju i mene lično, ali u izboru tih pitanja sam se pre svega vodio time dam odgovore na sve one teme koje stoje u srpskoj javnosti i nikako da dobijemo konačan odgovor na to.
Prvo pitanje. Ugovori sa „Etihadom“, sa „Fijatom“, sa NIS, tajni ugovori, predsednik Vlade je još u kampanji, kada je bio šef svoje stranke i kandidat za premijera je rekao da će to biti objavljeno do 16. marta, pa onda nešto posle, pa nešto pre, u svakom slučaju od 16. marta do dana današnjeg je prošlo skoro četiri meseca, nismo dobili te odgovore. Zašto se to ne objavljuje? Koji to član bilo kog pravnog akta u Srbiji to dozvoljava? Zašto dopuštamo da važna pitanja za ovu državu ostanu bez odgovora? Kada je nešto bez odgovora onda se tu stvaraju razne sumnje.
Obećano je takođe da će se u prvih 100 dana Vlade čuti i dati tačna i prava istina o privatizaciji „Politike“. Misli se verovatno na kompaniju „Politika“. Od toga nismo čuli ni reč, ni u javnosti, ni u bilo kakvom direktnom dokumentu koji bi potekao iz Vlade.
U vreme poplava još su bile u jeku, obećano je na sednici da li Vlade da li kriznog štaba da će biti hitno objavljen spisak svih donatora koji su svojim sredstvima pomogli obnovu države od posledica poplava. Do dana današnjeg mi nemamo taj spisak. Ne znamo onih tridesetak miliona, čini mi se koji je skupljen na taj humanitarni način, ko je to dao, kuda ide taj novac, ko raspolaže tim novcem, a to je bilo obećano?
Izveštaj o poplavama je prošao kroz Skupštinu, a ja nisam shvatio da li je to bio taj izveštaj koji nam je obećan da će biti dat kad svi ministri imaju vremena da dođu i da nam kažu svoje viđenje, ili je to bio samo onaj dokument od 300 i nešto stranica koji ja praktično jedna kompilacija raznih izveštaja od kojih su neki neupotrebljivi, neki dosadni, neki pogrešno definisani. Znači, šta je sa izveštajem o poplavama?
36/2 MG/CG

Obećano je u prvih 100 dana Vlade, Zakon o privatizaciji, Zakon o stečaju. Recimo da je to usvojeno.
PREDSEDNIK: Tri minuta je isteklo. Imaćete priliku još tri. Izvolite.
Predsednik Vlade.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Drago mi je da smo na ovako veoma ozbiljan način krenuli u posao danas posle podne. Pokušaću da odgovorim na sva pitanja koja gospodin Živković postavi i koja se postavljaju u javnosti, jer mislim da je važno da njih odgovorim. Iz meni nepoznatog razloga neki ljudi beže od odgovora. Mnogi ljudi, neki u Skupštini, neki van Skupštine izmišljaju različite stvari o nekim ugovorima i posebno ću se baviti ugovorima koji su potpisani u vreme dok sam bio potpredsednik Vlade i predsednik Vlade. Naravno, baviću se i ovim ugovorima koji su potpisani u vreme vladavine stranke na čijoj ste listi izabrani.
To se odnosi na „Fijat“ i NIS. Dakle, ugovore o „Fijatu“ u NIS je potpisala stranka na čijoj ste listi vi izabrani. Molio bih vas samo, bio sam veoma učtiv i pažljivo sam vas saslušao, molio bih vas da mi ne dobacujete, jer se trudim da odgovaram na pristojan i dostojanstven način, a primitivizma se nikada nisam plašio.
Što se tiče „Fijata“, na žalost neće biti pokazan taj ugovor. To je ugovor za koji je država Srbija potrošila najviše novca, ubedljivo najviše novca, ali za razliku od neodgovornih ljudi neću da spadam u one koji će da kažu da je to loše i pogrešno iako da su neki drugi na vlasti, a da smo to mi potpisali, verovatno bismo bili optuženi za najveći i najteži mogući kriminal, ali to pokazuje razliku u odgovornosti između nas i nekih drugih. Mi smo morali da vodimo računa i da ukalkulišemo koliko košta 3.500 zaposlenih, koliko košta i imidž Srbije, koliko košta i ono što smo dobili, 5.000 novih kooperantskih firmi i preduzeća, koliko se tu ljudi zaposlilo, iako mi se čini da smo mogli neke stvari bolje da pregovaramo.
Što se tiče NIS, ja sam ne vama, već predsedniku Vladimiru Putinu izneo naše primedbe za ugovor o NIS i dogovoreno je u Moskvi. Taj ugovor su potpisale vlade stranke na čijoj ste vi listi izabrani i još jedne političke stranke. To nije nikakve veze imalo sa mnom, ni u kakvim pregovorima nisam učestvovao ni na koji način, ali izborili smo se da dobijemo jedan veoma dobar ugovor o „Južnom toku“ bez obzira što je početak trapav, pa smo imali 49:51 umesto 50:50. Svi ostali uslovi su za nas neuporedivo bolji nego što ih imaju Bugarska, Mađarska koje su taj ugovor takođe potpisale.
Očekujem da radna grupa onako kako to priliči prijateljima i kako dolikuje prijateljima, a to su srpska i ruska država, reše određene probleme. Mogu da vam kažem u čemu je najveći problem. Mi priznajemo naše dugove, ali sem činjenice da priznajemo i prihvatamo naše dugove, tražimo da vidimo i da promenimo situaciju povodom iscrpljivanja naših izvora energije. Tu mislim i na naftu i na gas i samo u prvih pet meseci iz naše zemlje, iz srpske zemlje razlika između cene koja se nama plati i cena koja nam se na drugom ventilu predaje je 483 miliona dolara.
To su podaci koje sam lično predao na ruke predsedniku Vlade Ruske Federacije Dmitriju Medvedevu, kao što vidite nisam se ponašao kao neko ko se uplaši bilo koga, već sam na najdirektniji način zastupao interese Srbije, kao što sam to radio i u Parizu i u Berlinu i na svakom drugom mestu.
Gledaćemo da te odnose, ako ikako bude moguće promenimo na bolje, što znate da nije lako, jer su ugovori veoma tvrdi, veoma čvrsti, ali ćemo dati sve od sebe da to promenimo.
36/3 MG/CG

Što se tiče tzv. arapskim ugovora, a imaću prilike nadam se da danas više o tome govorim, spremio sam. Pošto ovi ugovore o „Fijatu“ i NIS, pre svega o „Fijatu“ nismo u stanju zbog druge strane, a ne naše strane, da bi to građani Srbije razumeli da pokažemo javnosti, sačekaću naše arapske prijatelje, koji su nam dali uzgred ubedljivo najviše novca, što ćete videti i od donatorskih sredstava. Zamoliću ih da otvorimo sve ugovore, ali sam danas spremio i pokazaću vam sve elemente ugovora.
Dakle, neću pročitati ceo ugovor da neko ne bi mogao da mi kaže da otkrivam poslovnu tajnu ili da time smetam našim arapskim prijateljima, ali navešću vam sve bitne elemente ugovora, pa ćete videti kakvim su se lažima služili naši politički protivnici, kakvim lažima su se služili pojedini mediji i kakve su sve izmišljotine plasirali narodu neki političari, valjda razmišljajući i polazeći od činjenice da ako su oni lopovi, da svi drugi žele da kradu i da su svi drugi gori od njih. Sada ćete da čujete sledeće činjenice.
37/1 JB/BM 16.10 – 16.20

Što se tiče „Er Srbije“ ili „Jata“, naime „Jata“. „Jat“ je imao gubitke svake godine. Pošto su danas neki od vas davali izjavu kako „Jat“ mi plaćamo, pa mi to plaćamo od vašeg vremena gospodine Živkoviću. U svako vreme plaćamo. Nijedne godine nam gubitak nije bio manji od 28 miliona evra, nijedne godine. Evo vam sada podaci.
Od kada je „Er Srbija“ preuzela, dakle od gubitaka maksimalnih koji su bili, kada saberete tromesečje i godinu dana - 72 miliona evra, znači računajte na 60 miliona evra, uvek su išli od 28 do 60. Mi ćemo ove godine prvi put, kako stoje bilansi, „Er Srbija“ i „Jat“ biće u plusu i daće državi i novac.
Želim da vam pročitam šta je u međuvremenu urađeno, to je važno za građane Srbije da čuju.
Uvedeno je devet vazduhoplova Erbas A319 i 320 u našu flotu, a spuštena je prosečna starost aviona iz flote sa 26 i po godina na devet i po godina. Ne moram da objašnjavam dalje.
Naručeno je deset aviona Erbas 320, da li su ovo novi, ne znam šta znači ova oznaka, koji će biti pušteni u rad 2018. godine. To će značiti da „Er Srbija“ ima najnapredniju i kada je reč o potrošnji goriva, najefikasniju flotu uskotrupnih aviona u celom regionu. Popravka pet aviona ATR 72 turboprob za upotrebu na regionalnim linijama čime će se postići usklađenost sa Erbas avionima.
Proširena je mreža na ukupno 38 destinacija, pokrenuto još od januara ove godine, 2014. godine, povećana povezanost sa susednim zemljama tako što je Beograd, još jednom, postao regionalno čvorište, unapređene su veze i povećana komercijalna saradnja sa širom grupom partnera šire Evrope. Istovremeno, broj putnika u 2014. godini je, nećete verovati, porastao za 70%, na 944 hiljade u poređenju sa istim periodom u 2013. godini, a u 2013. godini je sa 856 miliona povećan na milijardu i 588 miliona u 2014. godini, ako bude obračun isti.
Teretni saobraćaj je ostvario rast prihoda od 32% i rastao do 65%, porast ukupnih prihoda u finansijama je od 21% na 72 miliona evra tokom prve polovine 2014. godine. Prva AFRS revizija, to su međunarodni standardi finansijskog izveštavanja, o „Jatu“ je uspešno završena 2014. godine, kojom se garantuje da „Er Srbija“ radi sa čistim bilansom stanja.
Što se tiče ljudi, zaposleno je preko 300 novih članova posade od početka rada, u oktobru 2013. godine. Regrutovano je deset diplomiranih menadžera koji su diplomirali u Abu Dabiju i 16 pilota kadeta, a pridružilo se 44 inžinjera i tehničara. Što se ekonomskog uticaja tiče procenjuje se da je direktni, indirektni, indukovani ekonomski uticaj „Er Srbije“ doprinosi sa 710 miliona dolara, 1,5% BDP srpskoj ekonomiji i omogućava postojanje preko 20 hiljada radnih mesta i stvara mogućnosti za rast i buduće ekonomske planove. To je što se tiče „Er Srbije“.
Što se tiče „Politike“, te sam podatke izneo još pre godinu i po dana šta se stvarno dogodilo. Uopšte nemamo rešenje, gospodine Živkoviću, zato što ova vaša stranka kada je vladala, oni su vladali tako da su pljačkali sve da Sveti Petar ne može da ustanovi ko je tu koga i u čije ime i za čiji račun pljačkao. Dakle, mi tu sada imamo nekoliko garanta, supervizora, žiranata. Da li Bogićević sada plaća Nemačkoj strani ili ne plaća? On kaže da plaća, Nemci kažu da ne plaća. Onda Nemci kažu – mi imamo tu još jedno udruženje i još neka fizička lica koja su nam garanti i žiranti, a ovaj kaže – ja te nikada nisam video u životu. Ponovo idemo na arbitražu, ponovo idemo na suđenja, a zašto? Zato što stranka na čijoj ste listi izabrani je želela da to učini još jednoj medijskoj kući, da im pomogne u izbornoj kampanji, a da im i ova kuća pomogne i da imaju punu kontrolu preko biznisa na tim medijima. Tu je jedan krao,
drugi krao, treći krao, a četvrti prikrivao.
37/2 JB/BM

Moram da vam kažem da to niko živi ne može da ustanovi, jedino se nadam da ćemo u direktnim pregovorima sa Nemcima moći da izbegnemo nova suđenja i nove arbitraže, ali moram da vam kažem da se stvarno nimalo kriv ne osećam ni za situaciju u „Politici“, ni za situaciju u „Novostima“, jer tako su vični lopovi bili na vlasti da to niko živi, nema te arbitraže i tog suda koji to na kraju može da pohvata. Nadam se i obećavam vam da ćemo imati snage da to ustanovimo i da pokušamo da to klupko raspetljavamo. Da li ćemo u tome uspeti, ostaje da se vidi.
Još nešto oko arapskih investicija. Pošto ste vi ovde govorili, a vratiću se posle i na poljoprivredu, kako u zakonu o privatizaciji, koji je reformski zakon, koji je odličan zakon, koji podržavaju i MMF i Svetska banka, kao i zakon o stečaju, kao i Zakon o radu, kao i Zakon o PIO, dakle u tom zakonu vi kažete da postoji mogućnost slobodne pogodbe. Ne postoji mogućnost slobodne pogodbe, ne postoji. Nemojte da polazite od sebe gospodine Živkoviću. Ako ste se vi tako dogovarali, to je jedna stvar. Ovde ne postoji mogućnost slobodne ponude, ali postoji mogućnost preuzete iz Ustava i zakona ove zemlje koja se tiče poštovanja strateških sporazuma.
Hajde da vidimo poštovani prijatelji ko je pravio te strateške sporazume i kako ih je pravio. Naime, ti sporazumi su počeli da se primenjuju de fakto od 2009. godine. Srpska napredna stranka je formirana 2008. godine, bila je mnogo daleko od vlasti 2009. godine. Nećete verovati, sada ćete da čujete projekte, šta je to što mi radimo na osnovu onoga što neki nazivaju neposrednom pogodbom, a za neke od ovih projekata uopšte ne mislim da su loši, naprotiv.
Reč je o Projektu most Zemun-Borča. To je dogovorena varijanta, reč je o 255 miliona dolara, to je 85% finansiranja, preostalih 15% finansiraju Republika Srbija i Grad Beograd, 50% - 50%. Nikada niko nikoga nije pitao kako smo do tih brojeva došli, jer ako me pitate danas, za razliku od većine vas biću veoma pošten i reći ću – da, mislim da je to dobar ugovor za Srbiju. Vidite kako se razlikujemo. Mogao sam da kažem i 50 miliona manje i 70 miliona manje. Nije bilo tendera, nije bilo nikakve procedure. Mislim da je to dobra cena i mislim da je to dobar ugovor za Srbiju. U tome se razlikuju ljudi koju su odgovorni od onih koji to nisu.
Imate i drugih stvari. Projekat prve faze, paket Projekta Kostolac B iz kredita kineske „Eksim banke“ za povlašćenog kupca u iznosu od 293 miliona dolara za finansiranje 85% ukupne vrednosti projekta od 344,63 miliona dolara. Dakle, nikada nisam čuo da se neko za ove projekte bunio, a govorimo o projektima koji su već do sada, ako ste izračunali, 700 miliona dolara vredni. Ali, tu dolazimo i do ključnog ugovora. Ugovor za naš autoput Ljig-Preljina sa Azerbejdžanom je direktno po ovom principu ugovaran i napravljen, ofrlje određena cena. Mi to moramo da poštujemo kao zemlja i mislim da Azerbejdžanci svoj posao danas dobro rade. Želim da obavestim građane da uz našu žestoku kontrolu će taj deo autoputa umesto u junu 2016. godine biti gotov pre kraja avgusta 2015. godine. To je odlična vest za građane Srbije.
Što se tiče tendera, posle ću imati sve da vam pročitam detaljno iz ovih arapskih ugovora, samo želim jednu stvar da vam kažem. Pošto su vam držali predavanje poslednjih dana i nedelja kroz različite medije sa svim netačnim informacijama, koje ćete dobiti danas tačne, pa možete da uporedite, pa su govorili sve vreme – zašto nije bilo tendera za Bačka-Sivac, zašto je to dato arapskoj kompaniji „Avram Vafed“? Doći ćemo do toga šta Arapi rade, koliko para daju, koliko ljudi zapošljavaju i šta je u ugovoru sa njima.
38/1 MO/LŽ 16.20 – 16.30

Ali, oni su zaboravili svi da vam kažu da je tu bio tender, da je raspisan tender 2005, pa 2006. godine i da je na tenderu pobedio Mile Jerković. Poznat vam je Mile Jerković. To je još jedan od tih prepoštenih tajkuna, koje danas čuvamo, pošto je zaštićen. Ne znam više da li je on Šarićev ili je Šarić njegov. Ko je tu čiji, nije ni važno.
Nećete verovati, dragi prijatelji, na tom tenderu, posle ćete dobiti precizne podatke, i to bez dodataka za sve što Arapi rade, na tenderu je to dobio za 60% nižu cenu od onoga koliko su Arapi danas platili, 60% nižu cenu. Ali, to nije kraj. On je na to dobijao i subvencije u 50% od onoga po hektaru što je platio. Ali, ni to nije kraj. Ugovor je raskinut u februaru, 12. 02. 2010. godine. Zašto? Zato što je preduzeće uništeno. Zato što radnici nisu imali primanja. Zato što je raspolagano imovinom suprotno odredbama ugovora - nepoštovanja kontinuiteta poslovanja i neplaćanja rata. Zato što to što Arapi plaćaju odjednom taj čovek nije ni platio, a gubici su 15 miliona evra, zbog čega se danas nalazi u restrukturiranju. Ukupna investicija „Al Ravafed“ je 142 miliona evra i pare daju odmah. Eto, toliko o tome ko nam se za tendere zalagao i kako su te tendere sprovodili.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Da li ste tražili dodatnih tri minuta? (Da)
Reč ima Zoran Živković, tri minute, komentar ili postavljanje konkretnog pitanja.
ZORAN ŽIVKOVIĆ: Prvo komentar. Ja nisam izabran ni na čijoj listi, nego je to bila koalicija koja se zvala kako se zvala. Možete da se informišete.
Drugo, niste dali odgovor na ugovor o „Er Srbija“. Rekli ste - to što su parametri koje ste obećavali da će taj ugovor da donese, ali ugovor nismo videli.
Što se tiče Mileta Jerkovića, on me je tužio zbog klevete, zato što sam mu rekao da je kriminalac javno, pa je posle odustao, tako da nemojte njega meni da prebacujete. Molim vas, sada vi mene slušate. Nijedan ugovor koji ste pomenuli nema nikakve veze sa vremenom dok sam se ja bavio politikom i to vi dobro znate. To je rađeno u vreme kada je tu stranku vodila neka ekipa sa kojom ste vi hteli da pravite Vladu pre tri meseca, tako da nemojte meni to da… Ako je neko bio protiv tih tajnih ugovora, ako je neko bio protiv privatizacija kao što je Mile Jerković, od 2004. godine do dana današnjeg, to sam bio ja.
Da vam postavim još samo dva pitanja, pošto vidim da ne dajete odgovore na pitanje o autokomponentama u Pančevu, čipovi itd, itd, dva laka pitanja.
Prvo, da li možete da garantujete da niko od vaših ministara nije nezakonito stekao diplomu ili da nije plagirao magistarski ili doktorski rad? To je prvo pitanje. Ako kažete da garantujete, više nikad neću postaviti ovo pitanje.
Drugo pitanje – ko je odabrao i platio profesionalne muzičare koji su zabavljali ministre na ekskurziji za Niš koja se desila u ponedeljak, a srpski mediji su dobili puno informacija o onom veselju u autobusu? Hvala lepo.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Pošto ste skupljali pitanja ceo dan i celu noć, očekivao sam da će da bude i neko pristojno pitanje. Ne bih nešto više od toga da kažem.
Što se tiče veselja, nikakvog veselja nije bilo. Veselje je za vas koji ste se vozili u tri puta više limuzina nego što se voze naši ministri danas, a ja sam ponosan na činjenicu što su naši ministri išli autobusom. Neke druge vlade kada su se vozile autobusom, u povratku u autobusu je bio jedan član Vlade, a svi ostali su jedva čekali da sednu u limuzine i da se vraćaju nazad, što kod vas nije bilo ni pokušaja, vi iz limuzina niste izlazili nikada.

