Utorak, 3. mart 2020.
Narodne poslanice Vesna Marković i Andrijana Avramov razgovarale su u Narodnoj skupštini sa predstavnicama Međunarodne parlamentarne mreže za slobodu veroispovesti i verovanja, koje borave u Srbiji u okviru regionalnog projekta.
Narodna poslanica Vesna Marković je istakla da je sloboda vere i veroispovesti veoma važna tema, koja spada u domen zaštite ljudskih prava i navela da je Srbija sekularna država, kao i da Ustav štiti verske slobode.
U Srbiji postoje registrovane 33 crkve i verske zajednice, 95 odsto stanovništva se izjašnjava da pripada nekoj verskoj zajednici, navela je Marković, i dodala da je većinsko stanovništvo pravoslavne veroispovesti. Ona je ukazala i da je Srbija multikulturalna država u kojoj postoji 25 nacionalnih manjina, okupljenih u nacionalnim savetima nacionalnih manjina, koji imaju pravo školovanja na maternjem jeziku i slobodu veroispovesti.
Sa druge strane, srpsko stanovništvo koje živi u zemljama regiona ne uživa taj stepen slobode, ukazala je Vesna Marković i istakla da se zalažemo da i Srbi u regionu imaju isti tretman i status, kao pripadnici manjinskih zajednica u Srbiji. Marković se posebno osvrnula na trenutne probleme sa kojima se suočavaju vernici Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, kao i na tešku poziciju Srba na Kosovu i Metohiji, južno od Ibra.
Predstavnica Sekretarijata Međunarodne Parlamentarne mreže za slobodu veroispovesti i verovanja Liv Hernes Kvanvig (Liv Hernæs Kvanvig) izrazila je zadovoljstvo zbog visokog nivoa poštovanja verskih sloboda u Srbiji. Ona je navela da je izuzetno bitno što bolje razumeti šta konkretno znači sloboda vere i veroispovesti, kao i odnos religijskih sloboda i rodne ravnopravnosti.
Ova Međunarodna parlamentarna mreža deluje u okviru norveškog Helsinškog komiteta za ljudska prava i zajedno sa ODIR/OEBS Kancelarijom sprovodi projekat koji obuhvata Srbiju, teritoriju Kosova, Severnu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, u okviru kojeg se vrši analiza međunarodnih obaveza i nacionalnog zakonodavstva po pitanju poštovanja religijskih sloboda, kako bi se utvrdili glavni izazovi, dobre prakse i na kraju dale preporuke za parlamentarce zemalja regiona kako da dodatno unaprede verske slobode u svojim zemljama i celom regionu. U projekat su uključeni parlamentarci, predstavnici religijskih zajednica, stručnjaci i nevladine organizacije.
Tokom razgovora, sagovornice su se složile da je bitno povezivanje i razumevanje u regionu i po ovom pitanju, kao i da je od ključnog značaja da se religija i religijska osećanja ne zloupotrebljavaju u političke svrhe.