18. jul 2013. Peta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini

18. jul 2013. Peta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini

Četvrtak, 18. jul 2013.

Peta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini

Predsednik Narodne skupštine dr Nebojša Stefanović sazvao je Petu posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini, za četvrtak 18. jul 2013. godine, sa početkom u 10 časova.


Za ovu sednicu predsednik Narodne skupštine utvrdio je dnevni red sa jednom tačkom i to:

1. Obraćanje Narodnoj skupštini gospodina Štefana Filea, komesara Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku.

(Sednica je počela u 10.20 časova. Sednicom predsedava Nebojša Stefanović, predsednik Narodne skupštine.)

PREDSEDNIK: Poštovane dame i gospodo, poštovani narodni poslanici, otvaram Petu posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini.
Ovu posebnu sednicu sazvao sam da bi se Narodnoj skupštini obratio komesar Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku, Njegova ekselencija gospodin Štefan File.
Čast mi je da u ime narodnih poslanika i u svoje ime pozdravim Njegovu ekselenciju gospodina Štefana Filea i, pored njega, ostale članove delegacije, a to su: gospodin Vensan Dežer, šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji; gospođa Jana Lolić Šindelkova, zamenik šefa Kabineta komesara Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku; gospođa Mirijam Feran, šef Odeljenja za Srbiju, Generalni direktorat EK za proširenje; gospođa Marta Garsija Fidalgo, Odeljenje za Srbiju, Generalni direktorat za proširenje; gospodin Luka Bjankoni, šef Odeljenja za politička pitanja, Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji; gospođa Sanda Babić, savetnik za politička pitanja; gospođa Dubravka Savić, rukovodilac projekta u Informativnom centru Delegacije EU u Republici Srbiji; i gospođa Anka Paduraru, portparol komesara Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku.
Takođe pozdravljam i predstavnike diplomatskog kora, kao i predstavnike Odeljenja za evropske integracije Narodne skupštine, koji su prisutni na galeriji Velike sale Doma Narodne skupštine.
Sada molim Njegovu ekselenciju, gospodina Štefana Filea, komesara Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku, da uzme reč.
ŠTEFAN FILE: Poštovani predsedniče, počasni poslanici, dame i gospodo, želeo bih da vam najtoplije zahvalim, gospodine predsedniče, na pozivu koji ste mi uputili da se danas obratim Skupštini, skupštini koju poštujem. Čast je da budem ovde u ovom istorijskom trenutku.
Dvadeset i osmog juna Evropski savet je otvorio pregovore o pristupanju sa Srbijom. Otvaranje pregovora o pristupanju ima veliki značaj ne samo za Srbiju, već i za čitav region zapadnog Balkana. Ovaj korak je postao moguć samo zato što je Srbija ostvarila i pokazala rezultate, a spisak dostignuća je impresivan.
Mada bi retko trebalo da govorimo o prethodnim ostvarenjima, dozvolite mi, ipak, da se malo osvrnem na prošlost. Kada sam se prošli put obratio ovom parlamentu, u martu 2011. godine, Komisija je pripremala mišljenje o kandidaturi za članstvo Srbije i tada sam naveo osam prioritetnih oblasti u kojima je progres neophodan kako bi Srbija bila u mogućnosti da otvori pregovore o pristupanju.
Bili ste uspešni u ostvarivanju rezultata koji su bili neophodni; sada morate da nastavite da radite na svim ovim pitanjima sa istim žarom i istrajnošću, kako biste okončali pravovremeno sve zadatke.