38/2 MO/LŽ

Dakle, što se tiče ugovora, u pravu ste, jednu stvar nisam odgovorio i za to ste potpuno u pravu i to vam obećavam da ćete od ponedeljka imati na sajtu, jer sam se iznenadio da nemate na sajtu ko je koliko novca za Srbiju dao. Izvinjavamo se zbog toga. Izvinjavam se javnosti Srbije, skandalozno je da to nije stavljeno. Mislim da je to zbog Ministarstva finansija, zbog promena u Ministarstvu finansija u ovom trenutku i neažurnosti. Dobićete svaki dinar. Sem onih, rekao bih, što smo trošili iz budžetske rezerve novca, iz redovnog poslovanja „Puteva Srbije“, ništa nije potrošeno.
Kod nas se svaki dinar zna i ide preko Kancelarije za obnovu. Svaki dinar kontrolišu i zajedno sa nama rade i UNDP i EU i Svetska banka. Dakle, sve te tri institucije rade zajedno sa našom Vladom i za svaki dinar će biti potpuno jasno gde ga je ko dobio. U sredu, pošto istekne poslednjih osam dana za žalbu, prvi ljudi na rešenja, do sada je 211 rešenja izdato, dobijaju novac od države Srbije u visini od 120 hiljada dinara do 650 hiljada dinara, u zavisnosti od visine štete koja je nađena u njihovim objektima.
Dakle, što se toga tiče, imaćete apsolutno zagarantovanu punu transparentnost. Izvinjavam se što niste mogli da vidite koje su zemlje do sada dale koliko novca, jer mislim da je to veoma važno da naši ljudi vide, jer onda će naši ljudi dobrim delom da promene svoj sud o pojedinim zemljama i pored kampanje koja se protiv pojedinih zemalja i naroda na neprimeren način vodi.
Što se tiče muzike, nisam čak ni čuo muziku jer sam bio na donjem spratu, tako da nisam čuo muziku, ali sigurno država Srbija nije platila ni dinar, kao ni za hranu koju su ministri podelili zajedno sa novinarima, što je iz privatnog džepa plaćeno.
Dakle, što se tiče večere i ručkova, želim takođe da vas obavestim, nijedan moj ručak, ni jedan jedini, nijednu večeru nije platila Vlada Srbije i građani ove zemlje, nijedan. Ni flašu vode, niti bilo šta.
Takođe, želim da kažem građanima Srbije, pošto sam o tome slušao, ja čekam dolazak šeika Muhameda i uveren sam da će on odobriti i ponosiću se objavljivanjem ugovora i za „Er Srbiju“, a za „Al Ravafed“ ću vam pročitati u toku dana danas svaki detalj.
Podsetiću samo ljude u ovoj sali da je jedan veliki „Ostrijan erlajns“, hiljadu puta vredniji od JAT-a, hiljadu puta vredniji od JAT-a, platio 500 miliona evra. Država Austrija je platila 500 miliona evra „Lufthanzi“ da „Lufthanza“ uzme „Ostrijan erlajns“, samo da sačuva zaposlene, da bi mogli da žive, odnosno da rade i da žive od svog rada, kao što je to bilo u prethodnom periodu.
Što se tiče Zakona o privatizaciji, samo još jednu stvar na koju moram da odgovorim, a koju neki ljudi nisu razumeli. Pa, mi imamo problem sa onim što smo napisali u zakonu. Ja sam s mukom glasao za zakon jer su ljudi iz MMF rekli da neće da nam daju podršku ukoliko ne uđu sva moguća ograničenja preko hipotekarnih poverilaca itd. Mi imamo problem jer sam ja hteo da mi čvršće i jače zaštitimo naše radnike, naše radnike u „Železari“, naše radnike u „Fapu“, da možemo mi da pregovaramo.
Hoćete da vam kažem u čemu je problem? Na sve ste ukazivali, sem na to. Problem je u tome što ćemo mi sada morati da se dogovaramo sa bankama i da im plaćamo, jer će da kažu da hala vredi tri miliona evra, a ta hala ne vredi ništa ako je dajete za proizvodnju kamiona i autobusa, zato što tog hipotekarnog poverioca, tog u banci ne interesuje što tamo žive ljudi, što tamo rade ljudi. Ne interesuje ih da li
38/3 MO/LŽ

će da ostane 600 zaposlenih ili 1000 zaposlenih. Sada će država morati sa njima da pravi nagodbe, da bismo mogli da poštujemo sve one koji su nam solili pamet i pričali o tome kako je to nepošteno jer time će neko tobože da trguje. Čime da trgujemo? Da trgujemo onim što nemamo, da trgujemo negativnim kapitalom svuda, da trgujemo sa onim minusom od 750 miliona evra koji nam je ostavljen u amanet, a koji moramo da rešavamo.
Naš je problem taj što ćemo upravo sa tim, sa svim onim suprotnim o čemu ste pričali da se suočavamo, a naša je namera u stvari da pomognemo radnicima na svaki mogući način i da pokušamo da pronađemo strateškog partnera i da ih vežemo za to da moraju da sačuvaju radna mesta. Pa, kažite narodu da niste za to da budu sačuvana radna mesta, nego da ste za to da se ta imovina proda po što je mogućoj višoj ceni, a za radnike vas baš briga. Baš vas briga za „Železaru“ i za „Fap“. Koga imate za „Fap“ da nam preporučite? Koga ima bilo ko u sali da nam preporuči, pošto 20 godina, 15 godina ne proizvodi ili je minimalna proizvodnja?

39/1 JJ/IR 16.30-16.40

Koga imate da nam preporučite za Železaru? Ostavili ste nam da izdržavamo sa osam i po miliona evra svakog meseca gubitak. Koga imate, kažite mi? Evo, mučimo se imamo pet firmi sada sa kojima razgovaramo. Mučimo se. Neposredno pregovaramo, boga moleći da bar jedna hoće da uzme, boga moleći.
Samo mi pokažite gde je tu taj nekakav kriminal o kojem pričate. Ko je to sebi uzeo bilo šta? Naravno, da nije niko. Zato što u ovoj Vladi nema lopova. Zato što u ovoj Vladi nisu oni koji razmišljaju o tome kako će oni da budu bogatiji, a narod siromašniji, već ljudi rade da pokušaju nešto da naprave za svoj narod i za svoje ljude.
Još jedanput se izvinjavam za veoma ozbiljnu stvar i bilo je vrlo korisno i žao mi je što to naši ljudi nisu primetili za donacije, za transparentnost donacija i mislim da je strašno važno da svi ljudi mogu da vide ko je koliko novca dao.
Još jedna stvar zahvaljujući nekim drugima koji su mislili da će toliko novca oni da dobijaju. Nadam se da ćemo moći da promenimo u dogovoru sa vama Zakon o finansiranju političkih stranaka. U tom slučaju i stranka koju vodim će dati značajan doprinos poplavljenim područjima. To danas ne smemo po zakonu, zato što je nekada nekima smetalo, jer smo pomagali izgradnju kuća u Kraljevu i onda su doneli idiotsku odredbu da ne možete humanitarno, da stranke nemaju pravo da pružaju humanitarnu podršku svom stanovništvu.
U svakom slučaju bilo je veoma korisno da ovo čujemo. Držite me za reč, najkasnije u utorak imaćete na sajtu Vlade ili na sajtu Ministarstva finansija kompletno sve donacije ko je koliko para Srbiji dao. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Zoran Živković, dve minute izjašnjenje i zatvaramo krug sa vama poslaniče.
ZORAN ŽIVKOVIĆ: Nisam zadovoljan odgovorima. Nisam dobio nijedan precizan odgovor na bilo koje pitanje, neka nisu ni pomenuta kao recimo, plagijati. Što se tiče „Er Srbije“, da vas podsetim da je 2003. godine JAT je poslovao sa profitom, s tim što je imao istorijske dugove od pre, znači, nije imao gubitke tada.
Što se tiče ovih drugih pitanja, stvarno je lepo slušati to što govorite, ali tu nema nikakvog osnova. Vaše lepe želje su bez osnova i to je problem ove Vlade, i možda joj mesto u autobusu.
I konačno, nemojte da vičete na mene. Nisam ni član Vlade, niti član otadžbinske uprave.
PREDSEDNIK: Hvala poslaniče Živkoviću.
Pravo na pitanje ima Šaip Kamberi.
ŠAIP KAMBERI: Hvala gospođo predsednice.
Poštovani članovi Vlade, dame i gospodo narodni poslanici, imam pitanje za ministra prosvete.
Kao što je upoznat nakon našeg razgovora, stanje u obrazovanju na albanskom jeziku u Bujanovcu i Preševu se nalazi u ogromnim problemima. Pitanje udžbenika je samo jedno od gorućih pitanja koje se ne rešava godinama. Međutim, činjenica da u Bujanovcu od šest osnovnih i srednjih škola, pet se nalazi u privremenim ili prinudnim merama, pokazuje kakvo je tamo stanje.
Ovakvo stanje nije samo posledica sukoba nadležnosti između lokalne samouprave i nacionalnog saveta već i nedovoljnog delovanja ili nedelovanja, ne činjenja prosvetnih inspekcija da se to pitanje reši čime se krše i odredbe Zakona o osnovama sistema obrazovanja.


39/2 JJ/IR

Pri ovakvom stanju, pitam ministra, kada će ministarstvo oglasiti konkurs za prijem prosvetnog inspektora za školsku upravu Leskovac sa znanjem albanskog jezika, jer bivši inspektor je penzionisan 15. maja ove godine, a do sada ministarstvo nije preduzelo nikakve mere da se to mesto popuni?
Drugo pitanje, koje mere preduzima ministarstvo da bi se postigla situacija da đaci Albanci od prvog do četvrtog razreda dobijaju apsolutno sve udžbenike, kao što dobijaju njihovi vršnjaci u drugim opštinama u Srbiji i bukvar, a ne samo delimično kako se to čini? Među udžbenicima koje primaju, primaju one prevode sa srpskog jezika koji više nisu u upotrebi na teritoriji Republike Srbije.
PREDSEDNIK: Reč ima ministar Verbić. Izvolite.
SRĐAN VERBIĆ: Hvala na pitanju.
Kada su u pitanju besplatni udžbenici, niskotiražni udžbenici, rešenje koje bi sve to moglo da reši je novac. Niskotiražnih udžbenika ima toliko da kada bismo imali budžet koji je 10 puta veći za niskotiražne i besplatne udžbenike nego što je sada, ne bi bilo dovoljno. Tako da ja potpuno razumem nezadovoljstvo zašto neki obećani tiraži i neki udžbenici nisu isporučeni na vreme.
Mi imamo problem sa neprevedenim udžbenicima na jezike manjina. Neki tenderi nisu realizovani na vreme i to je ono na čemu radimo. Pošto novac ne možemo da stvorim, ono što možemo da uradimo jeste da napravimo drugačije kriterijume za subvencije udžbenika i za dodelu besplatnih udžbenika.
Sistemski će to biti rešeno novim zakonom o udžbenicima koji je u pripremi i koji će verovatno pred vas poslanike stići negde u oktobru ili novembru ove godine gde će naglasak biti na tome da besplatne udžbenike dobijaju oni kojima je najpotrebnije, to je pod jedan. Pod dva, da se ne dele besplatni udžbenici koje niko ne koristi, odnosno da se ne štampaju i ne dele udžbenici koje na kraju niko ne otvori. Mnogo ćemo više pažnje obratiti na to koji su potrebne udžbenici koji nisu potrebni i u skladu sa tim racionalno raspodeliti.
Što se tiče izbora inspektora sa znanjem albanskog jezika, to je u proceduri, tako da to možete očekivati po početku školske godine da se raspiše taj konkurs i da to privedemo onako kako smo se već dogovorili, da to privedemo kraju.
PREDSEDNIK: Hvala ministre.
Da li tražite dopunu pitanja? Da.
ŠAIP KAMBERI: Što bi rekli, nije sve u novcu, nešto je i u parama. Razumem da je kriza pogodila sve slojeve društva, ali nikako ne mogu da se složim da realizacija ili ostvarivanje prava manjina treba da zavisi od manjka ili viška novca. Država mora da obezbedi jednake uslove za školovanje svih građana, pa i pripadnika nacionalnih manjina u skladu sa evropskim standardima.
Vi znate, skoro je Republika Srbija dobila treći izveštaj savetodavnog komiteta za praćenje okvirne konvencije i šta piše u njemu. Tako da bih zamolio da pre početka nove školske godine preduzmete konkretne mere da se i ta pitanja oko snabdevanja udžbenicima, besplatnim udžbenicima već reši jednom, jer se događa niz godina da đaci Albanci dobijaju samo prazne torbe za razliku od svojih vršnjaka u drugim opštinama koji dobijaju sve udžbenike besplatno.
PREDSEDNIK: Reč ima premijer. Izvolite.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Želim pre svega da vam se zahvalim gospodine Kamberi i potpuno ste u pravu da je tu bilo problema i ranije. Ima problema i do naše strane, kasnili smo i sa hrvatskim udžbenicima, sa bugarskim, odnosno, izvinjavam se na Hrvatskom i Bugarskom, tako i na Albanskom jeziku. Mi ćemo dati sve od sebe da pre 1. septembra to ispravimo. Država Srbija će sve svoje obaveze prema svim svojim građanima da ispunjava.
39/3 JJ/IR

Isto tako koristim priliku da i vama kažem, da očekujem da i vi lično, i svi ostali u Bujanovcu, Preševu i Medveđi ispunjavaju svoje obaveze prema državi. Što znači da plaćate struju redovno. Da plaćate sve drugo redovno. Jer, ako tražite od države Srbije dobićete ono što vam pripada i država Srbija ima pravo da naplati ono što njoj pripada. Zato vas molim, znate ovo pitanje ni u jednoj drugoj državi se ne bi postavljalo, ali pošto će sada, jedan po jedan,da padaju tajkuni i veliki vlasnici restorana koji kradu struju.

40/1 VS/VK 16.40 - 16.50

Izvinite, nije u redu da mi hapsimo ljude u Srbiji koji imaju mnogo para a ne plaćaju struju, a da vi ne plaćate struju godinama. Te vas molim da se postarate da svoje birače zamolite da prime od države Srbije udžbenike na albanskom jeziku.
Država Srbija će to da im obezbedi. To je obaveza države Srbije. Mi moramo to da poštujemo, ne zbog Evrope, već zbog toga što volimo i poštujemo naše građane, ali i vas molim ne morate da volite, ali da poštujete državu u kojoj živite i da plaćate račune, izmirujete obaveze prema državi Srbiji.
PREDSEDNIK: Poslanik Kamberi dva minuta komentar.
Sledeći poslanik Olgica Batić.
ŠAIP KAMBERI: Čekaćemo 1. septembar, pa da vidimo da li će se ova obećanja ostvariti.
Što se tiče ove opaske premijera, ja sam pročitao i Ustav, pravnik sam po struci i nekoliko zakona koji štite prava manjina i okvirnu konvenciju i evropsku konvenciju o ljudskim pravima i sve druge međunarodne dokumente koja štite ljudska prava nigde nisam video da je ostvarivanje prava manjina uslovljeno plaćanjem struje.
PREDSEDNIK: Reč ima narodna poslanica Olgica Batić. Izvolite.
OLGICA BATIĆ: Poštovana predsednice, premijeru, članovi Vlade, kolege i koleginice, kao što vidite ni danas ne jenjava naravno aktuelno pitanje oko zaključenja ugovora Vlade Republike Srbije sa Etihadom.
Sa jedne strane, ja naravno, razumem pojam koji u prevodu na srpski znači poslovna tajna, sa druge strane razumem i one koji takav pojam naravno ne razumeju, pa u svom tom svom nerazumevanju izgovaraju mnogo toga, počev od reči - da, stajao je u sefu ministra privrede Vujovića, to je izvikani ugovor, samo meni lično nije jasno kako nešto može da bude izvikano čiju sadržinu ne znamo, pa do toga da se uslovi za razvoj privrede definišu prema merilima kompanije Etihad, tako što se u privilegovan položaj stavlja strana kompanija. Dalje, da svaki građanin Srbije plaća 40 do 50 miliona evra godišnje subvencije Etihada.
S druge strane, ovo su oni koji su rekli da ne znaju ništa ni o ugovoru, ni o sadržini ugovora.
S druge strane, imamo i one koji kažu da su upoznati sa sadržinom ugovora, pa tako tvrde, a jedan od tih je bivši ministar Radulović, da je taj ugovor video, pa je onda rekao citiraću – on je pod znacima navoda „sedeo kod mene u kabinetu“, sedeo mu je ugovor u kabinetu, pa na pitanje – šta je u tom ugovoru toliko štetno po Srbiju? Bivši ministar Radulović je izjavio - ne mogu da vam kažem, jer postoji odredba ugovora o tajnosti.
U slučaju da se prekrši ta odredba Etihad bi imao pravo ne samo raskida ugovora, nego i pravo naplate štete.
Put da govorimo, dalje nastavlja bivši ministar Radulović, tačno šta u ugovoru stoji jeste da se izvrši pritisak na Vladu Republike Srbije da objavi taj ugovor.
Moje pitanje, a ja ću se sada nadovezati na uvaženog kolegu Živkovića koji je dao šlagvort da nastavimo ovako istim tempom, jeste da li sada konačno, pošto ste i sami rekli da ćete predočiti neke odredbe ugovora, da nam te odredbe ugovora predočite i konačno demistifikujete sve sporne stvari, da skinete dobrim delo veo tajni, a sa druge strane, poštujući onu ugovornu klauzulu o tajnosti i da nam predočite bar neki od onih obaveznih elemenata ugovora koji se, mi kao pravnici znamo, u ugovornom pravu, nazivaju i obaveznim imenom, čine sadržaj ugovor, a ne može postojati.

40/2 VS/VK

Time ćete, davanjem odgovora na takvo pitanje, sigurna sam da ćete izaći upravo u susret svima onima koji ovo pitanje najčešće postavljaju, a to su isti oni koji ni na koji način nisu želeli da se obznani sve ono što je svojevremeno pisalo u ugovoru, o „Fijatu“ iz prošlosti, a samo što iz prošlosti pamtimo, to su neki ugovori gde se po markerima, odnosno gde se markerima njihova sadržina zatamnjivala.
Pošto mi ističe vreme, molim za odgovor na ovo moje prvo pitanje, pa ću imati i sledeće.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Zahvaljujem se poštovana gospođice Batić, želeo bih samo jednu stvar da kažem, tek toliko oko istine. Mislim da je važno i žao mi je što nisam, nekada pomislim da je možda za nijansu lakše sedeti u skupštinskim klupama, ali ću vam pročitati jednu informaciju da vidite, pošto je gospodin Živković rekao, da u godini kada je on bio premijer, da je JAT poslovao sa profitom.
Pročitaću vam samo za nekoliko godina, pa da vidite koliko to ima veze sa istinom.
Godine 2003. minus je 18.784.000, 2004. godine – milijardu i 185 miliona 823 hiljade, godina 2005. je minus tri milijarde 637.471.
Dakle, izvinjavam se, čega god da je, a dinari su u pitanju gospodine Živkoviću, sve vreme u minusu, a 2001. godine ste imali manji minus nego što ste imali, govorim vam ne u nominalnim, nego u realnim ciframa, kada promenite to u dolare, imali ste manji minus nego 2004. i 2005. godine.
(Zoran Živković, sa mesta: Nisam tada bio premijer.)
A niste tada bili premijer?
Pa rekli ste da ste 2003. godine bili u plusu, a sada papiri kažu da ste u minusu, 18 miliona, znači bili ste u minusu, samo ste bili u minusu 18 miliona, tako kažite, nemojte da kradete još malo vremena.
Izvinjavam se…
(Zoran Živković, sa mesta: E, ja sam dobio reč.)
PREDSEDNIK: Gospodin Živković vas je isključio.
ZORAN ŽIVKOVIĆ: Nemojte da vičete, to nisu argumenti.
PREDSEDNIK: Živković vas je isključio, prijavite se ponovo.
Poslaniče Živkoviću nemojte da isključujete premijera.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Gospodine Živkoviću, nemojte da dobacujete. Ja se nikada nisam plašio takvih tipova kao što ste vi i srećom, oni su završili u političkoj istoriji i neće se nikada vraćati u Srbiju na bilo kakvu važnu funkciju.
To što ste naučili da pretite, nemojte da mašete prstom, gospodine Živkoviću, nemojte da mašete prstom, da li ste vezivali ljude za bandere ili niste, to je za neke druge periode i šta se sve dešavalo u Nišu, u Srbiji više nikada nikoga nećete da vezujete za bandere.
Ja vam to obećavam gospodine Živkoviću. Više se građani Srbije, ne znam da li ste se vi plašili čuvenog Luleta ili Lule vas, ali građane Srbije nikada više nećete da plašite i zastrašujete.
Što se tiče vas gospodine Kamberi, nisam znao da je ostvarivanje ljudskih prava vezano sa plaćanjem struje.
Mi ćemo sve ono što je u domenu pružanja ljudskih prava da ostvarimo. Uopšte nemojte da brinete i pre početka školske godine dobićete sve što vam pripada u skladu sa tim kako država Srbija poštuje prava nacionalnih manjina.
Gospodine Kamberi, i pre 1. septembra počnite da plaćate struju.
Da se vratimo na ozbiljne teme, na ozbiljan način.

