10. decembar 2009. Učesnici javnog slušanja

10. decembar 2009. Učesnici javnog slušanja

Četvrtak, 10. decembar 2009.

Održavno javno slušanje na temu „Apatridija i siromaštvo u Srbiji“

Odbori Narodne skupštine za smanjenje siromaštva, za rad, boračka i socijalna pitanja i za međunacionalne odnose, uz podršku UNHCR-a i UNDP-a, održali su zajedničku sednicu u formi javnog slušanja na temu „Apatridija i siromaštvo u Srbiji“.


Odbori Narodne skupštine za smanjenje siromaštva, za rad, boračka i socijalna pitanja i za međunacionalne odnose, uz podršku UNHCR-a i UNDP-a, održali su zajedničku sednicu u formi javnog slušanja na temu „Apatridija i siromaštvo u Srbiji“.

Na početku zajedničke sednice učesnicima se obratila predsednica Narodne skupštine prof. dr Slavica Đukić-Dejanović. Predsednica je u svom obraćanju istakla da je problem apatridije najčešće pominjan u okviru pitanja ostvarivanja ljudskih i manjinskih prava. Ona je istakla da današnji skup izražava odlučnost Narodne skupštine da se ovom problemu pristupi na sveobuhvatan način. Podaci govore da najmanje 17 hiljada lica u Srbiji živi bez državljanstva, kao i da većinu ove grupe «pravno nevidljivih» lica čine Romi, koji žive na marginama društva, suočavajući se sa problemom ostvarivanja svojih građanskih prava. Ustav Republike Srbije garantuje ostvarivanje ljudskih prava, kao i prava na pravnu ličnost. Narodna skupština je ratifikivala mnoge međunarodne i regionalne sporazume u oblasti ljudskih prava, donela Zakon o nacionalnim savetima nacionalnih manjina i Zakon o zabrani diskriminacije, što ukazuje na opredeljenost za pronalaženje sistemskog rešenja za problem apatridije. Ona je pozvala sve narodne poslanike i predstavnike izvršne vlasti da zajedno iznađu sistemsko rešenje za postupak priznavanja pravnog subjektiviteta. Predsednica je zahvalila međunarodnim organizacijama na ekspertskoj podršci koju pružaju institucijama u Srbiji i istakla da će Narodna skupština učiniti sve u svojoj nadležnosti da ova lica ostvare svoja prava.

Eduardo Arboleda, šef predstavništva UNHCR-a u Srbiji predstavio je rad ove organizacije na problemima siromaštva i apatridije u svetu i kod nas. On je istakao da je UNHCR do sada u Srbiji pomogao više od 500 hiljada izbeglih lica, kao i da se velika pažnja posvećuje problemima interno raseljenih sa Kosova i Metohije. Lice bez državljanstva, apatrid, nema pristup osnovnim ljudskim pravima. U Srbiji se ne govori o apatridiji kao takvoj, već o postojanju osoba u riziku od apatridije. Tim osobama nije uskraćeno pravo na državljanstvo, već oni nemaju osnovna lična dokumenta, na osnovu kojih bi ostvarivali svoja prava. Pre svega, to su pripadnici romske populacije, koja živi u velikom siromaštvu i u uslovima marginalizacije. On je zatražio pomoć Narodne skupštine u rešavanju ovog problema kroz podršku potpisivanju konvencije o smanjenju broja lica bez državljanstva, zakonodavne promene kojima bi se stvorili mehanizmi za lakšu identifikaciju lica koja su u stanju apatridije i sistemske promene kroz donošenje zakona o postupku priznavanja pravnog subjektiviteta.

Predsednik Odbora za međunacionalne odnose Miletić Mihajlović istakao je da je apatridija problem i za ostvarivanje prava nacionalnih manjina i dao punu podršku Odbora za rešavanje ovog problema.

Predsednik Odbora za rad, boračka i socijalna pitanja Meho Omerović istakao je da će Odbor u okviru svojih nadležnosti i preko resornog ministarstva raditi na promenama postojećih zakona, kako bi se život ovih lica učinio podnošljivijim. On je najavio donošenje novog zakona o socijalnoj zaštiti, kojim će se definisati pružanje usluge hitne intervencije apatridima, dok ne ostvare pravo državljanstva, nakon čega će moći da uživaju i druge mere zaštite države. Ovim rešenjem će korisnici socijalne zaštite biti, pored državljana Republike Srbije, strani državljani i lica bez državljanstva.

Uvodim izlaganjima obratili su se i predstavnici organizacija PRAKSIS i Centra za unapređenje pravnih studija, predstavivši svoje aktivnosti u oblasti apatridije.

U javnoj raspravi, pored narodnih poslanika, učestvovali su i predstavnici ministarstava za ljudska i manjinska prava, unutrašnjih poslova, rada i socijalne politike, Kancelarije Saveta za nacionalnu bezbednost, nevladinog sektora i međunarodnoh organizacija. U diskusiji je istaknuto da ne postoje adekvatni mehanizmi za zaštitu lica bez državljanstva, a pre svega mehanizmi za njihovu identifikaciju, da je pitanje apatridije vezano za problem siromaštva i kriminala, što mogu biti putanja nacionalne i regionalne bezbednosti, kao i da problem treba rešavati proaktivno, a ne represivno. Diskutovalo se i o pitanjima readmisije i vizne liberalizacije u vezi sa apatridijom i saradnji nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i ministarstava u čijoj nadležnosti je ovo pitanje.

Na kraju diskusije, predsednica Odbora za smanjenje siromaštva Snežana Stojanović-Plavšić je, sumirajući rezultate diskusije, navela da su se učesnici složili da ne postoje političke i pravne prepreke za donošenje zakona kojim bi se ovaj problem sistemski rešio i ocenjenili da u procesu donošenja ovako značajnog zakona treba da postoji partnerski odnos svih učesnika.


Odbori vezani za ovu aktivnost



Prethodni mesec Sledeći mesec
P U S Č P S N
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31