Dozvolite da se podsetimo. Prioritet broj jedan bila je reforma pravosuđa. Nakon odluke Ustavnog suda u julu 2012. godine, Vlada i ova skupština postavile su pravosudnu reformu na vrh svojih prioriteta. Pozdravljam nedavno usvojenu, novu strategiju, za period 2013–2018. godine, koja bi, zajedno s akcionim planom i nekoliko zakonskih akata, trebalo da stvori zdravu i sveobuhvatnu osnovu za uspešno okončanje reforme pravosuđa. To je, pre svega, u interesu građana Srbije. Na taj način ćete formirati čvrst temelj za predvidljiviji zakonski okvir, koji je neophodan za unapređenje privlačnosti Srbije za investitore.
Dozvolite mi u ovom trenutku da se osvrnem na jedno konkretno pitanje. Mi pozdravljamo napore koji su uloženi u reformu Krivičnog zakonika, koja se odnosi na zloupotrebu službenog položaja. Znate da se pozivam na bivši član 359, gde je zloupotreba u sprovođenju uzrokovala mnoge zabrinutosti. S tim u vezi, konačni cilj mora da bude puna, kredibilna reforma, a ne samo formalna reforma. Očekujemo da vidimo preispitane sve prethodne postupke kada su u pitanju privatna poslovanja na individualnoj osnovi, u skladu sa novim zakonskim okvirom.
Kada je prioritet broj dva u pitanju, a to je borba protiv korupcije, Srbija je bila najaktivnija po sve tri stavke koje sam naveo u martu 2011. godine.
A. Nova strategija je finalizovana i usvojena je od strane vašeg parlamenta početkom jula. Intenzivniji rad na akcionom planu je u toku. Kada je u pitanju strategija pravosuđa, ovaj rad je ostvaren uz široke konsultacije sa svim činiocima i u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom.
B. Pre dve godine sam istakao značaj implementacije, neophodnosti da se ostvare konkretni, opipljivi rezultati, dosledni tokom vremena i kredibilni kada je u pitanju procesuiranje i završnica procesa. Vidimo kretanje i značajne pomake u ovom pravcu i nadam se da će se ovaj ohrabrujući trend i nastaviti.
V. Srbija je ostvarila rezultate i u trećoj oblasti koju sam pomenuo, tako što je usvojila novi zakon o javnim nabavkama koji utvrđuje, stabilne procedure koje će eliminisati korupciju iz procesa javnih nabavki.
Treći ključni prioritet je bila izmena izbornog zakonodavstva. Sastav vašeg parlamenta, vidimo da trećinu čine žene, jeste svedočanstvo o značaju uspešnosti ovih reformi. Na čelu mnogih odbora su žene, kako iz koalicionih, tako i iz opozicionih partija.
Dozvolite mi ovde da pokažem svoju zahvalnost i pozdravim bivšu predsednicu Odbora za evropske integracije Milicu Delević. Takođe pozdravljam imenovanje njene naslednice Nataše Vučković.
S obzirom na to da će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupiti na snagu nakon leta, vaš zadatak biće da kopredsedavate parlamentarnim odborom za stabilizaciju i pridruživanje, čiji će inauguralni sastanak biti organizovan u Beogradu u narednim mesecima.
Uopšteno govoreći, mi pozdravljamo sada redovnu praksu održavanja u parlamentu javnih slušanja o ključnim zakonskim predlozima. Bilo bi dobro ako bi i Vlada i parlament mogli da se dogovore da se usvajanje zakona po hitnom postupku svede na minimum.
U vezi sa četvrtim prioritetom, a to je obezbeđivanje adekvatnog funkcionisanja nezavisnih regulatornih tela, Skupština zaista smatra da je rad ovih tela izuzetno značajan, a to potvrđuje imenovanjem visokih zvaničnika i obezbeđivanjem značajne interakcije u okviru svojih parlamentarnih odbora.
Mi želimo da se takva bliska saradnja nastavi i u budućnosti, na osnovu poverenja i poštovanja uloge ovih nezavisnih tela. Mnogo toga još uvek može da se učini kada je u pitanju primena i sprovođenje njihovih saznanja i njihovih preporuka.