40/3 VS/VK

Država Srbija je uložila istu sumu novca, 40 miliona kao i kompanija Etihad i to nam je bilo neophodno odmah za dobijanje novih aviona, za novu flotu, oni su dobili mogućnost, a mi smo ti koji upravljamo, ali smo se dogovorili da deo njihovog menadžmenta angažujemo.
Tu je bio spor sa EU, da li smo mi ti koji imamo kontrolu nad 51% ili oni? Mi smo ti koji imamo kontrolu i to je srpsko preduzeće i dalje, nismo dali većinski paket, ali zahvaljujući činjenici, da su oni značajan deo u našem menadžmentu, mi smo danas u situaciji, u poziciji da ostvarujemo sve ove izvanredne rezultate koje sam vam pokazao.
Dakle, od preduzeća koje je bilo najveći mogući gubitaš, od preduzeća za koje i danas slušam kako boravak direktora „Er Srbija“ u Hajatu plaća „Er Srbija“, građani Srbije i to puštaju svakog dana, a reč je o notornoj laži. To plaća Etihad, a ne „Er Srbija“, kao i za ostala dva direktora, to plaća Etihad, a ne „Er Srbija“, tek toliko da neke te gradske priče suzbijemo.
Pokazaću vam sada kako izgledaju neistine vezane za ugovor sa „Al Rafedom“, vezan za nekoliko opština i vezan za poljoprivredno zemljište.
Naime, danima smo slušali kako su Arapi dobili zemlju po ceni od 6.000 evra, to je upravo taj koji govori u ugovoru koji sedi, saopštavao javnosti i rekao da im je data zemlja po 6.000 evra.

41/1 DJ/SU 16,50-17,00

Ni jedan metar kvadratni nije dat po 6.000 evra, iako smo mi davali za mnogo manje novca, to da znate, u vreme svih tih koji nam drže predavanje i sole pamet. Davali smo i za tri puta manje novca od toga.
Mi smo davali po 10.000 evra i po 7.000 evra, ali, molim vas saslušajte me sad, vrlo je važno, 20% smo mi vlasnici, što će reći 12.000 evra i 8.400 evra je puna cena. Ali, ni to nije dovoljno. Oni nisu vlasnici zemlje, jer ne mogu čak ni založno pravo nijedno da uspostave, što znam da ovde ima dobrih pravnika i u opoziciji, koji to dobro znaju, dakle, ne mogu ni jedno založno pravo bez odluke države Srbije da uspostave, ni hipoteku, niti bilo šta slično, ništa, bez odluke države Srbije. Mi imamo taj zlatni glas koji odlučuje o tome. Zaštitili smo se čak i po tom pitanju.
Pogledajte molim vas dalje. Radimo o preduzeću, pričamo o preduzećima koja su bankrotirala, koja radnicima ne isplaćuju plate i koje su 15 miliona evra u minusu. Oni preuzimaju sve dugove, počinju da rade, odmah zapošljavaju 80, zatim još 15 radnika, pri čemu imaju dalju obavezu da ulože po 4.000 evra po hektaru. To je 16.000 i to je 12.400. Sva aparatura za navodnjavanje, sve što budu uradili ostaje državi Srbiji.
To nije kraj. Oni, za razliku od svih ostalih naših proizvođača, ne uzimaju 12.000 dinara po hektaru subvencija, govorim vam za zemlje u zakupu sad, gde su rekli po 250 evra, prodaje se po 400. Lagali su. Na tom mestu prodaje se po 234 evra, plus mi dajemo 110 evra subvencije. Arapima ne dajemo ni dinar subvencije i plaćaju veću cenu i to odmah.
Sve to navodnjavaće lokalne samouprave i davaće neuporedivo više novca nego što je bio slučaj do sad i mimo svega toga imaju obavezu da ulože 52 miliona evra pod raskidnim uslovom, dakle, čitam vam sve bitne elemente ugovora, 52 miliona evra da ulože u fabriku za preradu, gde će da zaposle novih stotinu ljudi i gde će sve ono što tu budu stavili da ponude za domaće i inostrano tržište. Ukupna investicija 142 miliona evra. Kada je uzimao gospodin Jerković, pa da dodate i ovaj drugi deo, to bi ispalo negde oko 18 miliona evra. Razlika između 18 miliona evra i 142 miliona evra i nije baš tako mala, složićete se.
Kada sve ovo sagledate onda se pitate – a, kome je to trebalo? To je bilo potrebno samo onima koji su polazili uvek od sebe kada su donosili zaključke o drugim ljudima. Valjda je u prirodi ljudskoj da lošije misli o nekom drugom nego o sebi. Znaju dobro koliko su oni loši, pa zamišljaju da su svi drugi ljudi mnogo lošiji. Nisu svi nepošteni. Ima mnogo poštenih ljudi i u ovoj zemlji je najveći broj poštenih ljudi i ti pošteni ljudi će ovu zemlju da naprave i normalnom i pristojnom i uspešnom i modernom.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Olgica Batić, dodatno pitanje.
OLGICA BATIĆ: Hvala.
Premijer Vučić je delom odgovorio na ono što bi mu u svakom slučaju postavila kao drugo pitanje, a upravo se tiče zakupa poljoprivrednog zemljišta, pa do onih sporadičnih slušanja koja imamo svaki dan. Više ne znamo da li se radi o prodaji ili zakupu poljoprivrednog zemljišta i o tom zemljištu se i ne bi toliko govorilo da za tako nešto nije zainteresovana arapska kompanija, koja nije izrazila svoje interesovanje upravo da teritoriji Republike Srbije i osniva svoje uporište za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Znači, opet slična situacija kao u slučaju „Etihada“. Opet ista galama kao u slučaju „Etihada“, samo sada tiče se naravno ugovora sa „El Dahrom“.
41/2 DJ/SU

Imajući u vidu da u Srbiji postoji naravno, i sad oko toga vi mi recite tačan broj ako znate, postoje licitiranja da postoji negde između, to je raspon, od 400.000 pa do 900.000 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta koje nema ko da obradi, zato se valjda i daje u zakup, pa mene jako zanima upravo koji to procenat poljoprivrednog zemljišta mi dajemo u zakup? Čini mi se da ste cenu već rekli, pa neću pitati koja je to cena po hektaru.
Da li je Vlada Republike Srbije, prilikom zaključenja tih ugovora o kojima govorimo, imala u vidu i mišljenja stručnjaka da je u Srbiji potrebno upravo subvencioniranje zakupca, jer zemlju, kao što sam već navela, nema ko da obrađuje. Najzad, da li je Vlada Srbije procenila koliko prinosa ista ta zemlja daje sa domaćim načinom obrade, a koliko sa savremenim načinima obrade koja se koriste u daleko razvijenijim zemljama od naše? Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima premijer. Izvolite.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Ono što je najvažnije, poštovana gospođice Batić, vi ste upravo rekli.
Arapi će imati četiri do pet i po puta veće prinose po hektaru nego što smo imali mi, četiri do pet i po puta veće prinose po hektaru, verovali ili ne. Mislim da to dovoljno govori, to će biti show case, to će biti ogledno dobro gde ćete moći da vidite. Kažite mi, da li neko od vas nije ponosan kada danas pogleda kako izgleda danas, a videćete kako izgleda 2018. godine, za godinu dana ćemo da letimo za Čikago i Njujork našim avionima, kad pogledate šta smo to uspeli da uradimo, četiri do pet i po puta će uvećati prinos.
E, sad, cena koju sam vam rekao je najviša, jer tu je najbolja zemlja. Naša cena je niža kada uporedite Banat, Srem i Bačku, negde oko 150 evra i na to dajemo ovolike subvencije. Nećete verovati, mi na to ne naplaćujemo čak ni porez na imovinu, jer je to naša imovina i tu bi sad trebalo da mi sednemo ovde zajedno sa vama, da se dogovorimo, da pokažemo, da vidimo šta nam je to plan za budućnost, jer bi trebalo da je ukrupnimo ili da ovako jedan krupni, kao što je „Al Ravafed“, može da pozove i da udruži sve male poljoprivrednike, što je njihova namera i zbog ove fabrike za preradu koju će da naprave zbog onoga što nam je potrebno, ali ovo su pionirski koraci i nije važno.
Znam za neke koji nikada neće biti vlast, ali neki će biti sutra vlast, kažem vam, samo će da nastave to i pitaće me samo jednu stvar kada odem sa vlasti, a to je – možeš li da nam sačuvaš te kontakte da možemo to da nastavimo?
Evo zašto vam to govorim. Evo vam vesti, skinuo sam samo poslednjih dana iz Velike Britanije i iz Londona, pogledajte kako najviši engleski zvaničnici govore o tome kako Velika Britanija dočekuje investitore iz Emirata. Pogledajte, ovo su desetine i desetine tekstova.
Sada ćete da čujete u šta su sve ušli i nikada im nisu rekli da nisu dobrodošli. Od Aerodroma „Getvik“, gde su dobili 15%, a ne moram da vam govorim da je „Getvik“ šesti aerodrom po veličini u Evropi, do toga da su uzeli za najveću vetrofarmu vetropark u svetu, kupili su 20% neposredno pored Londona, do toga da su kupili „Mančester siti“ i kao što vidite „Mančester siti“ je najuspešniji klub u Britaniji od kada su ga oni preuzeli, dve titule u tri godine, do toga da su zajedno zakupili sa „Egzibišn kompani“ u Londonu „Eksel“ još 2008. godine, do toga da vam se najprestižnija škola biznisa u Engleskoj.



41/3 DJ/SU
Zamislite da to uradite ovde u Srbiji, kako ne bih mogao da živim od onih koji misle da su obrazovani, a od obrazovanja nemaju skoro ništa, „Lands of kul ekonomiks“, najlepša i najveća sala se zove „Bin Zajed“, zato što je to bio čovek koji je napravio moderne Emirate, koji imaju pet puta manje i slabije kvalitete nafte, nego što ima Libija, oprostite, pogledajte kako izgleda Libija, pogledajte kako izgledaju Emirati.
Zamislite da nam se Petica na Pravnom fakultetu zove „Bin Zajed“, a više je pomogao Srbiji nego što je pomogao njima. Kakvom bismo pritisku i kakvim rečima bismo bili izloženi? Izvinite, da li mi ne umemo da cenimo one koji su nam dali?
Samo još jednu stvar, već sada možete da pogledate, dobio sam te podatke na sajtu „obnovazemlje.rs“, možete da pogledate podatke sa donatorske konferencije, sva pravna lica i sve zemlje koje su nam davale novac, imaćete u ponedeljak na sajtu, jedino fizička lica, tek ako oni dozvole, daćemo na sajt u ponedeljak i imaćete potpuni uvid u to.

42/1 GD/SM 17.00 - 17.10


Jermenija je nama dala 55.000 evra, Bosni i Hercegovini nije dala. Grčka nam je dala 200.000 evra, Bosni i Hercegovini 100.000 evra. Jedina zemlja koja nam je dala značajnu sumu novca, veću što je dala Bosni i Hercegovini, nije bila ni Rusija ni Amerika, bili su Ujedinjeni Arapski Emirati.
Izvinjavam se što sam to morao da kažem. Sramota me je da neki ljudi to nisu želeli da vide, da čuju i da pročitaju. To su dali zato što oni osećaju da u Srbiji imaju prijatelje, zato što ovoj zemlji hoće da pomognu.
Neću da dozvolim dokle god mogu da se borim protiv takvih, onima kojim su njihovi interesi važniji od interesa ove zemlje, da nam te i takve prijatelje od zemlje oteraju.
Hvala onima koji su nam pomogli, a oni su nam do sada dali, iako su molili da o tome ne govorim i kroz kuće i kroz direktni novac ubedljivo najviše - 15 miliona. Pokažite mi tu zemlju koja nam je dala 15 miliona na kugli zemaljskoj. Nijedna druga.
Da li treba da kažemo sve najgore o njima? Da li treba da pljunemo na naše prijatelje? Pa, neću u tome da učestvujem.
Poštujem svakog ruskog spasioca koji je došao tu, poštujem američke helikoptere koje su poslali, a treba da ne poštujem one koji su nam poslali i više od toga? Tako se ne ponašate odgovorno. Odgovorno se ponaša onaj ko zna da uzvrati i podršku i pomoć, ko zna da poštuje te narode i ko zna da kaže – da, mi vam jesmo prijatelji i bićemo vam prijatelji i ubuduće.
Da li ste videli koliko su stvari iz ugovora o „Al Ravafedu“ krili za javnost, a lagali za šest hiljada, a sve ostalo su sakrili, do podatka koliko su stvarno tu zemlju bili prodali sedam godina ranije i šta se sa tim preduzećem „Bačka“ Sivac dogodilo? Pitajte radnike u „Bački“ Sivac da li su zadovoljni što će konačno moći da nahrane svoju decu, što su konačno dobili hleb za svoju decu i što će da imaju siguran posao i što će to moći da radi? Nikad ne bi radilo da smo to ostavili na tenderu Miletu Jerkoviću, kao što smo bili dali Miletu Jerkoviću i tenderu i uništili tu firmu.
Šta se onda dogodilo? Zašto su se ovako ujedinili, pa su držali zajedničke tribine sa Ivanom Dulić Marković i sa još nekima? Hoćete ja da vam kažem zašto? Pa bio je tamo još jedan veliki biznismen i tajkun, koji je sve njih ujedinio. Reč je o gospodinu Džombi. Hajde se suprotstavite u Kuli gospodinu Džombi. Neće država da se plaši ni Džombe ni bilo koga drugog ako radi nešto dobro za svoj narod i za svoju zemlju. Tako ćemo i nastaviti da radimo.
Vama hvala na tome. Ovo sam vam doneo da vam pokažem kako se svaki dinar u svetu poštuje. Samo mi, Srbi, nažalost, nismo u stanju svoje prijatelje da poštujemo, nego ćemo zbog međusobnih zađevica da oteramo svakoga od ove zemlje, da načinimo štetu zemlji, da bismo mi bili veliki ili veći od našeg konkurenta.
Mene ne interesuje, i sutra kada neko drugi pobedi i kada neko dođe na vlast, ja ću da mu kažem - ovde možemo da pomognemo, ovo je dobro za zemlju, hajde da to zajednički uradimo, hajde da to zajednički napravimo za zemlju.
Da ne zaboravim, Šaip, javite za struju, od sutra da krenete da plaćate struju. Ništa mi nije smešno.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Olgica Batić. Izvolite.
OLGICA BATIĆ: Hvala, poštovana predsednice.
Naravno, ja ću da se zahvalim gospodinu Vučiću na podacima koje je izneo i na podacima koje je pribavio da bi nam ovde predočio. Naravno, moram da napomenem,
42/2 GD/SM


zapravo da se nadovežem na ono što ste vi rekli, a to je da će i neka buduća vlast doći u ovoj zemlji. Isto tako, mogli ste onda i da kažete da svaka poslovna tajna, pa i da svaki ugovor koji ima i sadrži klauzulu tajnosti, ona mora da se skine i nakon nekog vremena objavi.
Hvala vam još jednom na odgovorima.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Olena Papuga. Izvolite.
OLENA PAPUGA: Hvala, predsednice.
Svoje pitanje ću postaviti predsedniku Vlade. Htela sam takođe da postavim pitanje o prodaji zemlje, odnosno o davanju u zakup Arapskim Emiratima, pošto i dolazim iz opštine Kule, iz Ruskog Krstura, a Sivac mi je susedno mesto.
Puno toga sam saznala od vas, između ostalog kome i zašto se u stvari prodaje zemlja Emiratima, a ne domaćim zakupcima.
Jedino što me iz ovoga svega interesuje – šta će mladi ljudi koji su do sada koristili tu zemlju? Po neki su uzeli kredite, na primer za traktore, za druge poljoprivredne mašine. Ove godine im se raskidaju ugovori koji su bili potpisani na tri godine. Oni su očekivali da će tu zemlju obrađivati i na dalje. Jednostavno, šta će sada ti mladi ljudi da rade, koji su radili tu zemlju? Nisu svi zaposleni u AD „Bačka“ Sivac i tako dalje.
Drugo pitanje bih postavila kako mislite na neki način da razvijate selo, ne samo selo koje je veliko, koje možda daje u zakup tri hiljade i trista i ne znam koliko hektara, nego i druga sela u Srbiji, jer znamo da sela nemaju škole, nemaju, banke, nemaju domove zdravlja? Sela su, bez obzira, osiromašena.
Da li će se i dalje voditi politika da je bolje biti konobar, na primer, u Novom Sadu ili Beogradu ili je bolje biti i ostati na svom imanju, bez obzira kakvo je ono, ali najverovatnije da su današnja imanja možda i mala i da bi ljudima ako bi dobili u zakup još deset hektara tu pomoglo i da bi od toga mogli da održavaju svoje porodice?
Postavljam vam ta pitanja – šta preporučujete tim mladim ljudima da dalje rade, koji su na neki način ostali bez te zemlje koju su do sada uzimali u zakup?
ALEKSANDAR VUČIĆ: Zahvaljujem se, gospođo Papuga.
Želeo bih da kažem da sam ja, razumevajući težinu problema sa kojim smo suočili, težinu naših navika i stalnog iščekivanja svih nas da od države nešto dobijamo, odlično razumeo probleme sa kojima se ti ljudi suočavaju u Kuli.
Zato sam u razgovoru sa predstavnicima „Al Ravafeda“, koje su imali naši ljudi ovde, rekao da insistiraju, da požure prvo da uposle više kooperanata, više drugih poljoprivrednika, a ovih 192 koji su na različite načine radili na ovoj zemlji da se i za deo njih odmah pronađe posao, ali da vidimo kako i na koji način da budu angažovani u budućnosti.
Mi za državu imamo ovde, kao što ste videli, čist plus i to ogroman plus u odnosu na ono što smo imali. Naš je, naravno, posao, kao i vaš i kao svih drugih ljudi, da brinu računa o državnim prihodima. Ja sam zbog toga razgovarao i sa vašim predsednikom na moju inicijativu. Ja sam ga pozvao, želeći da mu objasnim upravo to. Izneo sam mu sve ovo.
Moram da kažem da je on i te kako sa razumevanjem to sagledao i saslušao, kao i neki drugi predsednici opozicionih stranaka koji su hteli da čuju. Neke nisam pozvao, jer znam da nekim ljudima ne vredi ništa da kažete. Mislim da je i on razumeo koliko je to važno za našu zemlju i koliko je to dobro u krajnjoj liniji.

42/3 GD/SM


Hajde da vidimo da pronađemo druge načine. Mi imamo aktivne mere zapošljavanja. Imamo novac i za aktivne mere zapošljavanja i samozapošljavanje. Imamo mere i dalje za podršku poljoprivredi. Hajde da vidimo ako nema taj hektar ili hektar i po koji je uzeo u arendu, nije mogao da računa na duže, jer država svake tri godine bira zakupca, dakle, nisu baš svi u prvoj godini, neki su i u trećoj, hajde da vidimo kako da pomognemo na drugi način. Hajed da vidimo šta ćemo sa stočarskom proizvodnjom, šta ćemo sa voćarstvom i povrtarstvom, koji zahteva manje zemlje. Možemo da pomognemo kao država i spremni smo posebno u tom delu i Kule, i Sivca i u nekim drugim delovima Vojvodine da pomognemo. Nikakav problem sa tim nemamo.
Država je spremna da pomogne i vi se aktivno uključite i pomozite nam po tom pitanju. Možemo da organizujemo sastanke i da te probleme rešimo.
Naša je namera da svom narodu pomognemo, a ne da pravimo biznis i da zarađujemo pare, jer, ponavljam, nismo kao neki drugi koji su postali mnogo bogati i iz limuzina ne izlaze. Posle ću da se vratim na sve one njihove priče o Miškovićima, Kostićima, Beku i svima ostalima.
Molim vas da uvek imate u vidu da sa nama možete da razgovarate, kao što mi želimo sa vama da razgovaramo i da te probleme zajednički rešavamo.
Šaip, da li ste javili za struju? Javite za struju.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Olena Papuga. Izvolite.

43/1 TĐ/MJ 17.10-17.20

OLENA PAPUGA: Molim vas za konkretnu pomoć. Dolazim iz Ruskog Krstura koji ima fabriku „ABC food“ koja je privatizovana, bila je pod stečajem, država je pomogla, u restrukturiranju je da bi se fabrika podigla na noge. Negde od maja fabrika i dalje propada, bez obzira što je restrukturiranje prošlo. Vratili su se stari vlasnici, otpuštaju radnike, to je bila skoro jedina fabrika u regionu koja radi zamrznuto povrće, ne znam, kukuruz šećerac itd. Radi se o fabrici „ABC food“ Ruski Krstur.
(Premijer Aleksandar Vučić, sa mesta: Koliko ima zaposlenih?)
Ne znam koliko tačno ima zaposlenih. Sada sigurno preko 200, ali jedno vreme je imala i više. Tu ima i sezonskih radnika, kojima nije uopšte rešen status, tako da bi možda to pomoglo da se tu još uposle neki ljudi, da se poveže ta poljoprivreda, da se povežu te sirovine itd. Mislim da bi to bilo dobro za celu opštinu i za sve koji žive malo dalje.
Hoću još jedno da vas pitam. Stalno spominjete tu struju. Ja dolazim iz mesta gde postoji škola na rusinskom jeziku 260 godina. Takođe, iz homogenog mesta, gde postoje gimnazija i škola na rusinskom jeziku. Rusinima fali 38 udžbenika. Već sam postavljala ta pitanja više puta. Hoću da vam kažem, ne znam da li je u mom selu nekome isključena struja i mislim to kako ste rekli da treba da se plaća struja, da treba da budemo lojalni građani… Mislim da ako je neko lojalan to su Vojvođani i mislim da su Vojvođani najveće platiše. Naprimer, Rusinima, Slovacima, Mađarima, ja ne mogu sada da vam kažem koliko, ali fali jako puno udžbenika. Možda su udžbenici i prevedeni zato što postoji odeljenje u Novom Sadu Zavoda za izdavanje udžbenika.
Problem je u tome što ne postoji dobra veza između Zavoda za udžbenike u Beogradu i Ministarstva. Možda bi se nešto i uradilo, ali jednostavno mislim da niskotiražni udžbenici ne treba da se stavljaju u komercijalu. To niko neće da štampa. To mora neko da štampa zato što se tako i zovu – niskotiražni udžbenici.
To povezivanje sa strujom, molim vas nemojte, zato što vam dajem za primer Vojvodinu, kao najveće platiše, ne samo struje, već i poreza i svega, a i u tu fali jako puno udžbenika.
PREDSEDNIK: Reč ima premijer Aleksandar Vučić.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Nikada nisam to povezivao sa Kulom ili sa bilo čim u Vojvodini, niti se to povezuje sa tim. Kao što to kažem Šaipu Kamberiju, kažem i Zoranu Živkoviću, koji je pozivao da se ne plaća struja, moje je da upozorim Zorana Živkovića i Šaipa Kamberija da plaćaju struju i da to što pozivaju je protiv zakonito. Šaipe, da počnete da plaćate struju od sutra.
Ne šalim se. Videćete da se ne šalim. Uopšte se ne šalim što se tiče plaćanja struje. Ako plaćaju ljudi u Ruskom Krsturu, ako ga plaćaju u Beogradu, plaćaju u Novom Sadu, plaćaju u Pirotu, Nišu, Kragujevcu i Kraljevu, sem ovih tajkuna, koji kradu struju, pa misle da su mnogo pametni, pa će sad da idu u aps zato što kradu struju, sada vam kažem – počnite da plaćate struju, jer je nećete imati dok je ne budete platili.
Što se mene tiče, odmah da kažem, možete da zovete na kugli zemaljskoj da se žalite. Ne postoji zemlja na svetu koja dozvoljava da neko ne plaća struju. Ne postoji sličan primer u svetu, nigde u svetu. Dakle, lepo ćete da plaćate to. Ako hoćete žalite se ovde i Devenportu, i Kirbiju, i Čepurinu, i kome god hoćete. Kome god hoćete, možete da se žalite, ali vam kažem – struju ima da plaćate.
Što se tiče Rusina, udžbenike ćete dobiti, i to je moje obećanje vama. Pozabavićemo se udžbenicima za sve pripadnike nacionalnih manjina. Sramota je da to nismo ispunili. Moja sramota i sramota Vlade. Izvinjavam se zbog toga još jedanput. Prošli put sam odgovarao i ne mogu da verujem da to nismo rešili.
43/2 TĐ/MJ

PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Olena Papuga.
OLENA PAPUGA: Ako ne dobijemo knjige do 1. septembra, jel to znači da ne treba da plaćam struju, pošto je plaćam redovno?
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Arpad Fremond.
ARPAD FREMOND: Poštovana predsednice, predsedništvo, gospodine premijeru, poštovani ministri, dame i gospodo narodni poslanici, poslanička grupa SVM više godina unazad pokušava da reši dva akutna pitanja problema poljoprivrednih proizvođača.
Prvi problem je vezan za plaćanje doprinosa od strane poljoprivrednih proizvođača, a drugi je u vezi registracije poljoprivrednih priključnih mašina.
O ovim problemima smo pričali u protekli godinama, ne samo za vreme izborne kampanje. Oni su se našli u našem izbornom programu. Što je izuzetno značajno, njihovo rešavanje je deo našeg koalicionog sporazuma sa SNS.
Što se tiče problema oko visine doprinosa poljoprivrednih proizvođača, ima napretka, zahvaljujući, kako gospođi ministarki poljoprivrede Snežani Bogosavljević Bošković, tako i našem državnom sekretaru Atili Juhasu, koji je izuzetno aktivan u rešavanju problema oko registracije priključnih mašina.
Postojalo je i zvanično pismo MUP-u, a vezano za ovo pitanje. Što se tiče ovog problema, čini mi se da smo blizu rešenja.
Gospodine Stefanoviću, pre par nedelja ste ovde na sednici Skupštine Republike Srbije najavili promenu Pravilnika o registraciji motornih i priključnih vozila. Želim da vam postavim pitanje – kako trenutno stoje stvari sa izmenom Pravilnika o registraciji motornih i priključnih vozila, kad ona može da se očekuje, odnosno kada može da se završi?
Radi javnosti, šta je problem oko ovo registracije? Zakonom o bezbednosti saobraćaja je predviđeno da svako vozilo mora da se registruje. Međutim, neke poljoprivredne i priključne mašine proizvođači i da žele ne mogu da registruju, pa zbog toga dobijaju kazne. Problem stvara ovaj Pravilnik o registraciji motornih i priključnih vozila, gde se navodi da svako vozilo, koje se registruje, mora na tehnički pregled pre registracije, a tokom tehničkog pregleda se moraju navesti podaci o vozilu i postoje uslovi koje priključno vozilo mora da ispuni.
Problem je u tome da mnoge priključne mašine u poljoprivredi ne ispunjavaju uslove, koji su propisani. Mnoge mašine, naprimer, nemaju broj šasije, fabrički nemaju vazdušne kočnice ili signalizaciju, pa zbog toga ne mogu da prođu tehnički pregled. Najčešće se radi o presama, cisternama, rasturivačima stajnjaka, beračima kukuruza.
Ono što dodatno stvara problem poljoprivrednim proizvođačima je da često nemaju ni prvi račun o kupovini mašina i zbog toga ne mogu da registruju vozilo. Za ove probleme zna i saobraćajna policija, ali bez obzira na to kažnjava poljoprivredne proizvođače zbog ne registracije priključnih mašina. Kazne nisu male. Oduzima se vozačka dozvola na tri meseca, dobijaju se i tri, četiri kaznena poena, pa se na kraju plaća i kazna od 30 hiljada dinara.
Gospodine Stefanoviću, zbog velikog interesovanja poljoprivrednih proizvođača, interesuje nas kako stoji promena ovog Pravilnika? Bilo bi izuzetno važno da se ovaj problem svakako reši pre početka nove poljoprivredne sezone. To smatramo realnim.
PREDSEDNIK: Reč ima ministar Stefanović.


43/3 TĐ/MJ

NEBOJŠA STEFANOVIĆ: Poštovani gospodine Fremond, vi ste u pravu. Pre nekoliko nedelja smo razgovarali o problemu koji je isticalo više poslanika, vaša poslanička grupa, narodni poslanik Marijan Rističević i neki drugi poslanici. Očigledno je da imamo dva problema koja se tiču registracije pojedinih priključnih vozila i drugih vozila koja se koriste u poljoprivredi, a koja su važna za poljoprivredne proizvođače, jer oni realno nemaju nova, druga.
Jedan problem je problem vlasništva. Jedan deo poljoprivrednih proizvođača nije mogao, jer su to stara vozila, kupljena pre više desetina godina. Teško je bilo da pruže materijalne dokaze o vlasništvu.
Uputio sam, odnosno uputiću tokom sutrašnjeg dana Vladi jedan predlog uredbe, koja će omogućiti vlasnicima ovih vozila da ih registruju i da ih kao takva stave u saobraćaj. To je jedan deo rešenja ovog problema.
Drugi deo problema, o čemu smo danas raspravljali na radnom telu, koje treba da koordinira bezbednost saobraćaja u Republici Srbiji, su uslovi koji su predviđeni Pravilnikom o registraciji takve vrste vozila. Kada bi se uzela u obzir, recimo, koncentracija određenih materija u izduvnim gasovima ili kočioni sistem itd, te mašine, odnosno priključna vozila, nikada ne bi mogle da budu registrovane. Na takav način onemogućavamo njihovo korišćenje. To je u rukama saobraćajne policije. Saobraćajna policija bi onda kažnjavala te ljude na putevima, a oni moraju da koriste ta vozila, jer nemaju druga.
Doneli smo zaključak da Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa MUP do kraja avgusta predloži izmene Pravilnika, koji će omogućiti korišćenje ovih mašina, a da ne ugrozimo bezbednost saobraćaja. Dakle, da najveći broj poljoprivrednih proizvođača može da registruje i da zakonito koristi ova vozila. Ova prva uredba će biti već sutra upućena Vladi, a na nekoj od narednih sednica Vlade, nadam se do kraja avgusta, će biti usvojena. Do kraja avgusta će biti donete izmene ovog pravilnika sa stručnim ljudima, koji će omogućiti da ovo bude rešeno. Mislim da na ovo što ste predložili, isto tako možemo da računamo da do septembra imamo jednu drugačiju situaciju.

44/1 MG/IP 17.20-17.30

PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Arpad Fremond.
ARPAD FREMOND: Gospodine ministre, hvala na datom odgovoru. Drago nam je da će se uskoro menjati i jedan i drugi Pravilnik i da će ovi problemi biti rešeni.
Kao narodni poslanik iz SVM smatram da ne treba dodatno da opterećujemo naše poljoprivredne proizvođače sa ovakvim kaznama. Siguran sam da je svima nama u interesu da vozila budu što bezbednija i da ta vozila pravilno učestvuju u saobraćaju. To je interes i poljoprivrednih proizvođača.
Međutim sa ovakvim, nama nerealnim kaznama sigurno nećemo poboljšati stanje na terenu. Bitno je da MUP izađe u susret poljoprivrednim proizvođačima, da im omogući da registruju neke mašine, a da one mašine koje fabrički ne ispunjavaju te uslove, jednostavno izbaci iz Pravilnika. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima narodna poslanica Dubravka Filipovski.
DUBRAVKA FILIPOVSKI: Hvala.
Imam pitanje za ministarku Jadranku Joksimović.
Gospođo Joksimović, ako se ne varam na vašu inicijativu Vlada Republike Srbije je pokrenula postupak za dobijanje sredstava iz Fonda solidarnosti EU. Da li je po tom pitanju nešto urađeno? Dokle se stiglo ili je sve ostalo na rečima?
Od predstavnika Evropske komisije smo čuli, kao i od predstavnika delegacije EU u Beogradu, da će u korišćenju ovih značajnih sredstava Srbija imati isti status kao da je članica EU.
Zanima me šta se sa tim dešava, dokle smo stigli, pošto se radi o značajnim sredstvima? Takođe, interesuje me i kada ćemo dobiti ta sredstva i za šta će konkretno biti utrošena?
PREDSEDNIK: Reč ima ministarka Jadranka Joksimović.
JADRANKA JOKSIMOVIĆ: Zahvaljujem poslanici Filipovski. Dobro, to jeste važno pitanje, s obzirom da smo juče formalno 30. jula uputili zvaničnu aplikaciju za dobijanje sredstava iz Fonda solidarnosti, koji Srbiji kao zemlji kandidatu stoji na raspolaganju.
Možda nije bilo medijski pokriveno, mislila sam da nema potrebe, s obzirom da smo pre dve nedelje dok je trajala donatorska konferencija iskoristili smo da predstavimo radnu verziju te aplikacije nadležnom komesaru za regionalni razvoj i urbanu politiku, gospodinu Hanu.
Oni su nam uputili neka dodatna pitanja i komentare, na koje smo imali obavezu da odgovorimo. Uspešno smo odgovorili i juče smo zvanično u elektronskoj formi, u pisanoj formi uputili aplikaciju za dobijanje sredstava iz Fonda solidarnosti.
Inače, poslednji rok je bio 5. avgust, dakle uspeli smo nekoliko dana pre toga. Zaista nije bio lak posao, s obzirom da je procedura i priprema aplikacije veoma zahtevna.
Vi ste u pravu, Srbija je u ovom slučaju tretirana kao punopravna članica EU, dakle status kandidata nosi tu mogućnost da aplicirate za ova sredstva. Sredstva uopšte neće biti mala, radi se o bespovratnim sredstvima.
Vrlo je jasna procedura. Dva su zahteva za koja se zemlje kandiduju, to su pre svega da imate status kandidata za članstvo i drugo da ukupna procena štete premašuje 0,64% bruto nacionalnog prihoda. To je u našem slučaju iznosilo 174,5 miliona evra. Potpuno je jasno i nakon onoga što jesu i procena štete i potrebe koje smo predstavili na donatorskoj konferenciji da smo se kvalifikovali za tu pomoć.
44/2 MG/IP

Ono što je važno i što želim da naglasim, ne hvaleći ni sebe, ni Kancelariju za evropske integracije, već celu Vladu, to je da smo zaista vrlo ažurno, u bukvalno prvoj nedelji kada su poplave trajale, pokrenuli ovaj mehanizam koji je bio dostupan za našu zemlju i u odnosu na procenjenu štetu, sada možemo da kažemo da je sasvim izvesno da ćemo dobiti između 40 i 50 miliona evra bespovratne pomoći. To je poseban mehanizam EU koji stoji na raspolaganju. Nema veze sa ovim IPA fondovima koje smo prenamenili.
Procedura je takva da nakon podnošenja aplikacije sada ima šest nedelja da radna grupa u nadležnom komesarijatu EU analizira i uporedi podatke i onda će Evropska komisija doneti odluku, ali ide naravno na Savet, u Evropski parlament.
Objektivno govoreći, mi ta sredstva možemo da dobijemo u novembru ili decembru ove godine. Ono što je važno napomenuti jeste da postoji mogućnost retroaktivnog korišćenja ovih sredstava, dakle već sada možemo ako imamo sredstva da nađemo i započnemo neke vitalne i urgentne projekte, a onda to može biti pokriveno iz sredstava Fonda solidarnosti.
Mislim da ovaj primer je dobar pokazatelj da je zaista važno da put evro integracija, zadužena sam u Vladi za to, pa je i red da pomenemo koliko je značajna činjenica što jesmo kandidat za članstvo u EU. To nam je otvorilo i neke dodatne mogućnosti. Do kraja godine ćemo ta sredstva dobiti.
Što se tiče uslova korišćenja, i to ste, čini mi se, pomenuli, uslovi su takvi da iz tih sredstava ne može da se finansira ništa što je vezano za privatnu imovinu. Mi već dobrim delom iz ovih sredstava prenamene ne potrošenih pretpistupnih fondova, tj. IPA fondova, dakle, već smo napravili plan upotrebe tih sredstava za obnovu privatnih kuća, domaćinstava i svega drugog, tako da, ova sredstva, zapravo i ja ću tu gledati da budem precizna, mogu da se koriste za obnovu i ključnih infrastrukturnih objekata i energetskih postrojenja, vodovoda, zdravstvenih i telekomunikacionih objekata, takođe, obrazovnih objekata, privremenih smeštaja za ugrožene kategorije stanovništva, čišćenje posebnih prirodnih rezervata i za one od šireg društvenog značaja.
Dakle, to su sve stvari koje možemo da finansiramo iz ovih sredstava. Evo, kažem još jednom, juče smo i zvanično podneli, ispoštovali smo rok ili poštovali smo rok i očekujem da ćemo po zaista ubrzanim procedurama, i to smo dobili uveravanja od komesara Hana, jer smo i mi bili brzi i oni su sa svoje strane ubrzane procedure primenili i očekujem da će to biti dodatna sredstva koja će puno značiti za sanaciju ugroženih područja i obnovu normalnog života ljudi. Hvala vam.
PREDSEDNIK: Reč ima narodna poslanica Dubravka Filipovski.
DUBRAVKA FILIPOVSKI: Zahvaljujem gospođo Joksimović.
Drugo pitanje bih uputila ministru prosvete, gospodinu Srđanu Verbiću.
Gospodine Verbiću, Srbija već dugi niz godina, da ne kažem decenija čeka na reformu obrazovanja i reformu prosvete. Premijer Aleksandar Vučić je još u svom ekspozeu najavio da ćete vi pokrenuti set promena u oblasti obrazovanja. Ja u to ne sumnjam. Očekujem kao i ostali građani Srbije da vidimo te vaše predloge.
Ovom prilikom želim u ovom visokom domu, u ime svojih kolega poslanika, iz poslaničke grupe Nove Srbije, i u svoje ime, pre svega da vam uputim jedan konstruktivan predlog u cilju reforme obrazovanja i da čujem vaše mišljenje na ovaj predlog koji ću vam reći.
Dakle, činjenica je da su naši učenici prenatrpani reproduktivnim znanjem i da je potrebno da imaju funkcionalna znanja, da postižu vrlo loše rezultate na PISA testovima. Činjenica je i da imamo nesrazmerno veliki broj časova u odnosu
44/3 MG/IP

na sadržaj određenih izbornih predmeta, npr. građanskog vaspitanja. Naši učenici ga uče osam godina u osnovnim školama i četiri godine u srednjim školama.
Moje mišljenje i mojih kolega narodnih poslanika je da su se stekli uslovi da se vrate i ubace neki novi predmeti, naravno ne povećavajući broj predmeta koji imamo, već smanjujući postojeće. Na primer, moje mišljenje je da treba vratiti predmet civilne zaštite u naše osnovne i srednje škole. To su pokazale i ove elementarne nepogode koje su nas zadesile u maju i mislim da bi se građani Srbije bolje snašli u tim prvim trenucima da su imali neka osnovna znanja iz predmeta civilne zaštite.