Takođe, ostvaren je i značajan napredak u oblasti petog prioriteta, a to je zakonsko razjašnjavanje kada su u pitanju imovinska prava, i šestog prioriteta, kada su u pitanju zaštita ljudskih i manjinskih prava. Ponavljam, dobar rad i uspeh ostvaren do danas ne sme se zaustaviti.
Konstatovali smo nedavno usvojenu Strategiju o antidiskriminaciji i Akcioni plan za inkluziju Roma. Nadamo se da ćemo videti da će se ovi akti transponovati i u proaktivne pristupe od strane državnih institucija i na konkretne mere na terenu.
Dozvolite mi da se malo zadržim ovde i da ponovim da su ključna očekivanja od strane Komisije, kada su u pitanju reforme, da se reforme nastave, da budu održive tokom vremena. To zahteva pažnju, resurse, doslednost i, pre svega, značajnu političku volju i smernice.
Cenim to što je ovaj parlament postao aktivniji u vršenju nadzora nad radom Vlade, jer na taj način omogućava da se ključna pitanja razmatraju u javnosti i doprinosi se većem jačanju javnog poverenja.
Dozvolite mi sada da nastavim. Među osam prioriteta koje sam istakao pre dve godine, sedmi je ispunjen još u leto 2011. godine, a to je bila, ako se sećate, puna saradnja sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju.
Osmi prioritet jeste proces koji je i dalje u toku, a tiče se aktivnog učešća Srbije u regionalnoj saradnji i pomirenju, i odlučnog i hrabrog angažovanja u normalizaciji odnosa sa Prištinom.
Mišljenje Komisije koje je potvrđeno u zaključcima Saveta je jasno pokazalo da Srbija mora da napravi korak napred ka vidljivom i održivom poboljšanju odnosa sa Kosovom. To je zahtevan proces, ali je to istovremeno i proces za koji je preko potrebno da se ostvari konsolidovana stabilnost u regionu i otvore nove mogućnosti za sve ljude koji žive u Srbiji i na Kosovu.
To je zaista bio veliki preokret koji je duboko reformisao imidž Srbije u političkim krugovima širom Evrope. To je zemlja koja se suočava sa prošlošću i prihvata svoju evropsku budućnost.
Pozdravljam to što je ova skupština redovno razgovarala u dijalogu koji je bio u toku i u ishodima dijaloga izrazila svesrdnu podršku dogovoru usvojenom u aprilu. Želim da odam počast srpskom rukovodstvu na viziji i hrabrosti. Sa zadovoljstvom i sa punim poverenjem iščekujemo nastavak angažovanja Srbije u dijalogu i njegovom sprovođenju.
Poštovani poslanici, dame i gospodo, pozivajući se na ovih osam ključnih prioriteta, Srbija je sada otvorila vrata jednoj potpuno novoj fazi u odnosima sa EU. U srži odluke koja je usvojena 28. juna jeste kredibilnost procesa proširenja. Evropska unija ispunjava svoja obećanja kada zemlja kandidat preduzme sve neophodne korake ka ostvarivanju i usklađivanju sa kriterijumima o članstvu i ostvarivanju rezultata kada su u pitanju reforme.
Od sada nadalje, proces evropskih integracija će postati sve više konkretan i opipljiv za sve u Srbiji. To je posebno značajno za administraciju, civilno društvo, poslovne ljude, studente, istraživače, ali je takođe važno i za društvo u celini i biće značajno za sve građane Srbije.
S obzirom na to da reforme koje se sprovode iz evropske agende dotiču veliki broj sektora, direktno ili indirektno utiču na mnoge aspekte svakodnevnog života građana Srbije, važno je da proces pridruživanja ne ostane u ekskluzivnom domenu eksperata u državnoj administraciji, već da zaista bude javno vlasništvo.