45/1 JB/CG 17,30-17,40

Drugi moj predlog je da se u osnovne škole uvede izborni predmet dečija ekonomija. Navešću vam samo jedan podatak na osnovu istraživanja Udruženja poslovnih žena u Moravičkom okrugu. Na osnovu tog istraživanja 60% osnovaca želi da ima taj predmet, jer smatra da će im on pomoći u izboru zanimanja, ali i u nekim znanjima, u pre svega razvoju preduzetništva i opredeljivanju od malih nogu za privatan biznis. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima ministar Srđan Verbić.
SRĐAN VERBIĆ: Gospođo Filipovski hvala vam na pitanju.
Istina je da su naši učenici preopterećeni i da imaju više časova nego što bi trebalo, ne samo da imaju više časova nego što bi trebalo, nego mnogo više sede u klupama nego što bi trebalo. Aktivnosti u školi mogu da se realizuju i na drugi način. Mislim da je ono što ste vi ispravno primetili, da njima nedostaju određene veštine koje ne mogu da razviju tako što sede u klupi već moraju da urade nešto drugo.
Građansko vaspitanje i verska nastava se izučavaju 12 godina, osam godina u osnovnoj i četiri u srednjoj školi. Probao bih da odgovorim postavljajući pitanje – a zašto ne bismo učili iste te predmete šest godina umesto 12 ili zašto ne bismo učili 12 godina, ali sa većim fondom časova? Odgovor na to nema niko. Isto kao što nema odgovor na pitanje zašto matematika ima toliki broj časova, zašto fizika ima 72 časa godišnje. Odgovor na to pitanje nije dobijen bilo kakvim istraživanjem gde se pokazalo da nam treba toliki i toliki broj časova da bismo ostvarili određen cilj.
Videćete da mnogi predmeti imaju identičan broj časova, kao da su svi podjednako važni. Zapravo, polazi se od toga kada se formira fond časova koliko ima nastavnika i kako njima udovoljiti, odnosno dati im odgovarajući broj časova. Zašto 12 godina da se izučava građansko vaspitanje i verska nastava? Na to nemamo odgovor, a oba predmeta su uvedena uredbom. Nije dobro da se predmeti uvode uredbom isto kao što ne bi bilo dobro da se predmeti ukidaju uredbom niti da uredbom uvodimo sada predmete kao što su civilna zaštita ili preduzetništvo.
Ono što mi sigurno nećemo uraditi u narednoj godini je da uvodimo nove predmete i da ukidamo stare, jer nije bitno na kraju krajeva kako se neki predmet zove već šta se radi u okviru tog predmeta. Ako su već tu ti predmeti i ako ti nastavnici mogu da još nešto da predaju osim onoga što već predaju, mnogi od tih sadržaja koje ste pominjali mogu da budu deo nekog drugog predmeta. Nema razloga zašto recimo ekonomija ili finansijska pismenost ne bi bili sastavni deo matematike, najbliži su matematici i mogli bi još od malih nogu da ih upoznajemo sa elementima ekonomije. Nema razloga zašto saobraćaj ne bismo mogli da uključimo u predmete kao što je tehničko ili u građansko vaspitanje. Nema razloga zašto mnoge druge sadržaje ne bi mogli da uključimo i upravo ćemo to uraditi. Nećemo menjati broj časova, nećemo ukidati predmete i uvoditi nove, menjaćemo sadržaje. Ako već hoćemo da menjamo predmete i ako nam je to neka dugoročna namera, onda prvo moramo da uradimo analizu efekata pojedinih predmeta i sa tim ćemo početi odmah, već 1. septembra. Za svaki od predmeta ćemo analizirati efekte i da vidimo koliko svaki od tih predmeta doprinosi onome što piše u Strategiji razvoja obrazovanja, šta su to kompetencije koje želimo od učenika koji izlaze iz škole, koji su ciljevi obrazovanja.
Kada završimo tu analizu i kada pokažemo da neki predmeti ne doprinose dovoljno tim ciljevima, onda se pred ljude koji rade na tim predmetima postavljaju dve mogućnosti – ili ćemo menjati sadržaj toga što rade ili će ustupiti svoje mesto nekom drugom ko bi radio nešto što bi dalo veće efekte.

45/2 JB/CG

PREDSEDNIK: Reč ima ministar dr Zorana Mihajlović. Izvinjavam se, samo da dopunim pa onda Filipovska.
ZORANA MIHAJLOVIĆ: Budući da ste pomenuli nove predmete, moram danas da vas informišem, a upravo sa ministrom prosvete. Održali smo danas sednicu koordinacionog tela za povećanje bezbednosti saobraćaja i dogovorili se u jednoj od tačaka koju smo usvojili da pokušamo da učinimo sve da u narednom periodu se nađu načini i uslovi da u školama možda unutar građanskog vaspitanja, a možda naravno i unutar svih ostalih predmeta koje naši đaci izučavaju i budu šta znaš o saobraćaju.
Na žalost, pokazalo se da, bez obzira što mi imamo trend pada poginulih, na žalost, mi spadamo i dalje u najnebezbedniju zemlju u Evropi. Trošimo i gubimo gotovo 4% BDP od saobraćajnih nesreća, ali ono što je nastrašnije, gubimo ljudske živote i pre svega dečije. Tako da, nekada je to postojalo, ja se toga sećam, ali pokušaćemo da u narednoj godini takođe to bude jedan deo izbornih predmeta.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Dubravka Filipovski, kokmentar.
Neka se pripremi Vladimir Marinković.
DUBRAVKA FILIPOVSKI: Gospodine Verbiću i gospođo Mihajlović, zadovoljna sam odgovorom koji ste dali. Imate apsolutno našu punu podršku. Slažem se sa konceptom da treba menjati sadržaje i vršiti analizu efekata predmeta. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Vladimir Marinković.
VLADIMIR MARINKOVIĆ: Uvažena predsednice, poštovani predsedniče Vlade, ministri, dame i gospodo narodni poslanici, sva tri pitanja koja ću danas postaviti biće usmerena na ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, ali ne mogu da zaobiđem ni diskusiju predsednika Vlade i ono što je govorio o kompanija i investicijama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i da apelujem da, kao što su danas kod nas „Al Ravafed“, kao što je „El Emar“, kao što je Razvojni fond Abu Dabia, mislim da bi ovde kod nas trebalo da ima upliv i „Masdar institut“ koji je strateški partner, veoma cenjen, jedan od najboljih instituta tehnološki nauka iz Masačusetsa iz SAD.
Ne bi imali ništa protiv da se bila koja od sala na našem univerzitetu i fakultetima, pogotovo na tehnološkom, elektrotehničkom zove po Al Mahtumu ili šeiku Muhamedu Bin Zajedu.
U svakom slučaju, prvo pitanje odnosi se na elementarno, osnovno obrazovanje ministru Verbiću i tiče se male mature, završnog ispita. Kakvi su planovi ministarstva, da li će se završni ispit menjati? Trenutno imamo situaciju, to su i prethodni govornici pominjali, da imamo slabe efekte, da kada su u pitanju ishodi učenja i kada su u pitanju rezultati kod PISA testova, veoma su slabi i veoma loši, a sa druge strane, papirološki, statistički svaki sedmi svršeni osnovac u našoj zemlji je nosilac Vukove diplome.
Ono što je glavno pitanje kada je u pitanju osnovno obrazovanje i što se dalje reflektuje i na srednje i na visoko obrazovanje, to je da i kod dece koja su u osnovnoj školi razvijamo konkurenciju i razvijamo tu ravnopravnu utakmicu znanja i sposobnosti između dece, koja će se posle reflektovati i u srednjoj školi i u visokim školama, fakultetima i univerzitetima, ali i u kompanijama, institucijama u kojima će raditi. Tada ćemo napokon dobiti preduzetničko i izaći ćemo iz ovog službeničkog društva u kojem danas živimo.

46/1 MO/BM 17.40 – 17.50

Dakle, pitanje prvo se odnosi na to da li će biti promenjeno ili se završni test odnosi isključivo na matematiku i srpski jezik? Moramo imati u vidu da deca imaju različite afinitete, da im je potrebno raznovrsno znanje, da ih to posle čeka i na univerzitetu, jer sama reč univerzitet podrazumeva univerzalno znanje. Danas je ta teorija i model...
(Predsednik: Tri minuta.)
Hvala lepo.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Izvolite.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Veoma sam zadovoljan i srećan, pre svega zbog činjenice što veliki broj pitanja danas ide Ministarstvu prosvete i ono o čemu smo mi razgovarali pokušaću, ako mi dozvolite, odgovarajući na vaše pitanje i za Mazdar… Ne znam da li ste vi bili nekada u Mazdaru? Oni su napravili u sred pustinje ceo grad na solarnu energiju. To je svetsko čudo. Nema nigde trafo stanice, nema nigde ničega, ceo grad je na solarnu energiju. Tu nedaleko od Mazdara, kada su pravili prvi fakultet na engleskom jeziku, onda su predstavnici svih plemena došli, bunili se i rekli – nećemo engleski, rušite nam tradiciju, rušite nam sve, a sada svi pohađaju upravo te škole i te fakultet. Reč je o jednoj od najobrazovanijih nacija i, razume se, jednoj od najbogatijih.
Uzgred bih vam samo rekao da se trudimo i borimo i da će biti mnogo dobrih stvari i dobrih iznenađenja. Narednih dana se konačno sa „Mercedesom“ za distribuciju potpisuje ugovor. Ići će i „Mercedesi“ koje proizvodi „Ikarbus“ odavde. Čekali smo to. Nadam se da ćemo sa „SISU-om“, uprkos ovako strogom Zakonu o privatizaciji, moći da pronađemo načina i da završimo sa hipotekarnim poveriocima, da napravimo mogućnost da radnici u „FAP-u“ ostanu da rade.
Ali, vratiću se na to oko zaštite interesa države Srbije i naroda u Srbiji i kako razgovaramo i kako pregovaramo. Kao što ste videli, nije mi bilo teško da vam kažem da smo oko „NIS-a“ pitanja pokretali pred Rusima, kao što mi nije teško da vam kažem da i Amerikancima i Evropljanima kažemo da je južni tok dobar ugovor, jer naša obaveza i naš posao je da vodimo računa o Srbiji, o našim građanima i o našim interesima. Zato nisam spreman da prihvatim one inicijative koje kažu da pobegnemo od ugovora o „Južnom toku“ i želim da građani znaju o čemu se radi, takođe. To nije pitanje politike - da li više volite Evropu ili više volite Rusiju? To je pitanje za naše građane, neki više vole Evropu, a neki više vole Rusiju. Mi smo na putu ka EU, ali ono što je naša obaveza, to je da ono što je dobro za Srbiju poštujemo i da to isteramo do kraja.
Srbija, ukupna investicija Srbije u celokupan ugovor o „Južnom toku“, celokupan Projekat „Južni tok“ je 19 miliona evra od 2,1 milijarde evra. Dakle, naše učešće u finansiranju projekta je minimalna. Čak i taj rizik da li će gas poteći ili neće nije na nama, već na ruskoj strani. Želim da vas obradujem i da vam kažem da mi u ugovoru imamo mogućnost 50% građevinskih radova, a to je negde oko 120 miliona, plus ono što oni nazivaju „welding assembly“, zavarivanje i spajanje, što je dodatnih 230 miliona.
Međutim, posle određenih stvari, dobili smo ponudu ruske strane i zvanično da radimo 100% radova, što znači da se to povećava ukupno na 470 miliona evra, da država Srbija odredi izvođače, da mi bez dinara našeg dobijemo te poslove. To je ogroman novac za Srbiju. Zato sam rekao, ako mi uspemo da rešimo pitanje Smedereva, pitanje „Petrohemije“ i „Azotare“ i MSK u Kikindi, ako uspemo da rešimo „Južni tok“ i nastavimo sa politikom ovakve ozbiljne konsolidacije i

46/2 MO/BM

podrške reformama, koju imamo u svetu mnogo više nego u zemlji, zato što su naši ljudi uvek nepoverljivi prema reformama, ali ako to uspemo da napravimo, siguran sam da ćemo i 2015. godine imati značajan rast, a u 2016. godini mislim da će taj rast biti veliki.
Dakle, samo želim da vam kažem da je naša namera da dovodimo što je moguće više ljudi koji mogu da pomognu svojim investicijama. Mnogo ih je manje u celom svetu nego ikada, zato što je kriza svuda. Pogledajte zemlje EU. Pogledajte, negde im je rast do 0,5, a u većini je pad, recesija do minus jedan, a koliko fondova oni imaju na raspolaganju i šta sve oni imaju na raspolaganju. Mi ćemo pokazati pozitivne i dobre rezultate.
Želim još ono što mi je važno da kažem, pošto vidim svakog dana da neko pokušava da plaši penzionere u našoj zemlji politikom Vlade. Samo hoću da kažem penzionerima, a oni će dobro razumeti tu poruku, da mirno spavaju, da ne brinu za svoju budućnost, da će Vlada Srbije voditi brigu o njima, kao što je vodila i do sada, i da niko ne treba da ih sekira ni po medijima, niti na bilo koji drugi način. Oni će imati pravo na pristojnu starost, iako su im mnogi tu starost do sada uzimali i trošili, a čak trošili i budućnost naše dece za to.
Kamberi, molio bih vas, platite struju. Nećemo tolerisati ne plaćanje struje. Potpuno sam ozbiljan.
PREDSEDNIK: Reč ima ministar Verbić. Izvolite.
SRĐAN VERBIĆ: Gospodine Marinkoviću, hvala na pitanju. Završni ispit, kao što sam pričao do sada, ima previše funkcija u sebi. Pokušavamo jednim univerzalnim testom da rešimo sve probleme, što praktično nije moguće. Na svu sreću, jedna od tih funkcija polako vetri i deluje kao da nam više nije potrebna. To je selekciona funkcija.
Test koji služi samo za to da bi se rangirali učenici na upisu u srednje škole gotovo da nije potreban u situaciji kada ima dovoljno mesta za sve učenike iz osnovne škole u srednjim školama i kada se 88% učenika upiše upravo u one škole koje su naveli kao jedan od svoja prva tri izbora. To znači da skoro svi imaju dobru predstavu gde im je mesto i da se zaista upisuju u te škole. Naravno, ima 12% onih koji su nezadovoljni, koji se možda nisu dovoljno potrudili i zbog tih 12% test mora da postoji i dalje.
Međutim, druga funkcija za koju smatramo da je mnogo važnija od ove selekcione, to je funkcija evaluacije obrazovnog sistema. Tu nam je potrebno da imamo testove iz više od dva predmeta. Tu nam je potrebno da imamo veću raznovrsnost zadataka. Potrebno je da ispitujemo i ono što papir, olovka i testovi ne mogu da pruže, da ispitujemo i veštine i da ispitujemo i kako usvajaju stavove učenici. Da bismo to uspeli, potrebno je da se taj završni ispit realizuje u atmosferi koja je malo manje stresna nego što je bila do sada.
Ove godine smo pokazali da test može da se realizuje regularno, da se završi onako kako bi trebalo i da taj grč ne mora da bude baš toliki. To nam daje ohrabrenje da sledeće godine u malo relaksiranijoj atmosferi napravimo testove od kojih ćemo imati veće koristi u smislu vrednovanja kvaliteta predmeta, načina rada u određenim školama, a ne samo da sprovodimo test zato da bismo rangirali učenike, jer oni to ionako prilično dobro sami rade. Jednog dana, nadam se ne tako dalekog, svi naši osnovci će ići u srednje škole i nadam se da će dobro razmisliti u koje škole žele da idu. Naš je samo zadatak da taj loš balans između različitih tipova škola uredimo na neki način.
46/3 MO/BM

Tako da, nažalost, u ovom trenutku neke gimnazije ostaju sa velikim brojem nepopunjenih mesta, dok za neke škole, koje učenici percipiraju kao lakši prolaz do fakulteta, imamo navalu i osam prema jedan broj zainteresovanih, samo zato što izgleda kao da će kroz tu školu lakše proći i stići do fakulteta.

47/1 JJ/LŽ 17.50 – 18.00

Na obrazovnom sistemu je da zatvori te prečice, i da oni koji žele na fakultet zaista dobiju adekvatno srednje obrazovanje pre nego što dođu na fakultet, u protivnom, će se i dalje dešavati da neko upiše fakultet i da se njegova karijera upravo tu završava, a to ne želimo. Hvala.
PREDSEDNIK: Gospodin Marinković, dopuna.
VLADIMIR MARINKOVIĆ: Još jedno pitanje za ministra Verbića, i dao mi je šlagvort kroz odgovor, da prokomentarišem samo, da velika zainteresovanosti i pokušaj da se mnogo više dece upiše na fakultete nego što je to moguće, a naravno situacija na tržištu rada nam pokazuje da to čak nije ni potrebno, utiče na to da se sam proces reindustrijalizacije Srbije ne može odvijati ako nemamo decu na zanatima i u stručnim srednjim školama. Daću vam samo podatak da u Boru, samo do pre dve godine upisivano osam odeljenja u stručnim tehničkim školama, a sada je to jedno odeljenje.
Moje konkretno pitanje odnosi se na projekat Horizont 2020. Nas iz SDPS zanima, kakva će biti uloga Ministarstva, naše države? Radi se o projektu koji podrazumeva budžet ili fond od 80 milijardi eura. Fond koji bi trebao da omogući razvoj preduzetništva i bolju vezu između industrije i visokoobrazovanih institucija, razvijanje njihovih zajedničkih agendi i istraživačkih projekata, pa bih voleo da nam kažete nešto detaljnije o tome, i kakvu će ulogu Ministarstvo prosveta, nauke i tehnološkog razvoja da uzme u okviru tog projekta. Hvala.
PREDSEDNIK: Izvolite ministre.
SRĐAN VERBIĆ: Program Horizont 2020 je program koji objedinjuje naučnike u Evropi, daje im jednake šanse da dobiju novac za svoje projekte. Međutim, te novce je teško dobiti. To se videlo i u prethodnim verzijama ovog programa u FP6 i FP7 programima.
Međutim, tu se pokazalo da naši naučnici ipak mogu više da dobiju iz Evropskih fondova nego što mi dajemo kao članarinu u evropske fondove i verujemo da će tako biti i sa Horizontom 2020.
Ovoga puta je procedura prijavljivanja pojednostavljena i za različite oblasti nauke ujednačena. Tako da će biti jednostavnije praviti zajedničke projekte, zajednički aplicirati za evropske fondove, i lakše će biti povezivati se sa partnerskih institucijama u inostranstvu. Tu takođe postoji i mogućnost za mala i srednja preduzeća da apliciraju za te fondove, ali ne treba gajiti lažnu nadu da bilo koje preduzeće tu može da aplicira. Potrebno je da to bude preduzeće koje je sposobno da uradi transfer znanja.
Dakle, nešto iz nauke da prenese u ekonomiju. Mi nažalost, nemamo dovoljan broj takvih preduzeća, ali upravo je to ono što želimo da poguramo kroz tehnološki park i fondove za inovacionu delatnost. Upravo takve projekte želimo da vidimo i u našoj zemlji, nezavisno od međunarodnih projekata, da oni zapravo budu model za firme koje će biti sposobne da se uključuju u međunarodne projekte.
Taj model ne bi bio dobar samo za Horizont 2020. Taj bi model bio izuzetno dobar i za buduću nacionalnu naučnu fondaciju koja bi zapravo izmestila raspodelu sredstava za naučna istraživanja iz Ministarstva u sferu gde bi sami naučnici odlučivali prema kriterijumima konkurentnosti, kompetitivnosti o tome ko dobija najviše novca za istraživanje. Na taj način bi omogućili sebi i bolje povezivanje sa ostalim partnerima u inostranstvu i dobijanje većeg iznosa od iz tih fondova.
PREDSEDNIK: Vladimir Marinković, komentar, a neka se pripremi Milorad Stošić. Izvolite.

47/2 JJ/LŽ

VLADIMIR MARINKOVIĆ: Izvinjavam se, još jedno kratko pitanje.
PREDSEDNIK: Nemate pravo na pitanje, samo da prokomentarišete šta ste čuli, dve minute.
VLADIMIR MARINKOVIĆ: Onda ću da prokomentarišem. Zadovoljan sama generalno odgovorom uz to da pokušate, ministre, da u narednom periodu kada projekat bude aktuelan da okupite sve društvene činioce, počevši od poslodavačkih udruženja, udruženja radnika, nevladinih organizacija, svih onih koji mogu da pomognu u tom procesu pospešivanja inovacija, istraživanja nauke, ali u domenu razvoja, naravno, i u cilju razvoja naše privrede, kako bi ona bila kompetitivnija i bolja u odnosu, pogotovo na privrede u regionu i na globalnom nivou. Tako da se zahvaljujem još jednom na vašem odgovoru.
PREDSEDNIK: Reč ima narodni poslanik Milorad Stošić. Izvolite.
MILORD STOŠIĆ: Poštovana predsedavajuća, uvaženi predsedniče Vlade, gospodo ministri, dame i gospodo narodni poslanici, danas imam tri seta pitanja koja ću postaviti, a odnose se na Ministarstvo državne upravi i lokalne samouprave, odnosno za ministarku Kori Udovički.
Ministarstvo pravde i državne uprave je 2013. godine pristupilo izradi Zakona o inspekcijskom nadzoru uz podršku USAID kroz projekta „Za bolje uslove poslovanja“ i nemačke organizacije GIZ kroz projekat „Unapređenje izrade zakona u Republici Srbiji“.
Sada gospođo ministarka vi pominjete da radite na nacrtu zakona o inspekcijskom nadzoru. Pitanja za ovu oblast su – dokle se stiglo sa izradom tog zakona, odnosno drugo pitanje čime ćete sprečiti dupliranje inspekcijskog nadzora ili prebacivanje odgovornosti s jedne na drugu inspekciju što do sada imamo čest slučaj i čestu pojavu?
Drugi set pitanja odnosi se na vašu izjavu da ste rekli da će Vlada Srbije krajem avgusta utvrditi predlog zakona o zaposlenima u AP i jedinicama lokalne samouprave koji će unaprediti sistem radnih odnosa. Istakli ste da je to prvi u nizu reformskih zakona za lokalnu samoupravu. Da li planirate javnu raspravu o ovom zakonu? Nameće se pitanje, neminovno je da će se nakon donošenja ovog zakona biti viškova radnika u organima, odnosno određenog broja otkaza – koliko će biti po vašoj proceni tih viškova? Šta će se raditi sa tim viškovima? I ako imate podatak kolik tih viškova ima u državnoj upravi, a koliko u javnim preduzećima?
Treći set pitanja, pojedine odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina nisu usaglašena sa Ustavom Republike Srbije. Ustavni sud je na sednici suda održanoj 16. januara 2014. godine doneo odluku kojom je utvrdio da neke odredbe Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srbije. Da li planirate izmene Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina? Da li ćete uvrstiti sve predstavnike nacionalnih saveta u izradi tog zakona? Da li će se formirati posebna radna grupa sa predstavnicima nacionalnih saveta i nacionalnih manjina? Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala. Reč ima ministarka Udovički.
KORI UDOVIČKI: Hvala poslaničke.
Prvo, vaše pitanje o Zakonu o inspekcijskom nadzoru, on je zaista dosta vremena u pripremi zato što je to jedna veoma složena materija. Prvo pitanje na koje je moralo da se odluči, bilo je upravo zbog postojanja preklapa i nedostatka koordinacije između različitih inspekcija i različitih resornih službi, da li ići na to da se stvara jedna centralan inspekcijska služba, jedna generalna inspekcija ili jedno malo fleksibilnije rešenje koje bi stvorilo mehanizam koordinacije između ovih resornih inspekcija ili ih ostavilo po ministarstvima.

48/1 VS/IR 18.00-18.10

Opredeljenje je vrlo snažno na kraju dosta dugog promatranja, pre još ove Vlade, i to je prihvaćeno ponovo i sada u našem razmatranju, da treba da bude jedno koordinaciono telo, gde će resorne inspekcije da ostanu pod resornim ministarstvima. Vrlo su retka rešenja u svetu i samo se možda ono jedno u Republici Srpskoj koja se stvarala, da tako kažem, od nule, samo je to rešenje koje znamo, gde su centralne inspekcije je zapravo vrlo uspešno. U svim drugim situacijama pokazuje se boljim ovo rešenje sa nekakvom koordinacijom, ali sa ostankom u resorima.
Kako se izbegava preklapanje? Biće to dosta veliki izazov za našu državnu upravu, jer nemamo, nismo do sada razvili mnogo takvih mehanizama, a to je da se u centru Vlade uspostavi koordinaciono telo sa stručnom službom koja će to podržavati i koje će da prikuplja sve podatke o subjektima koje treba nadzirati, praviti procenu rizika, rizika radi kojih različite inspekcije i postoje. Tamo gde neki subjekt podleže većem broju inspekcija praviti planove koji će da uklapaju različite resore za svaki taj subjekat. Znači, biće koordinacija iz centra i to na bazi analitike za koju će biti potrebno da se pripreme jake informatičke i analitičke osnove.
Što je najvažnije na kraju tog procesa koji će verovatno da traje tokom cele naredne godine, imaćemo inspekciju koja će biti u stanju da cilja najrizičnije subjekte, da u njih šalje inspekcije koje zaista idu da pomognu pre svega, da se otklone rizici, a ne da uhvate nekoga, pogotovo ne za dlaku u jajetu. Zatim, imaćemo inspekciju koja neće da koristi kao izgovor nepostojanjem nadležnosti nad nečim, da ne bi primetili nešto što se radi, a sa druge strane, nećemo slati inspekciju u najmanjem rizična preduzeća ili subjekte zato što je tamo najlakše nju vršiti, a ostaviti nerizične subjekte bez nadzora. Što je najvažnije iako niste registrovani moći ćete i bićete, podlećićete inspekcijskom nadzoru što danas vrlo često nije slučaj.
Kada je reč o drugom vašem pitanju, Zakon o zaposlenima u AP i lokalnim samoupravama prošao je već javnu, zvaničnu i formalnu javnu raspravu već u prethodnom periodu, a sada smo je obnovili u skraćenom postupku i očekujemo da prikupimo poslednje sugestije i da pripremimo taj predlog za Vladu do kraja avgusta, a postom će ići u Skupštinu.
Vaše pitanje o viškovima je jako važno. Mnogo se ovih dana govori i postoji izvesna nervoza, pa možda i nestrpljenje u javnosti da se sa podacima izađe, a ja moram da naglasim da mi u ovom trenutku imamo relativno pouzdane brojeve i to zahvaljujući Ministarstvu finansija u prethodnoj Vladi, koja je po prvi put jedan takav napor uložila, da uopšte znamo koliko ima zaposlenih, a ne koliko ima viškova.
Procena viškova je proces koji zahteva da znamo koliko nam ljudi treba u svakoj instituciji, a da bismo znali koliko nam ljudi treba u svakoj instituciji, treba da znamo koji je zadatak svake institucije.
Sve su to zadaci i poslovi koje zapravo u svim ovim godinama, od kada su započete reforme na putu ka EU, od 2001. godine nije bilo jasno ni čiji su zadatak.
Ovo je prvi put da Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu zapravo objedinjuje zadatak i da određuje, da se bavi time kakva treba da bude struktura organa, ali i time koliki broj zaposlenih i kolike plate i da se na tome, da se to sve radi pravilno, tek uspostavlja.
Međutim, jasno je da su najozbiljniji viškovi o kojima najviše govorimo zapravo u javnim preduzećima. Kada gledamo organe državne uprave, a često je to slučaj


48/2 VS/IR

i na lokalnom nivou, ma da ne uvek, vidimo da brojevi zaposlenih nisu rasli onako kako se to dešavalo u zavisnim institucijama ili pre svega u javnim preduzećima, ili institucijama i ustanovama u toku prethodnih godina.
Ono što je više zabrinjavajuće, vidimo vrlo često da zapravo postoji neadekvatnost u strukturi, da nam nedostaju dobre veštine, da je to jedan nefleksibilan sistem u kome je pre svega posao koji je pred nama, da vidimo kako da podignemo njihovu delotvornost, kako da postanu operativnija tela.
Mi to možemo, a ja mislim da bi se i moje kolege i mnogi ministri složili, da se suočavamo sa velikim teškoćama u tome da od ovih ministarstava i državnih organa, dobijemo rezultate kakvi su Srbiji potrebni.
Dakle, u ovom trenutku, ministarstvo je obezbedilo sredstva koja će u ostatku ove godine da nam pomognu da identifikujemo, ipak u državnoj upravi, jer se javnim preduzećima ovo ministarstvo ne bavi.
Obezbedićemo mogućnost da do kraja godine identifikujemo gde ipak u državnoj, odnosno javnoj upravi, bez javnih preduzeća, postoje očigledno viškovi, a oni postoje u najčešće manjim institucijama i da pripremimo da u toku sledeće godine na tome radimo.
Međutim, nije glavni cilj u tom procesu smanjenje viškova, već preuređivanje organizacije i usmeravanje kapaciteta i institucija da rade ono što treba i često će dolaziti do prezapošljavanja iz jednog dela u drugi.
Na kraju, kada je reč o Zakonu o nacionalnim savetima, o nacionalnim manjinama, kao što znate, pred nama su izbori za nacionalne savete i sačekaćemo da se ti izbori završe, da se konstituišu nacionalni saveti i da onda sa tim novim mandatom krenemo u izradu novog zakona ili izmene i dopune zakona, ali to ćemo još videti, kako bismo se uskladili sa zaključcima Ustavnog suda. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima Milorad Stošić.
MILORAD STOŠIĆ: Hvala na ovim odgovorima, kada se tiče ovog prvog seta pitanja inspekcijske službe, ja bih stvarno voleo da to jednom u ovoj državi zaživi, s obzirom da naši građani ili ljudi koji imaju određene primedbe, da ih iz raznih ministarstava, pre svega, na državnom nivou, šetaju od jednog ministarstva do drugog, što se tiče inspekcijskog nadzora, ali to je i u lokanim samoupravama.
Konkretno u gradovima sa gradskim opštinama, s obzirom da ima raznih inspekcija po toj vertikali na nivou grada i na nivou gradskih opština, ali ima i po horizontali i po raznim upravama i stalno dolazimo u situaciju da nas šalju od jedne uprave do druge ili od grada do opštine i uvek se ti neki inspektori proglašavaju nenadležnim i onda građani imaju problem.
Meni je drago ako bude uređen taj sistem, da inspekcijske službe stvarno funkcionišu i da građani kada dođu u jednu inspekcijsku službu, da mogu da reše problem.
Što se tiče ovog drugog seta viškova, zahvaljujem na vašoj iskrenosti da nismo u mogućnosti kao država da utvrdimo broj zaposlenih, pa na osnovu toga ne možemo ni proceniti koliko ćemo imati viškova.
Ne mogu da prihvatim da u ovoj državi ne može da se ustanovi koliko ima zaposlenih u toj državnoj upravi, ako samo pogledamo primer našeg parlamenta, gde ima 250 poslanika, 250 plata. Ako izdvojimo određeni broj sredstava ili finansijskog novca za određene plate, moramo znati za koga te plate idu, tako da mislim da bi trebalo da budemo ozbiljni i da tačno znamo u svakom momentu koliko imamo zaposlenih, a ako radimo ovaj zakon, biće slučajeva da se pojavljuju ti viškovi i da znamo šta ćemo sa tim ljudima.
PREDSEDNIK: Reč ima Kori Udovički.

49/1 DJ/VK 18.10 - 18.20

KORI UDOVIČKI: Ako mogu samo da dopunim, na osnovu ovoga što ste me sa vašim komentarima podsetili.
Upravo je u inspekcijskim službama jedna od oblasti gde često postoje manjkovi, kako čisto u broju inspektora, tako u kvalitetu i obučenosti. Nedavno je ova Vlada u poreskoj inspekciji, odnosno u upravi upravo sa jedne strane na višak od 400 zaposlenih ponudila im da se pre obuče i prekvalifikuju da rade kao poreski inspektori što je veliki dobitak za naš kapacitet, da naplaćujemo poreske prihode.
Samo sam htela da pojasnim, mi smo utvrdili broj zaposlenih, postoji, tako da to više nije problem, mada još uvek ne postoji odgovarajući trajni registar. Stvaranje odgovarajućeg trajnog registra takođe zahteva vreme i jedan od ključnih uslova kako bismo mogli da pojačamo prelazak na elektronsku upravu, ali ono što će zahtevati još više vremena i analize, to su funkcionalne analize koje će nam tačno reći gde su i koliki viškovi. Hvala.
PREDSEDNIK: Milorad Stošić, komentar.
Neka se pripremi Senić.
MILORAD STOŠIĆ: Što se tiče ovog trećeg pitanja nisam dobio odgovor da li će se formirati posebna radna grupa sa predstavnicima nacionalnih saveta, koja će biti uključena u izradi ovog zakona? hvala.
Ministre nemate više pravo na odgovor.
Reč ima Aleksandar Senić. Izvolite
ALEKSANDAR SENIĆ: Zahvaljujem gospođo predsednice.
Da na početku raščistimo, ja plaćam struju i plaćam sve poreze, tako da sam se verovatno u tom smislu kvalifikovao za razgovor, ali neophodno je i da Vlada Republike Srbije poštuje pravno obavezujuće dokumente koje donosi ova Narodna skupština.
Na primer, Rezolucija o ulozi Narodne skupštine i načelima i pregovorima o pristupanju Republike Srbije EU, propisuje da Vlada uputi Odboru za evropske integracije predlog pregovaračke pozicije o određenom poglavlju.
Ova rezolucija je doneta 16. decembra prošle godine a Vlada još uvek svoju proceduru nije uskladila sa tom rezolucijom. Dobijam informacije da je danas utvrđen predlog pregovaračke pozicije za poglavlje 31, možda možete da potvrdite ili da…
ALEKSANDAR VUČIĆ: Nije, 32.
ALEKSANDAR SENIĆ: Još gore, 32.
Dakle, utvrđena je pregovaračka pozicija za poglavlje 32, a nije ispoštovana procedura, dakle, Odbor za evropske integracije nije dao mišljenje i preporuke, nacionalni konvent nije dao mišeljenje i preporuke a Vlada je utvrdila pregovaračku poziciju suprotnu Rezoluciji koju je donela ova Narodna skupština još u decembru prošle godine.
Dakle, moje pitanje premijeru – kada će Vlada uskladiti proceduru u skladu sa Rezolucijom koju je donela ova Narodna skupština?
Takođe, drugo pitanje se tiče ekspozea premijera, koji je rekao da će u prvih sto dana ove Vlade, biti izvršena promena zakonskog okvira koji definiše uslove poslovanja u Srbiji. Ta promena zakonskog okvira predviđa i donošenje ukupno 13 zakona od kojih su i Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o javnim preduzećima, Zakon o privremenom usklađivanju osnovaca za obračun i isplatu plata, odnosno zarada od korisnika javnih sredstava tj. platnim razredima, Zakon o registru korisnika javnih sredstava i njihovih zaposlenih i angažovanih lica, Zakon o državnim službenicima, Zakon o osiguranju, Zakon o hipoteci.
49/2 DJ/VK

Dakle, ukupno osam od 13 najavljenih zakona za prvih sto dana Vlade nije doneto i ne nalazi se u skupštinskoj proceduri. Dakle, priča o tome da je Vlada ispunila 92% obećanja ne stoji. Ako uzmemo i podelimo osam sa 13, tj. pet sa 13, dobijamo rezultat 38%, a to je daleko od 92.
Moje pitanje je, kada će ovi zakoni biti u skupštinskoj proceduri i kada će biti doneti?
PREDSEDNIK: Reč ima premijer. Izvolite.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Hvala.
Tačno danas smo utvrdili pregovaračku poziciju za poglavlje 32, ne znam kakva je procedura, iako je napravljena greška, to ćemo svakako da ispravimo. Kažem i da nije napravljena greška, ali ako jeste, bez ikakve namere je. Dakle, to ćemo svakako da ispravimo i saglasan sam sa tim da to uradimo u svakom trenutku.
Što se tiče broja zakona, vi ste uzeli iz jednog segmenta, niste rekli da su najvažniji zakoni iz oblasti poboljšanja investicionog ambijenta doneti ili je u toku donošenje. Najvažniji zakon za poboljšanje investicionog ambijenta za sve investitore, krovni zakon, temeljni zakon za koji sam bio siguran da ćete da ga podržite, je Zakon o radu, ali je bilo lakše zato što ljudi nisu srećni kad god se tako krupne i važne stvari u zemlji menjaju. Nisu srećni iako se tim zakonom stvaraju uslovi da se podstakne takmičenje, konkurencija, ono što traži od nas svet da bi mogao da ulaže u ovu zemlju.
Kao i ovi zakoni o privatizaciji i stečaju, kao i Zakon o PIO fondu, recimo taj nije bio obećan, a u vrhu je reformi o kojima govori Svetska banka, ali iz samog korpusa zakona koji se tiču poboljšanja investicionog ambijenta, doneli smo najvažnije zakone. Iz svih oblasti mogu da kažem da sam zadovoljan, doneli smo 31 zakon. Za sto dana 31 zakon, pri tome smo 40 dana imali poplave, kao što znate.
Znam da je naš narod i da smo svi mi uvek nezadovoljni, i ja sam nezadovoljan svojim radom, iako nisam imao slobodnu ni jednu subotu i nedelju, nisam nikada dovoljno zadovoljan radom ministara, ali vas samo molim, pošto ste na veoma ozbiljan način postavljali pitanja, tako vam i odgovaram, pogledajte u ovom trenutku, imate duplo više ministara u sali nego opozicionih poslanika. Mislim da to građanima Srbije govori i o ozbiljnosti, o odgovornosti i o brizi za narodom.
Mislim da to što smo počeli danas u 16,00 a neki se sprdaju sa mnom i ismevaju se kada na nekom sastanku kažem da sam kasnio 14 minuta, naše Vlade, Rasim i Dačić su ovde, nikada se nije dogodilo da vlade ne kasne, kao što danas ne kasne. Mogu da kasne 3 – 4 minuta. Nikada u istoriji srpski vlada, to mogu da vam kažem od 1998, nikada se nije dogodilo, nekada su kasnile po dva, po tri sata, čekaju ministri, ne znaju šta će sa sobom, čekaju, dok se ne nađu. Onda je uveden novi sistem i ovo nije odgovor vama na to, uveden je novi sistem – hajde telefonom da se čujemo i da pojma nemamo šta donosimo. Ovo nije iz mog domena, znam da je danas bilo na sednici Vlade, pa sam vam zato to rekao.
Što se tiče zakona oko ovih zakona, da, donećemo novi zakon o javnim preduzećima, čekam da gospodin Đilas bude ovde da glasa za taj zakon, jer ćemo deo stvari koje je predlagao da uvažimo. Očekujemo da još neki veoma važan zakon o državnim službenicima, kao nastavak ovog temeljnog Zakona o radu, bude donet, naravno, kao i zakon o hipoteci, kao i mnogi drugi zakoni, i mislim, Zakon o planiranju i izgradnji, on je trenutno u javnoj raspravi, da nam neko ne bi rekao da nije završena javna rasprava.


49/3 DJ/VK

Kao što smo uspeli da završimo javnu raspravu za set medijskih zakona kojima se hvalimo, jer to su stotinu puta bolja rešenja nego ona koja su bila i idu u korak sa najvećim evropskim slobodarskim tradicijama i poštovanjem ljudskih prava medijskih sloboda, itd, kao što priznaje EU, kao što priznaju svi drugi, tako ćemo i da uradimo sa Zakonom o planiranju i izgradnji.
Tu očekujemo vašu podršku zato što mi moramo da pokrenemo biznis u Srbiji, skratićemo procedure, treba da sednemo i razgovaraćemo zajedno sa vama da se dogovorimo da vidimo koje je najbolje rešenje za konverziju.