Promene će biti lagane i progresivne. Građani ne bi trebalo da očekuju čuda na samom kraju ovog procesa, kada Srbija bude zapravo postala država članica EU, već bi građani trebalo da postepeno osete promene koje proizlaze iz pridruživanja i usklađivanja sa evropskim standardima. To će oni moći da osete u svojim svakodnevnim životima i tokom samog procesa pregovora, tokom kojeg će Srbija ispunjavati sve više i više kriterijuma za članstvo, koji će dovesti do postepenog unapređenja života građana Srbije, a to je zapravo cilj. Građani Srbije treba da osete konkretnu promenu, konkretno poboljšanje svog životnog standarda i važno je da ovo poboljšanje bude nepovratno.
Dozvolite mi, na kraju, da pomenem važnu ulogu civilnog društva u ovom procesu. Ona je dvostruka. Pre svega, oni će biti deo procesa pregovora u pronalaženju rešenja i izazova, a osim toga, nastaviće da nadziru sprovođenje reformi zakonodavstva, zajedno sa Vladom i parlamentom, i biće tome čvrsto posvećeni i biće uključeni u sve faze, zajedno sa svim drugim činiocima, i na taj način doprineće da ovaj proces bude ireverzibilan, a reforme održive.
Mi ćemo otvoriti pregovore o poglavljima 23. i 24, o pravosuđu i fundamentalnim pravima. Bićete jedna od prvih zemalja gde će ovaj novi pristup biti primenjen, u korist vaše zemlje i vaših građana.
Uveravam vas da to neće biti samo vežba kojom ćete štriklirati sve što je ostvareno, već ćete stvarati zakone i osnivati institucije kojima ćete menjati živote vaših građana. Dozvolite mi da potvrdim i još jednom podvučem da će ove benefite i povoljnosti osećati vaši građani tokom procesa, a ne samo na kraju.
Iskustva sa drugim državama kandidatima pokazalo nam je da je ovaj transformativni proces zahtevan, a ponekad i bolan, ali takođe omogućava ekonomski razvoj i socijalni razvoj, razvoj društva u celini. Najočiglednija mera jeste unapređenje trgovine i poslovnih mogućnosti i jačanje jedinstvenog tržišta, što će se preslikati na povećanje zaposlenosti i nove mogućnosti zapošljavanja.
Poštovani Parlamentu, naredne nedelje Komisija će predstaviti nacrt pregovaračkog okvira državama članicama. Nakon što države članice razmotre ovaj okvir u skladu sa junskim zaključcima trebalo bi da se usvoji i potvrdi od strane Evropskog saveta, tako da se prva konferencija o pristupanju sa Srbijom održi najkasnije u januaru 2014. godine.
U međuvremenu, skrining će početi u septembru, a danas će zvaničnici Komisije proći kroz čitav proces pregovora na seminaru sa srpskim zvaničnicima.
Dozvolite mi konačni komentar. Proces pregovora je veoma zahtevan. To je proces za koji je neophodan kontinuitet i odlučnost tokom niza godina. Iz tog razloga EU posmatra pristupanje kao pitanje koje zahteva nacionalni i partijski konsenzus. Srbija je već dobar primer za to. Obezbeđen je partijski, stranački konsenzus o brojnim pitanjima i ključnim odlukama kada je u pitanju evropska budućnost.
Znam i verujem da je ova zemlja spremna i željna da se angažuje, uz značajne i dosledne napore. To je zbog toga što je konačni cilj veoma ambiciozan. Cilj je da se Srbija pripremi da zauzme svoje mesto kao članica EU. Dozvolite mi da vas uverim da će Evropska komisija biti s vama rame uz rame i pomoći vam da ostvarite ovaj ambiciozan i veoma značajan cilj. Hvala na pažnji.
PREDSEDNIK: Zahvaljujem gospodinu Štefanu Fileu.
Zaključujem Petu posebnu sednicu Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini. Hvala.
(Sednica je završena u 10.40 časova.)


Video (1)

Četvrtak, 18. jul 2013. | Peta posebna sednica Narodne skupštine Republike Srbije u 2013. godini 18.07.2013.



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31