50/1 GD/SU 18,20-18,30


Trenutno je na javnoj raspravi. Hajde da se uključimo u to. To će nam biti prvi zakon tamo 25. avgusta. To su upravo ti zakoni koji služe za poboljšanje investicionog ambijenta.
Ostaje nama tu još zakona. Usvojili smo 13 zakona, ako se ne varam, iz oblasti najviše krivično-pravnog zakonodavstva, ali očekujem da ćemo imati još važnih zakona, o uzbunjivačima i mnoge druge zakone koji su veoma važni za nas, ali mi nemamo problem.
Svaki put kad želite da nam ukažete na to da smo mi prekršili i da vi niste mogli da budete upoznati ili da odbor nije bio upoznat, uvek ćemo izaći u susret zato što, kao što znate, mi napišemo, idemo sa nacrtom zakona i taj nacrt ide u javnu raspravu. Tek kasnije ga mi u formi predloga šaljemo vama, ali pre toga u formi nacrta on prođe kroz sito i rešeto i Evropske komisije, kao što znate, i nijedan od ovih zakona sa kojima smo išli nije prošao a da nije dobio zeleno svetlo Evropske komisije.
Dakle, svaki zakon, kada govorite o tome, i dobro je da ih kritikujete, dobro je da ih napadate, je prošao i dobio odobrenje Evropske komisije. Za ovaj set zakona smo čekali šest meseci Evropsku komisiju i Savet Evrope, ako se ne varam, koji je bio još, kako oni to kažu, nadležniji za to, da bismo dobili povoljno mišljenje. Dobili smo sva povoljna mišljenja.
Dakle, zato vas molim samo da ubuduće, kada postoji takav problem, pozovite nekog od kolega vaših, pozovite nekog od ministara, ostavite poruku kod mene u kabinetu, pozovite me, intervenisaćemo i rešićemo taj problem. Naša je namera da o tome zajedno sa vama razgovaramo, jer na putu za punopravno članstvo u EU ne može da učestvuje samo Vlada. Tu nam je potrebna opozicija, tu nam je potrebna vaša pomoć i podrška i to moramo zajednički da radimo.
Kao što sam ja zadovoljan nekim normalnim reakcijama koje stižu iz opozicije na određene stvari koje se tiču države, tako vas molim da tamo gde vam je potpuno jasno da negde možda nešto nismo uradili u skladu sa procedurom odmah intervenišete i odmah nam recite. Budite sigurni da ćete uvek dobiti direktnu podršku od nas i da ćemo pokazati da to razumemo.
Što se tiče 100 dana, 100 dana je tamo u ponedeljak ili u utorak. U teškim uslovima u kojima ni dana niko nije čekao ništa, bili napadani sve vreme, najvažnije zakone smo doneli, ako budemo imali većinu, za privatizaciju, stečaj i ova tri medijska zakona. To znači da smo najvažniji posao i najteži posao tih prvih teških reformi proveli u delo. Čeka nas još teških stvari, ali ja mislim da stvari u Srbiji polako ali sigurno idu na bolje.
Hoću da iskoristim priliku, videćete i po tome, iznenadićete se, kako smo i sačuvali deo para. Prikazali smo vam sve, čak i ono što nismo potrošili da smo potrošili. Videćete to kroz rebalans budžeta. Videćete to i kroz budžet da, recimo, ono što je na 621. da nismo skoro ništa potrošili. To je 36 milijardi što smo odvajali za socijalni program, zato što se i dalje borimo za radnike i za preduzeća. Imamo u Fondu za razvoj 15 milijardi, imamo od dela javnih preduzeća od kojih možemo da uzmemo, u evrima mogu da vam kažem, oko 100 miliona evra, tako da moći ćemo to da vidimo kako i na koji način da bismo i one mere fiskalne konsolidacije, o kojima smo pričali, usmerili i napravili do nivoa do kojeg će to narod dobro da razume jer zna da mu je to za zdravlje javnih finansija, da mu je to za zdravu državu, a da ne budu teško pogođeni i da ne budu ljudi ozbiljno pogođeni.

50/2 GD/SU

Još jedanput vama hvala na tome. Vlada Srbije predložila je 31 zakon Skupštini, koji u tako kratkom periodu, a posebno tako važne zakone, tako sistemske i tako suštinske zakone, mislim da nijedna vlada nije predložila i nijedan skupštinski saziv nije usvojio, možda po značaju 2002. godine, a posle toga nikada više. Posle toga, apsolutno nikada više da su sistemski zakoni, ovoliko važni, teški, problematični zakoni koji ne uživaju veliko poverenje u javnosti, zakoni kojima se nikome ne dodvoravate, već pravite normalnu zemlju od svoje zemlje i zbog toga sam eto veoma ponosan.
Rekao sam 92%, to je zato što jednu krupnu stvar nismo preduzeli, a to je pitanje finansijske konsolidacije. Sve drugo smo preduzeli. Mislim da su ljudi u Srbiji srećni što tu meru nismo preduzeli, iako ja mislim da i kašnjenje u preduzimanju te mere je samo moglo državi da donese ozbiljne probleme. Hvala vam najlepše.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Senić. Izvolite.
ALEKSANDAR SENIĆ: Što se tiče Zakona o planiranju i izgradnji, imamo, ako ništa drugo, na istinomeru mnogo neispunjenih obećanja, da će zakon biti u maju, pa da će biti u junu, pa da je na javnoj raspravi. Jul niko nije pominjao, tako da možete i sami da odete na istinomer i da vidite koliko puta je javnost obmanuta rokom u kome će taj zakon biti donet.
Ja sam, pošto mi je to i profesija, životno zainteresovan za taj zakon, tako da, što se mene tiče, imaćete pun kapacitet konsultantskih usluga, naravno besplatnih.
Primedba da opozicija nije prisutna i da mi želimo nešto loše, evo, ministar Vujović može da potvrdi da su amandmani NDS na Zakon o privatizaciji usvojeni svi, osim jednog. Dakle, samo jedan od svih amandmana koje smo podneli nije usvojen. Toliko o našem konstruktivnom pristupu zakonima koji se usvajaju u ovom domu. Zato i tražimo da poštujete kao Vlada ono što se u ovom domu donese.
Treće, hoću da vas pitam nešto o političkoj odgovornosti. Probali smo da saznamo od Ivice Dačića da li oseća odgovornost zato što je ovakva situacija u policiji, zato što su razrešeni svi načelnici uprava i stalno se pozivao na to da mu neko nešto nije dozvoljavao i da su na njega vršeni pritisci itd.
Mogu da vas pitam zašto ste u poslednje dve godine vršili pritisak na premijera i ministra policije, ako uzmemo u obzir njegovu izjavu da je na njega vršen pritisak? Pitam vas da li ste vršili pritisak u poslednje dve godine kada je on bio premijer i ministar unutrašnjih poslova, a vi prvi potpredsednik Vlade, da on ne reformiše policiju, da bude policija toliko kriminogenizovana i da reforme u policiji moraju da sačekaju da dođe neko iz SNS na čelo tog resora da bi one bile izvršene? Hvala.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima premijer. Izvolite.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Zamolio bih Jadranku posle da odgovori, jer ona zna bolje od mene ovo oko evropskih integracija.
Što se tiče Zakona o planiranju i izgradnji, ne gledam, da vam iskreno kažem, to što ste pomenuli zato što neretko vade iz konteksta, a ne znam kako bi izvadili onima iz konteksta koji su govorili da će to da urade, pa ga nikad nisu uradili. Ne znam da li može u maju ili u junu ili u junu i maju, nije bilo moguće zbog poplava, a da li će da bude u julu i avgustu, ne vidim da je velika razlika. Kao što vidite, zakon je završen i zakon je u javnoj raspravi i biće usvojen ovde, rekao sam prvi put, da li će biti 25. ili 28. avgusta, potpuno je svejedno.
50/3 GD/SU

Morali smo da odložimo i usvajanje Zakona o radu, ali smo ga usvojili i Zakon o privatizaciji i Zakon o stečaju, ali smo ih usvojili i Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, ali smo usvojili i ovaj set medijskih zakona kojima konačno Srbija postaje moderna i demokratska zemlja, ali smo usvojili. Sve smo to usvojili što vi niste usvojili.
Izvinite, sve to što vi niste usvojili u prethodnih 10 godina, mi smo usvojili u prvih 100 dana i za to dobili podršku i Evropske komisije i, ako hoćete, manju kritiku ljudi u Srbiji, iako je normalno da su ljudi kritikovali.
Ja vas veoma poštujem. Vujović kada je došao u Vladu i vašu stranku i amandmane koje podnosite... Da li vidite da niko nema ništa protiv amandmana koje podnosite? Gotovo da smo svaki prihvatili. Jedan nam je bio problem zbog toga što se pominjao uz kapital imovina, to je bio amandman LSV, inače smo sve hteli da usvojimo. Taj smo usvojili na odboru posle. Našli smo način na odboru da ga usvojimo. Kao što vidite, tako se ponaša Vlada, a šta da usvajamo kada vam neko 50 ili 100 amandmana u kojima piše ništa?

51/1 TĐ/SM 18.30-18.40

U amandmanu piše ništa, ili ne piše baš ništa, a oni amandmani koji su smisleni, kao što ste ih vi napravili, koji su u skladu sa politikom za koju znam da se vi zalažete, i u redu je kada u opoziciji…
Znate, ima danas u Srbiji jedna stvar o kojoj sam hteo da govorim. Svi znaju da je ovo moralo da bude doneto. Svi znaju da je to dobro za Srbiju, ali je lako i lepo da se to kritikuje. To sam nekada radio i izvinio se građanima zbog toga. Sada kada je došlo najteže vreme, svi znaju da to mora da ide tako. Znate, da će na kraju biti dobar rezultat za Srbiju, ali hajde mi to da kritikujemo zato što narod nešto nije zadovoljan.
Narod nije zadovoljan čim ne vidi istog sekunda u svom džepu. Nije strpljiv da sačeka godinu ili dve, podrazumeva se da je to tako. Molim vas zato što ćete sutra da budete vlast, jer neodgovorni nikada neće da dođu na vlast, a odgovorni ljudi će da dođu na vlast. Odgovorni ljudi će morati da se ponašaju odgovorno. Šta hoćete? Hoćete da ja danas nekoga hapsim zbog ugovora sa „Fijatom“? Hoćete da hapsimo nekoga zbog ugovora sa Azarbejdžanom? Hoćete li ne znam šta da pričamo, što mnogi drugi pričaju danas? Tako se ponašaju neodgovorni ljudi.
Što se tiče političkih priča oko Ivice Dačića i Ministarstva unutrašnjih poslova, nisam razumeo sve i neću da ulazim u te stranačke stvari. Koliko sam ja shvatio, gospodin Dačić je govorio o nekim prethodnim vremenima, o nekim drugim političarima, koji mu nisu davali nikakav upliv. Što se mene tiče, kada me je pitao da mu pomognem, kao prvi potpredsednik Vlade sam mu pomagao. Nikada se mimo toga nisam mešao. Radio sam svoj posao u okviru ona 24 predmeta i ta 24 predmeta nastavljamo.
Kada smo kod toga, niste me to pitali, ali ću da vam kažem. Video sam da su neki rekli – pa, postavite Miškovića za direktora „Srbijagasa“. To me pitaju oni koji su postavili Miškovića za šefa Srbije, oni koji su ga postavili da bude direktor svih banaka u Srbiji, direktor svih javnih preduzeća, da bude ministar u svim ministarstvima, da bude predsednik Vlade i predsednik države, a protiv Miškovića nikada nisu poveli postupak. Ova država i neka druga vlast vodi protiv Miškovića postupak i do kraja godine, pretpostavljam, biće prvostepene presude.
Kažete – nisu plaćali poreze. Ja sam sada izvukao papire koliko su Beko, Mišković i ostali platili poreza. Iznenada su krenuli, čitao sam to danas, doneli mi u papirima…
(Aleksandar Senić, sa mesta: Nisam ja to rekao.)
Nisam rekao da ste vi to rekli. Niste vi to rekli. Neki drugi su se izgubili, sede tu levo od vas ili desno iz vašeg ugla.
Sada da vam odgovorim, kažu – ne plaćaju porez. Izvukao sam za tog vašeg bivšeg direktora Demokratske stranke, a to je bio Miodrag Kostić. Užurbano i naveliko plaća porez iz 2012. i 2013. godine i svake godine sve više plaća. Godine 2012. njegove kompanije „MK Grupa“, „Sunoko“, „Agrogloub“, „MK Holding“ i AIK banka platili su 94,8 miliona evra. Iste te kompanije, 2013. godine, platile su 98,3 miliona evra. Nisam ja prodavao šećerane ni 2001, ni 2002, ni 2003. godine.
Što se tiče gospodina Beka, u kompanijama „Knjaz Miloš“, „Bambi“, „Kanjiža“ plaćaju porez, redovno. Nema zaostataka u plaćanju poreza, ali ima u sledećoj stvari problema sa porezom. Važno je da ovo građani čuju. Te probleme sa porezom nisu ustanovili ovi koji su se drznuli da danas nešto govore, jer kada su oni to proveravali, kada su slali kontrole, bilo je sve plaćeno. Reč je o porezu iz 2007. godine. Slali ste kontrole 2008, 2009. i 2010. godine i potvrđivali da je u Luci „Beograd“ sve u redu. Jedna nova vlast, kojoj niko ne određuje kako će neki da budu
51/2 TĐ/SM

izuzeti od zakona, je 2013. godine rekla – dužni ste sedam miliona i 400 hiljada evra, pa sada imaju i kamate na to. Sada je za to Luka „Beograd“ dužna, a i tu Luku „Beograd“, ako se sećam, nije prodala Vlada u kojoj se ja nalazim, nego ste prodavali vi. Čekajte ljudi, vi nama danas držite pridike o porezu koji mi pokušavamo da naplatimo, a vi ga niste ni registrovali ili smo naterali sve njih da plate porez i poveli postupke, a vi to niste ni registrovali.
Moram da vam kažem da će poreski organi …
(Narodna poslanica Gordana Čomić dobacuje s mesta.)
Gospođo Čomić, ne dobacujte. To što ste postali zamenik predsednika u svojoj stranci ne znači da imate pravo da dobacujete u Narodnoj skupštini. Računam da to svi poslanici treba da poštuju, kao što ni mi vama nikada ne dobacujemo.
Vidim da svaki put kada vam pomenem vaš odnos sa tajkunima, uvek imate nešto da mi dobacite sa mesta. Ne brinite to će tako i da ostane, na dobacivanju.
Što se tiče „Železnica“ i svega drugog, pa na sastanku sa njima, ja kažem ljudima – imamo problema, naša javna preduzeća prave gubitke, a oni meni počnu da govore uvek o NPL. To su vam non-perfoming loans, zajmove koje ne mogu da vrate itd. Ja kažem – hajde, nemojte više da mi pričate o vašim problemima, što lepo ne pokažete sve svoje sposobnosti na najlošijim preduzećima, na onome gde imamo najveće probleme, gde i vaši i naši nisu najbolje upravljali. Danas plaćamo 130 miliona evra, a plaćali smo i 170 miliona evra kada su vaši danas, kad su naši 130 miliona evra subvencija. Loše svakako, kako god okrenete.
Hajde da vidimo možemo li to da spustimo. Nekome više kao kaznu, a ne kao nagradu da kažete – skočili, pa vi se dogovarali sa tajkunima. Mi se ne dogovaramo ni sa kim po pitanju poštovanja prava i pravnih propisa, ni sa kim. U ovoj zemlji je zakon isti za sve. Isti je za Miškovića. Isti je za Beka. Isti je za mene. Isti je za Čomić. Isti je za vas, gospodine Seniću. Isti je i za Kamberija. I biće isti.
Na kraju, što se 100 dana tiče, mi ćemo uskoro izneti plan šta je to što ćemo da učinimo do kraja godine. Mislim da je važna jedna stvar. Mislim da je važno da ljudi u Srbiji vide da se držimo plana, programa i da će neko jednoga dana, bez obzira na to, kako mu to izgledalo u ovom trenutku, umeti da kaže da to što smo uradili za Srbiju vredelo, pa makar i neko drugi umesto nas kupio plodove tog rada.
Ponosan sam na našu odgovornost, na našu ozbiljnost, na našu posvećenost. Ponosan sam na naše poštenje, a odgovoriću na kraju, pošto je to jedino pitanje na koje danas nisam odgovorio, i oko plagijata, da ne bi bilo da sam bilo šta zaboravio i da ne bilo da sam izbegavao propitivanje u Narodnoj skupštini ili da nešto zabašurimo ili da nešto ne kažemo, a što je moralo da se kaže.
U svakom slučaju, želim ovom prilikom da se zahvalim članovima Vlade na disciplini, na radu. Pogledajte, imate više od 15 ministara, a nema ih mnogo više od 15 u Vladi. Imate ovde više od 15 članova Vlade u Narodnoj skupštini, pa me podsetite kada se to u srpskoj parlamentarnoj praksi dogodilo. Ako ništa, to je još jedan pomak na bolje. Hvala vam.
PREDSEDNIK: Reč ima ministarka Jadranka Joksimović.
JADRANKA JOKSIMOVIĆ: Imam obavezu da razvejem sumnju koju je poslanik Senić uveo u pogledu poštovanja, tj. ne poštovanja procedure, predstavljanja pregovaračke pozicije i pozicije za Poglavlje 32, a koje se odnosi na finansijsku kontrolu, a ne 31, pošto je to zajednička spoljna i bezbednosna politika. Zaista je dijametralna razlika, ali dobro. Snaći ćete se vi na tom mestu, vrlo je odgovorno, predsednika Odbora za evropske integracije.

52/1 MG/MJ 18.40-18.50

Međutim, ono što ste uradili čini mi se da nije bilo korektno s obzirom da ste upotrebili izraz da saznajete da je pregovaračka pozicija usvojena. Vi ne saznajete, nego smo vas mi obavestili. Lično ja i gospođa Miščević, dakle, šefica pregovaračkog tima smo vam stavili do znanja da danas usvajamo pregovaračku poziciju s obzirom, da deo kritike koji ste uputili jeste tačan, a to je da izmenjen zaključak, odnosno nije uvek izmenjen zaključak Vlade, kojim se usmerava i usklađuje rad organa Državne uprave u postupku izrade pregovaračkih pozicija, a koji bi bio u skladu sa onim što jesu navodi Rezolucije u kojoj sam inače ja kao član Odbora za evropske integracije aktivno učestvovala i čak, posvedočiće vam kolege iz tog odbora koje su i sad ostale, čak insistirale i unela lično odredbe koje se tiču obavezujućeg dela onoga što radi Vlada prema Narodnoj skupštini, tako da nemamo niti ja imam lični motiv, niti ova Vlada ima motiv da to izbegne.
Ako je propust napravljen on je napravljen zato što do sada nije izmenjen zaključak, ali to znači da procedura nije ni na koji način neispoštovana, ako mogu taj rogobatni izraz da upotrebim.
Prema tome, mi smo vas obavestili o tome. Istovremeno, obavestili smo vas i najavili vam da ćemo sutra Odboru, nadležnom skupštinskom Odboru za evropske integracije uputiti pregovaračku poziciju da biste bili informisani i da biste bili u toku. Isto vas upućujem na činjenicu da još uvek nisu ispunjene ni zakonom predviđene obaveze za razmatranje tajnih podataka u pogledu prostorija, to takođe vrlo dobro znate da pregovaračku poziciju, ja sad čak ne mogu da govorim o njoj, s obzirom da je ona pod oznakom poverljivosti. Dakle, nisu ispunjeni ni ti uslovi jednim delom zaključak možda i zbog toga nije donet, ali nije opravdanje u svakom slučaju procedura je ispoštovana, mi smo vas kao predsednika Odbora uvažili, obavestili.
Sutra ćete videti pregovaračku poziciju i vi i svi zainteresovani članovi Odbora, ali mislim da zaista ne stoji ta vrsta kritike i volela sam samo da to jednostavno razjasnimo. A ubuduće naravno, čim se izmeni zaključak Vlade, skupštinski odbor će imati onakvu funkciju kakvu po rezoluciji ima i kakva mu i pripada i to će biti od septembra meseca. Hvala.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem.
Reč ima narodni poslanik Aleksandar Senić, komentar, dve minute.
ALEKSANDAR SENIĆ: Zahvaljujem.
Meni, ako nije prekršena procedura onda nije jasno zašto se menja zaključak Vlade. Ja ću da citiram Rezoluciju, tačka 17. – pre utvrđivanja pregovaračke pozicije za pojedino poglavlje Vlada dostavlja predlog pregovaračke pozicije Odboru za evropske integracije. Danas je Vlada utvrdila pregovaračku poziciju nije poslala predlog nadležnom Odboru tako da je Rezolucija prekršena i to je nedvosmisleno tačno.
Zahvaljujem vam se za dobijene odgovore na nepostavljena pitanja, stvarno nisam pomenuo ni „Železnicu“, ni „Luku“. Jedino što na kraju mogu da konstatujem, jedan moj drug kada je danas video da će Beko možda, to su novinarska nagađanja, ja zaista ne znam da li je to istina, postati direktor „Železnica“ me je pozvao i pitao – pa, druže da li se mi ovo zaista vraćamo u devedesete? Ništa drugo. Hvala vam.
PREDSEDNIK: Hvala.
Izvinjavam se završen je krug pitanja, sad će gospođa Čomić.
GORDANA ČOMIĆ: Zahvaljujem.
Dva pitanja, prvo za predsednika Vlade, drugo za ministarku za evropske integracije. No prvo s obzirom da je predsednik Vlade zainteresovan da uvede red

52/2 MG/MJ

smatrajući da mu se dobacuje, da dobacujem, ostavila bih vas bez svake sumnje, šta dobacujem?
Radilo se o dilemi kolega zašto se odgovara na nepostavljena pitanja, ja sam rekla – znate, čovek došao i rekao sve ono što želi, usput, ja mislim da je to legitimno i da to treba da rade predsednici Vlade, jer nose najveću odgovornost. Dakle, ako ikada prvi put u životu budem dobacivala nećete imati nikakve sumnje da to radim, sada to nije bio slučaj.
Prvo pitanje – odnosi se zakon koji smo usvojili, a na osnovu kojeg je formirana po nadležnostima ministarstva u Vladi i taj zakon je u jednoj od svojih odredbi, koje su se ticale Ministarstva za rad, zapošljavanje, socijalna pitanja ukinuo Upravu za rodnu ravnopravnost.
Ovde je bilo dileme oko toga da li je to zbog štednje, jer se radi o tri miliona dinara, međutim, bilo je jasno da nema razloga za štednju i da smo svi mi poslanici vrednosno i sa dovoljno informacija o toj Upravi za Upravu, sa potpuno razumljivom podrškom vladajuće većine da se ukine sa potpuno razumljivom kritikom nas iz opozicije da se ustanovi.
U tom trenutku u raspravi data je informacija da će biti formirana kancelarija, da je to jedna od ideja i tada mandatara sada predsednika Vlade, što sam i tada procenila kao dobro rešenje.
Dakle, moje pitanje za predsednika Vlade – da li ostaje, da li je ta informacija tačna? Da li se ostaje pri tome, iako da, dali će biti formirana kancelarija za rodnu ravnopravnost zbog toga što je to prosto jedan potreban mehanizam oko kojeg mi nemamo spora među sobom?
Drugo pitanje za ministarsku za evropske integracije sa molbom da me dobro razume, ja to više pitam zbog onih koji nas gledaju, nego zbog toga što gospođa ministar ili ja nemamo dovoljno informacija.
U javnosti imamo vrlo različite informacije o načinima na koji zemlja koja je počela pregovore je u obavezi da prati spoljnu politiku EU. Vrlo se često te informacije, poluinformacije zloupotrebljavaju u kreiranju javnog mnjenja da se sve svede na pitanje da li je sada Vlada Republike Srbije i Srbije u celini pred pritiskom i pred ultimatumima što je reč koja se ne koristi kako je rekla ministarska spoljnih poslova Italije da se odluči za sankcije Rusiji, odnosno za potpuno praćenje spoljne politike EU.
Zamolila bih vas najkraće da više javnosti radi zajedno objasnimo kako se donose odluke sa napomenom da ukoliko vam bude potrebno da se i u Narodnoj skupštini o tome donosi podrška vašem resoru, odnosno Vladi Republike Srbije u njenim odlukama o tome kako će se ponašati u sledećih šest meseci, godinu dana, pošto ne izgleda da će kriza u tom smislu da, nažalost bude manja i da imate podršku Narodne skupštine.
PREDSEDNIK: Hvala.
Reč ima premijer Aleksandar Vučić.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Prvo, povodom devedesetih, ne znam ko vam je taj drug, ali verujem da imate i bolje društvo.
Što se tiče devedesetih, bilo je i gorih od devedesetih. Ne znam gde ste šta našli u devedesetim u svemu ovome. Milan Beko nije bio ni pola bogat kao što je postao dvehiljaditih, pa nadalje. Ni svi ovi ljudi nisu bili ni pola bogati kao što su postali dvehiljaditih, pa nadalje. Neki od njih su bili i ministri policije u senci, neki su bili predsednici vlada.

52/3 MG/MJ

Moja ideja je bila, moja, ne bilo čija, nije to prošlo na Vladi, nigde, ne znam ni da li će ti ljudi da prihvate, nisam se video. Oko „Železnice“, ako me pitate da li mislim da je čovek koga volim, poštujem Dragoljub Simonović bolji menadžer od Beka, ne mislim. Ne mislite ni vi i ne misli niko u ovoj sali, ali baš vas briga kakav će rezultat „Železnica“ da ima, baš vas briga pošto vas jedino interesuje nešto čime biste politički napali.
Mene interesuje kakav će rezultat „Železnica“ da ima, mene interesuju pare naroda Srbije i pare građana Srbije. u tome se razlikujemo.
Što se tiče nepostavljenih pitanja, moram da vam odgovaram na ona pitanja koja postavljate kada mene nema, jer kada mene ima, vi idete napolje. Pretite tri dana šta ćete sve da me pitate i šta ćete sve da mi kažete, a kada dođem ništa me ne pitate.
Bolje ja vama da odgovorim da ne biste postavljali ta pitanja u mom odsustvu. Ja sam najsrećniji da ih meni postavljate. Vidim da volite tako da budete mnogo hrabri kada nisam ovde. Tako najviše volim da budete hrabri i da to izgovarate kada sam ja ovde, da mogu lepo da vam odgovorim. Pa sam vam unapred odgovorio na sve ono što niste imali hrabrosti danas da pitate.
Što se tiče Uprave za rodnu ravnopravnost, jel to vodio neko iz DS? Jeste? Nije bitno, ali jeste. Dobro. Što se tiče Uprave za rodnu ravnopravnost, podigli smo na viši nivo, državni sekretar je to uzeo u svoje ruke. To je njegova nadležnost danas.
Ako bude bilo kakvih problema Gordana, vi javite i mi ćemo te probleme da rešimo. Ako ima problema i u sistematizaciji i ako imate neki predlog i to ćemo da ispravimo.


53/1 JB/IP 18.50-19.00

Što se tiče ovog drugog pitanja, reč je o najozbiljnijem pitanju za državu Srbiju u ovom trenutku, odmah vam kažem, ići ćemo pred Narodnu skupštinu i to na zatvorenu sednicu. Molićemo od vas zatvorenu sednicu i nadam se da ćemo imati razumevanje za zatvorenu sednicu da bismo mogli da vam kažemo sa čime se država suočava u ovom trenutku, da bismo mogli da vam kažemo pred kakvim smo izazovima, pa da vidimo možemo li uopšte dalje ili ne možemo, ili neko drugi to da preuzima.
Neću sada ni da se šalim ni da se igram sa onim da li je ko za srpsku Srbiju, evropsku Srbiju ili ne. Ovde je reč o veoma ozbiljnom pitanju. Mi smo inače od kada je formirana ova Vlada, i to je Ivica Dačić dobro obavio, od ukupno 14 deklaracija i rezolucija glasali smo za 10, u 10 smo se pridružili što je 72%. U prethodnoj Vladi taj nivo pridruživanja bio je 38%. Drastično smo povećali i u svemu smo se saglasili sa EU, osim što se nismo saglasili u četiri akta koja govore o sankcijama prema, odnosno protiv Ruske Federacije.
Politika Srbije jeste takva da mi idemo ka Evropi, da idemo ka članstvu u EU, ali izvinite, mi nismo učestvovali ni u donošenju odluka o sankcijama u Ruskoj Federaciji. Mi imamo i svoje ekonomske interese, mi imamo svoje i druge državne interese. Pri tome smo jasno rekli da poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine, jer time štitimo i našu poziciju na KiM, time štitimo poziciju Srbije i u Evropi i u UN. To smo jasno saopštili našim ruskim partnerima, ali takođe, moram da vam kažem, pogledajte sa čime se suočavamo. Trgovinska razmena sa Ruskom Federacijom nam svake godine u procentu najviše napreduje.
Pošto su danas najavili povećanje cene gasa, pitam vas – a kako ćemo to da vladamo ako i za Srbiju bude povećana cena gasa? I ovako nismo u stanju da isplaćujemo taj gas. Ako nam neko podigne sa 400 na 500, ne znam šta bi Srbija radila, to vam sada kažem, pošto dobro znam sve bilanse i znam sve račune, mislim bolje nego bilo ko u Srbiji, zbog prirode pozicije i funkcije koju obavljam. Ne znam šta bismo radili.
Pitam i one druge koji su uvodili sankcije, pa nam rekli – uvešćemo vam sankcije u ovoj sferi, u ovoj sferi, u ovoj sferi, ali nećemo u gasnom sektoru. Čekajte ljudi, valjda i Srbija ima pravo da misli o sebi, o svojoj teritoriji, o svom narodu i o svojoj budućnosti. Ako budemo dovedeni do toga da nam neko kaže – morate da srušite sve svoje, a ne verujem, niko nam to do sada nije rekao i nije se tako nešto desilo. Zaista niko jezikom ultimatuma nije razgovarao. Nemojte da sumnjate da će biti sazvana sednica Skupštine i ne mogu ni da vam kažem koliko se plašim i koliko noći ne spavam čekajući i nadajući se miru na istoku Ukrajine, jer bi to rešilo srpske probleme.
Ovako, i više nego vi, više nego bilo ko drugi u sali tresem se od straha zbog svakog metka koji tamo opali, jer znam kako to ide na Srbiju. Samo hoću da vam kažem da hoćemo u svakom ozbiljnijem trenutku, nadam se da ste saglasni sa ovakvom politikom Republike Srbije koju u ovom trenutku vodimo, mislim da je i najveći broj građana saglasan sa tim, ako imate bilo kakve primedbe voleo bih da ih čujem, a istovremeno ako budemo u nekakvoj drugačijoj, i onako smo u toliko teškoj situaciji da mi nije lako da zamislim težu, ali ako do takve situacije dođe, Narodna skupština je uvek najbolje mesto gde će o tome da se odlučuje.
Mi vodimo politiku u korist i u interesu naroda i građana Srbije, to je naš prioritetni zadatak. Niko nas nije pitao ni konsultovao ni oko čega kada su određene odluke donošene. Gledaćemo da povećamo procenat usaglašenosti sa odlukama EU, iako nismo ni otvorili Poglavlje 31, a kamoli ga zatvorili. Dakle, sve to ćemo da gledamo, ali izvinite, pošto to mogu da kažem potpuno otvoreno, znate postoje ljudi koji su sebe čuvali ili svoju vlast čuvali po svaku cenu, ili su mnogo
53/2 JB/IP

krali ili su mnogo ubijali drugih. Da vam iskreno kažem, veliki Ruso Gete je rekao da je slobodan čovek onaj kojem je čista savest. Ne znate kako se teško osećam zbog situacije u Ukrajini i kako se slobodno osećam koliko mi je čista savest.
Nikakav problem nije i da Vlada plati cenu svoje politike, ali u Narodnoj skupštini ćete morati da nam kažete i kakva je alternativa i kakvu to drugačiju politiku možemo ili bismo morali da vodimo. U ovom trenutku ja je ne vidim i mislim da Vlada Srbije vodi istinski srpsku, patriotsku i evropsku politiku, ali politiku koja vodi računa o svojim zemljama.
PREDSEDNIK: Reč ima ministar Jadranka Joksimović. Molim vas, do 19.00 časova, takva je procedura. Zahvaljujem.
JADRANKA JOKSIMOVIĆ: Zahvaljujem. Vrlo ću kratko, s obzirom da je premijer već dao jasan politički odgovor, ali vi ste pitali čini mi se nešto i uže od toga. Šta to zapravo znači? Znam još iz vremena dok smo zajedno bile u Odboru da vi dobro poznajete i politiku i pravo EU i znam da vaše pitanje je na mestu.
Da objasnimo zapravo šta to jesu naše obaveze. Na osnovu SSP, vi dobro znate da naša obaveza jeste da se konsultujemo sa EU i da se usklađujemo u što većoj meri. To istovremeno znači da svaka država u tom procesu ima jedan deo prava na zadržavanje jednog šireg spoljnopolitičkog okvira i prava na zaštitu specifičnosti i specifičnih odnosa.
U ovom trenutku mi smo zapravo zadržali specifičnost naših nacionalnih ekonomskih interesa u odnosu na Rusku Federaciju. Ono što jeste Poglavlje 31 ono jeste političko poglavlje. Zbog toga se odluke u ovom poglavlju prelamaju i kroz Evropsku komisiju i kroz Evropsku službu za spoljne poslove. Pravne tekovine EU u ovoj oblasti čine i političke deklaracije i izjave i međunarodni sporazumi. Premijer je govorio o tome u kojoj meri smo mi uskladili prihvatanje nekih od rezolucija. Prošle godine je to bilo 88%, ove godine je u proseku bitno manje zbog ovoga što jeste situacija.

54/1 MO/CG 19,00-19,10


Od formiranja ove Vlade, i ponoviću ono što je premijer već rekao, zaista od 14 rezolucija mi smo 10 usvojili. Prema tome, da možemo apsolutno da primenimo sve ono što jesu standardi iz 31, mi bismo bili deo procesa odlučivanja, a ne samo onih koji mogu da sprovode i bili bismo već u EU. Prema tome, mislim da se ne govori o ultimatumima, ali, naravno, senzitivna je pozicija i očekujemo da ćemo oko toga imati politički konsenzus i u ovoj Skupštini. Hvala.
PREDSEDNIK: Reč ima Gordana Čomić, dodatno pitanje, tri minuta, iako ćemo malo prekoračiti 19,00 časova, ali ne mogu da prekinem postupak u pola pitanja.
Izvolite, Gordana.
GORDANA ČOMIĆ: Zahvaljujem.
S obzirom da je predsednik Vlade rekao – Gordana, javite se oko Kancelarije za rodnu ravnopravnost, Aleksandre, samo dajte nalog državnom sekretaru da uradi dokument o Kancelariji za rodnu ravnopravnost i ne moramo da se javljamo, sve je u redu.
Zahvalna sam i predsedniku Vlade i ministarki. Mislim da smo se dobro razumeli da nije ovo jedina tema u kojoj je potrebno da se na delu vidi da Srbija ima konsenzus dugo stican, teško stican, godinama stican, još nedovoljno razvijen u komunikaciji sa ljudima koji žive u Srbiji, ali definitivno konsenzus o evropskom menjanju, evropskim integracijama i o svim pravilima koja, ako to razumemo, svi mi moramo da poštujemo. To je jedini kontekst u kojem sam ja postavila pitanje i predsedniku Vlade i ministarki i drago mi je da sam u uzvratnom komentaru i opaski, kroz rečenicu – ako treba, držaćemo sednicu Skupštine, razumela da se slažemo oko uloge institucija u tom procesu.
Sve i razne teme koje se tiču koliko ideoloških ili političkih neslaganja, sve i razne druge teme koje se tiču različitih rešenja, koja imamo mi zato što smo u različitim strankama, su, naravno, legitimne i biće prisutne, ali ja sam pitala o našoj budućnosti i o našem budućem položaju kao zemlje u kontekstu ukrajinske krize, zato što tu, ne da prestaju razlike, nego ono što smo naučili da nam je dobro od razlika treba da se vidi kroz debatu o jednom tako važnom pitanju, gde se podrazumeva krajnja podrška, zato što znamo šta će biti za četiri, pet ili sedam godina. Ne verujem da ćete u ovoj sali imati bilo kakav nesporazum sa bilo kim ako treba razložiti kroz debatu sve teške korake koji Srbiju čekaju na putu evropskih integracija.
Hvala vam. Ne zahtevam odgovor, niti ću koristiti svoje pravo na komentar.
PREDSEDNIK: Predsednik želi da vam odgovori.
ALEKSANDAR VUČIĆ: Zahvaljujem se.
Nemam šta da odgovorim gospođi Čomić. Vi znate, naravno, da po Ustavu Vlada Srbije vodi unutrašnju i spoljnu politiku, ali po takvim pitanjima kada je veoma važno da se pokaže konsenzus gde mi, gde Vlada dobija jaču poziciju u razgovorima sa svetom, trebalo bi češće da koristimo i potpuno sam saglasan sa tim.
Pošto sam čuo, a kao što ste primetili, bio sam u pravu, sad mi javljaju da je Borko Stefanović saopštio kako nisam odgovorio za plagijat, a sve ono što sam dokazao i pokazao kako su govorili neistine baš ga briga.
E sad, što se plagijata tiče…
(Marko Atlagić, s mesta: Nema ga ovde.)
Pa naravno da ga nema.

54/2 MO/CG

Što se tiče plagijata, da vam odgovorim, gospodine Živkoviću. Ja se nisam bavio plagijatima, a verujte mi da više znam i o plagijatima i o tome kako su neki u vašoj blizini sa mastera postajali magistri i na koji način i u kom vremenu, kako su neki postajali redovni profesori i ne mislim da je to za Srbiju najvažnije pitanje. Jedino što mogu da vam garantujem, jer sam samo to pročitao, ne mogu da vam kažem da je Aca Šapić plagijator, ne znam, ništa nisam pročitao, ali sam pročitao Nebojšin rad. Pošto sam se naslušao ljudi iz sopstvenog okruženja koji su to govorili tvrdeći da je u pitanju plagijat itd, moram da vam kažem da tvrdim da ono što je gospodin Stefanović radio nije plagijat. Je li to neki genijalno delo? Nije, a obrazloženje da je to plagijat i pri tome, nemojte se naljutiti, gospodine Živkoviću, mislim da imam malo više akademskog znanja i zvanja od vas da tako nešto tvrdim, a nisam se ni deseti deo koliko vi mešao u celu tu priču.
Na kraju, jedino što sam pogrešio i preterao, to je što sam rekao da je veoma glupo obrazloženje. To su teške reči. To su teške reči koje premijer ne bi trebalo da izgovara, ali moram da vam kažem da su te reči bile istinite.
Na kraju, mene pre svega interesuje koliko neko radi, jer znam mnogo poštenih ljudi koji nemaju te škole, neki imaju završenu srednju školu, a rado bi ih video na visokim pozicijama u državi, zato što znam koliko su marljivi, znam koliko su obrazovani, znam koliko toga mogu da doprinesu i koliko toga mogu da urade. To govorim bez i malo kompleksa, jer sam svoje sve škole završio sa najvišim ocenama. Mogu da se merim i sa većinom vas u broju stranih jezika koje govorim i u svemu drugom i nikakav problem sa tim nemam.
Postavlja se pitanje da li je neko, jer plagijat je teško delo, lopov ili nije lopov? Ono što ja tvrdim, dakle, ne mogu da znam, nisam čitao i neću da tvrdim da jeste nešto za gospodina Šapića, ali ono što sam pročitao mogu sa sigurnošću da tvrdim da gospodin Stefanović nije lopov i to ja garantujem. Pošto ste pitali da li garantujem, to je stvar koju ja garantujem.
Hvala vama na tome što ste nas danas saslušali. Očekujem da nas propitujete svakog meseca na kraju svakog četvrtka i očekujem da se oni što prete preko Tvitera konačno pojave u ovoj sali, ako ne zbog mene, bar da dođu zbog građana da ih ljudi malo vide ovde u ovoj sali. Hvala vam najlepše.
PREDSEDNIK: Hvala.
Pošto je sada 19 časova i tri minuta, završavamo rad u delu sednice koji se odnosi na poslanička pitanja.
Zahvaljujem ministrima i poslanicima na učešću.
Ministar Vujović je tražio pet minuta pauzu, pa odmah nastavljamo sa raspravom o amandmanima, tako da se ne odaljavate.










Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31